eu Pred nekoliko je dana u Lisabonu potpisan prijedlog "pojednostavljenog pakta" kojim politička vodstva Europske unije nadomještaju Ustav što, nakon vruće javne rasprave, nije prošao na referendumima u Nizozemskoj i Francuskoj, dok se u Velikoj Britaniji nije do referenduma ni došlo. I ponovo se u tim zemljama rasplamsavaju medijske i političke rasprave o svim aspektima te političke operacije, uključujući i rasprave o samom sadržaju pakta, koji se bitno ne razlikuje od propalog Ustava. Glavna je razlika da novi tekst više ne će ići na usvajanje narodima nego njihovim parlamentarcima. Posebno su zanimljive rasprave u Francuskoj, gdje je osnovni prigovor da se tim putem zaobilazi izravno izražena volja francuskog naroda, a kritike dolaze uglavnom s dijela ljevice koji smatra da će se centralizacijom Unije za račun krupnog kapitala narušiti socijalna prava koja je francusko radništvo progresivno ostvarivalo u posljednjih stotinjak godina. U našim je pak "progresivnim" i "globaliziranim" medijima taj događaj samo ovlaš spomenut, a našim političkim vrhuškama, jednako onim desnog kao i lijevog "centra" ni na pamet ne pada da se u takve rasprave uključe i time izlože neraspoloženju svojih političkih "partnera".(ab)
Add a comment Add a comment        
 

 
pregovoriSa portala Hrvati AMAC, donosimo zanimljiv komentar, bolje rečeno analizu postizborne situacije i trenutnog odnosa snaga političkih stranaka u Hrvatskoj. Tako autorica Maja Šnajder konstatira očito – propast malih stranaka i pat poziciju u kojoj se s obzrom na određeni rok za sastavljanje Vlade našao Ivo Sanader. "Ostali "preživjeli" su lokalne stranke koje interesira samo njihovo dvorište, te predstavnici manjina kojima zakon garantira preživljavanje a koje će sada (tu mislim na Srbe i Talijane) krvavo ucjenjivati. Ako ikako dozvoli matematika, trebalo bi sastaviti koaliciju bez njih.Što će se dogoditi kada srpski i talijanski predstavnici budu tražili stvari koje nikako nisu u interesu Hrvatske i neki drugi zastupnici u koaliciji ne budu mogli "progutati" takve zahtjeve? Pada Vlada. Bilo koja tema može dovesti do pada Vlade i suočiti Hrvatsku ili s prijevremenim izborima ili s "tehničkom vladom", po čijem izboru? Sanader je postao politički profesionalac i previše dobro "pliva" u problemima ali može se dogoditi da se nađe pred jednostavnom matematikom, pred brojevima koje ne će biti moguće prilagoditi svojim željama. Bojim se da nas čeka period nestabilnosti talijanskog tipa. To je ujedno najgore što nam se može dogoditi".
Add a comment Add a comment        
 

 
RijekaIz Večernjega lista prenosimo kolumnu Tihomira Dujmovića, u kojoj se autor osvrnuo na mlaku reakciju i način na koji je Hrvatska, točnije – Ministarstvo vanjskih poslova, uputilo prosvjed Italiji, radi poštanske marke koju je izdala Talijanska pošta. Na spomentoj marki dakle piše, kako je Rijeka bila talijanska istočna zemlja, a navodno se slične marke spremaju za hrvatski Split i za slovenski Kopar. "Marka s tim natpisom i slikom Guvernerove palače, današnjega Pomorskog muzeja, trebala se pustiti u optjecaj još 30. listopada, ali je na intervenciju Zagreba zaustavljena. Nije to napravljeno iz načelnih razloga, prije da ne utječe na predizbornu kampanju! Kao što je zacijelo sad puštena u optjecaj da bi prikrila galamu kad Hrvati doznaju da 300 milijuna eura ribe pristojni Talijani kradu Hrvatskoj svaku godinu! Kao što smo vidjeli, ni Jakovčić sad nije reagirao, kao i u nizu prijašnjih slučajeva. Od odlikovanja vojnicima okupiranog Zadra, preko dodjele talijanskih mirovina i državljanstva svima koji su imali sreće živjeti pod talijanskom okupacijom, do ove faktično šešeljevske podvale s poštanskom markom, IDS i Jakovčić šute starom bakarićevskom hrvatskom šutnjom. I ta je šutnja sumnjiva, jer se mikrofona hvataju kad je riječ, primjerice, o hrvatskim pogreškama u BiH, no u pravilu šute o podvalama irredente".
Add a comment Add a comment        
 

 
Zečevićev sprovod Iz Večernjeg lista prenosimo komentar Josipa Pavičića, člana HKV-a, o medijskom praćenju dvaju nedavnih događaja,  uhićenju nekog Hrvata zajedno s Karadžićevim prijateljem, te o troje novinara HTV-a koji su pribivali pogrebu ubijenog osuđenog pripadnika podzemlja Zečevića. Dok je prvi događaj tretiran kao, kako autor kaže, "šlager", drugi nije niti izdaleka dobio takav tretman, a radi se zapravo o istoj stvari, druženju s kriminalcima. Autor sjajno ukazuje na korijene takve situacije: "Naša je nesreća što se polusvijet u vrijeme velikih društvenih promjena nakon 1945. integrirao u vladajuće strukture. Ukinute su sve klase, pa i klasa kriminalaca. Tko je bio spreman sudjelovati u revoluciji, dobro je došao, pa makar dolazio iz podzemlja." Komentar završava odlomkom u kojem autor s tri rečenice opisuje sadašnju političku i gospodarsku elitu u Hrvatskoj: "Na žalost, taj se princip zadržao do danas: kriminalna je fukara dobrodošla (i društveno prihvatljiva) ako sluša naloge političkih i gospodarskih moćnika. Pa je onda i normalno ono što bi trebao biti skandal, a skandalozno ono što bi trebalo biti normalno: distanciranje od svakoga tko se ne distancira od fukare. U Hrvatskoj je fukara ugledna. Ali to na žalost još nije šlager za prvu stranicu, nego obična činjenica."(djl)
Add a comment Add a comment        
 

 
GlavašBiskup đakovački i srijemski msgr. Marin Srakić posjetio je u ponedjeljak Branimira Glavaša u Zatvorskoj bolnici u Svetošimunskoj u Zagrebu, potvrdio je biskupov tajnik. Biskup Marin Srakić, koji je i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, kako se doznaje, zamolio je Glavaša da prekine štrajk glađu, jer time ionako ništa ne će postići, a zdravstveno stanje će mu se još više pogoršati. Po riječima biskupova tajnika Fabijana Svaline biskup se s Glavašem zadržao u razgovoru oko pola sata. Na pitanje novinara Novog lista i Nove TV kako izgleda Glavaš, Srakić je rekao: "Možete zamisliti kako čovjek može izgledati nakon 40 dana neuzimanja ničega osim malo vode. Svi koji ga posjećuju, govore mu da prekine štrajk glađu. Tko god dođe, kaže mu da se time ne dokazuje nevinost" - rekao je Srakić. Biskup Srakić usporedio je postupak Glavašu i haašku presudu Veselinu Šljivančaninu. Srpski zločinac od prekjučer je na privremenoj slobodi i mirno šeće Beogradom. "Sada, kad ovih dana malo gledate, kakvo je to sudstvo, kakav svijet u kojem se njega pušta na slobodu... Cijeli se narod digao protiv presude (haaške, op.a.). Svaki čovjek je nevin dok mu se ne dokaže suprotno. Ovakav postupak ne vodi ničemu. Mislim da bi se i oni viši trebali zamisliti nad tim bez obzira na to što će sad netko reći: Eto, biskup pravi presing na sudstvo". Ali, nije sudstvo svevišnji Bog" - rekao je Srakić. Podsjećamo, Branimiru Glavašu, optuženom za ratni zločin protiv civila u Osijeku 1991., sredinom listopada počelo je suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu. Dva slučaja koja se uz njegovo ime povezuju jesu slučaj "selotejp" i slučaj "garaža". U nastavku donosimo kratki presjek do sada poznatih činjenica vezanih uz sam sudski postupak, a koje jednom posložene zajedno vode na, najblaže rečeno, krajnje zabrinjavajuće zaključke.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Prvi hrvatski redarstvenikDonosimo priopćenje Udruge Prvi hrvatski redarstvenik, Podružnice šibensko-kninske, u svezi s potpisivanjem božićno-novogodišnjih čestitki za heroje Domovinskoga rata, generale Antu Gotovinu i Mirka Norca. "Pod geslom "Pod beskrajem neba oni nisu sami, pokažimo im da smo sa njima" članovi Podružnice su dana 17. prosinca, 2007. g. u Šibeniku, na Poljani, usprkos snažnoj buri i velikoj hladnoći, omogućili građanima Šibenika da čestitaju Božić i Novu 2008. godinu herojima hrvatskog domovinskog rata, generalima Gotovini i Norcu. Nekoliko stotina građana Šibenika čestitalo je Božić i zaželjelo bolju 2008. godinu našim generalima uznicima, na prigodnim čestitkama koje je izradila Podružnica, sa motivima sa plakata podrške generalima Gotovini i Norcu".
Add a comment Add a comment        
 

 
zerp Prenosimo vijest Hine o prekjučer započetom dvodnevnom znanstvenom skupu "ZERP - gospodarski pojas: pitanja ribarstva, zaštite okoliša i razgraničenja na Jadranu o 25-godišnjici Konvencije UN-a o pravu mora", koji se u organizaciji norveškog Instituta Fridtjof Nansen ovih dana održava u Splitu. Tom prigodom akademik i stručnjak za Međunarodno pravo Davorin Rudolf istaknuo je kako nitko nema pravo osporiti odluku Hrvatskog sabora o početku primjene ZERP-a od 1. siječnja 2008. godine, osim samog Sabora. «Od 151 do danas je 137 država proglasilo gospodarski ili neki drugi pojas (ekološki, ribolovni). U svijetu jedino 14 država nema gospodarski pojas jer ga većina njih zemljopisno i ne može imati, a u Sredozemlju gospodarski pojas nisu proglasili jedino BiH, Albanija, Crna Gora, Izrael, Libanon i Monako. Slovenija je proglasila gospodarski pojas, Italija ekološki, a Bruxelles nije reagirao, ali vrlo oštro reagira na hrvatsko proglašenje tog pojasa. Ključno je za ZERP ostvarenje međunarodnog prava, a Hrvatska je doživjela da joj je baš na dan kad je prije 25 godina potpisana Konvencija UN-a o pravu mora, Europska unija uputila oštro upozorenje da ne proglasi ZERP».
Add a comment Add a comment        
 

 
YambrusicIz tjednika Fokus, donosimo razgovor novinara Marijana Majstorovića s dr. Edwardom Slavkom Yambrusicem međunarodnim pravnim ekspertom, rođenim 1938. godine u Americi, a porijeklom iz Hrvatske, točnije iz okolice Garešnice. Njegova tvrtka AMCRO-INTERNATIONAL radi na području investicija, financijskih dogovora, arbitraža s ciljem da na neki način, kako kaže, napravi most između Amerike i Hrvatske, kako bi što više američkog kapitala došlo u Hrvatsku. Iz dugog i zanimljivog razgovora izdvajamo: "Hrvatski zemljopisni položaj upućuje na logičan zaključak da nitko razuman ne će biti protiv njezina integriranja u EU. S druge strane, s povijesnog gledišta odnosi između RH i SAD se vide kao dobri odnosi. Međutim, ti odnosi nisu praktično iskorišteni pogotovo u gospodarskom smislu, a da ne govorim o onom političkom. Hrvatska bi zaista morala razmotriti taj članak 98. čijom primjenom SAD od drugih zemalja traži zaštitu svojih državljana. Na žalost, Hrvatska se danas našla u situaciji da nije u stanju zaštititi svoje građane od nekih utjecaja izvana".
Add a comment Add a comment        
 

 
Stanković Donosimo propovijed mons. Vladimira Stankovića održanu za vrijeme svete mise u zagrebačkoj katedrali, 15. prosinca ove godine. U toj se propovijedi Stanković prisjetio pet Drinskih mučenica koje su 15. prosinca 1941. – dakle točno prije 66 godina – položile svoj život za Boga. "Onih tužnih travanjskih dana početkom rata 1941. sestre Kćeri Božje Ljubavi na Palama kod Sarajeva morale su primiti i ugostiti u svojoj kući ministre jugoslavenske vlade koji su bježali pred Hitlerovom vojskom, a među njima je bilo najviše Srba. Njihovi su sunarodnjaci poslije osam mjeseci iz tog istog sestarskog samostana na Palama odveli u smrt ne neke "ustašice" nego skromne redovnice: jednu Austrijanku – Berchmanu Leidenix, dvije Slovenke – Krizinu Bojanc i Antoniju Fabjan, jednu slavonsku Mađaricu Bernardetu Banja i Hrvaticu Julu Ivanišević. I dok se velika prijetnja sve više približavala Palama, sestre su jedna drugu tješile i hrabrile Izaiijinim riječima:"Budite jake, ne bojte se!" I nakon što su doživjele masakr i polumrtve bile bačene u Drinu, u trenu su doživjele istinitost prorokovih riječi:"Doći će u Sion kličuć od radosti, s veseljem vječnim na čelima; pratit će ih radost i veselje, pobjeći će bol i jauci." Iako do današnjeg dana zao duh s Pala još nije nestao, ipak ostaje istinita ona psalmistova:"Gospodin ostaje dovijeka, potlačenima vraća pravicu.""
Add a comment Add a comment        
Uto, 16-06-2026, 08:56:17

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.