Detalji

Objavljeno: 18. rujna 2007.

Novinarka Jutarnjeg lista razgovarala je u Parizu s Jeanom Lucatom bivšim agentom francuske tajne službe, koji je preko Dominiquea Erulina dobro upoznao hrvatskog generala Antu Gotovinu. Lucat je inače bio policajac te inspektor antiterorističke i kontraobavještajne jedinice francuske tajne službe DST koja je bila pod kontrolom predsjednika Francoisa Mitterranda te mu je služila za obračunavanje s političkim neistomišljenicima. Tvrdi kako je 80-tih godina Gotovina iz Legije stranaca došao u Pariz te postao desna ruka Dominiquea Erulina – šefa osiguranja predsjednika ekstremne desnice Jean-Marie Le Penna. Gotovinin odvjetnički tim tvrdi kako ga je zbog njegovog položaja tajna služba htjela uhapsiti odnosno ubiti. U hrvatskim medijima dosta se pisalo o Gotovininim francuskim uhićenjima za koje Lucat tvrdi da su namještena kako bi postao lak plijen političkim protivnicima: «Prvi su uhićeni Boyer i Chaillot kojima je policajac sugerirao da kažu da su s njima bili Gotovina i Erulin, pa da će dobiti manju kaznu. Boyer je na to nagovorio Chaillota. No, kasnije su promijenili iskaz i priznali da Erulin i Gotovina nikad nisu bili s njima - tvrdi Lucat dodajući da je u toj manipulaciji sudjelovao i policajac Paul Barill koji je godinama pokušavao uloviti Erulina zbog sumnji vladajućih da oni planiraju atentat na francuskog predsjednika.»

Detalji

Objavljeno: 18. rujna 2007.

S Portala Hrvati AMAC donosimo komentar koji ukazuje na mnoštvo zanimljivih momenata u smislu rješavanja problematike zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa odnosno pregovora Republike Hrvatske sa Italijom i Slovenijom oko spomenutog pitanja. Kako se pregovori vode u tajnosti svaki podatak koji na ovaj ili onaj način postane dostupan izaziva znatiželju javnosti. Tako je Hrvatski radio objavio da će talijanski ribari moći neometano loviti sve do udaljenosti 12 milja od hrvatske obale! Vezano uz to autor teksta ističe: «2003. godine u Saboru je izglasano proširenje jurisdikcije na Jadranu kojim se izvan granica teritorijalnog mora uspostavlja zaštićeni ekološko-ribolovni pojas. Vladin je prijedlog pred zastupnicima branio i zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović, ustvrdivši kako će proglašenjem ekološko-ribolovne zone Hrvatska dobiti identičan stupanj pravne zaštite na moru kao i ako proglasi isključivi gospodarski pojas. Na žalost, Ivan Šimonović nije objasnio nikome da se ovdje ne radi o pravnoj zaštiti već o gospodarenju ribljim fondom a tu je između gospodarskog pojasa i ekološko ribolovnog pojasa razlika kao između neba i zemlje». Tom se prijedlogu oštro usprotivio i današnji premijer Sanader istaknuvši : «Nedopustiv je način da nas on drži za budale, tvrdeći da je gospodarski i ribolovni pojas jedna te ista stvar!» Kako je moguće da danas upravo njegova Vlada radi istu stvar samo na obrnut način? Naime, sada će se pojas zvati gospodarski, ali će pravo Hrvatske u raspolaganju morskim dobrima unutar njega biti ograničeno – činjenica koja je sama po sebi presedan par exellance u međunarodnom pravu! Tko koga sad drži za budale gospodine premijeru?(mmb)

Detalji

Objavljeno: 16. rujna 2007.

Milan Ivkošić u svojoj kolumni u Večernjem listu spominje veoma zanimljiv no istodobno i nadasve alarmantan podatak. Naime, Ivkošić piše kako se svakog mjeseca hrvatski inozemni dug uveća za ogromnih 230 milijuna eura. Koliko je nevjerojatno zastrašujuća ta svota najbolje možemo prikazati i shvatiti ako apstraktan iznos pretvorimo u nešto opipljivije. Tako bi se primjerice tim novcem svakog mjeseca mogle izgraditi dvije Arene Zagreb za predstojeće rukometno prvenstvo! Ivkošić također upozorava na činjenicu kako sadašnji «vodeći» političari bodove skupljaju izvlačenjem iz ormara afera i problema iz takozvanog «mračnog Tuđmanovog doba» istovremeno prešućujući činjenicu da se u tih 10 godina zaista zaduživalo tempom kojim se to čini danas, Račanova i Sanaderova Vlada nasljedile bi dug veći od 27 milijardi dolara - umjesto nasljeđenih 10, od kojih je polovica dug bivše države. Tko o čemu, hrvatska politička elita uvijek o jednim te istim temama: Tuđmanovoj «vladavini», potenciranjem podjela na partizane i ustaše 60 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, predizbornim obećanjima, ali, zanimljivo o realnim prioritetima poput ekonomskog i gospodarskog razvoja, problemu nezaposlenosti - vrlo rijetko, gotovo nikad. A kad na red konačno dođe i postavljanje tih pitanja, ljudima se zamažu oči prodajom dijelova preostale državne imovine (poput trenutno aktualnih dionica HT-a). (mmb)

Detalji

Objavljeno: 17. rujna 2007.

Jutarnji list donosi razgovor s fra Zvjezdanom Linićem, voditeljem Kuće susreta Tabor u Samoboru i jednim od u javnosti angažiranijih hrvatskih svećenika općenito, povodom seminara duhovnih iscjeljenja, održanog ovog vikenda u zagrebačkom Domu sportova. U samom razgovoru, fra Linić se između ostalog osvrnuo i na nedavnu nacionalnu tragediju na Kornatima, ponudivši ožalošćenim roditeljima, ali i svim onima koji su se ikad našli u sličnoj situaciji svoja duhovna promišljanja i savjet. "Pokušavam upozoriti roditelje koji plaču za djecom, baš kao što su to sada i roditelji vatrogasaca, ne ih zavaravati nekom lažnom utjehom, jer imaju pravo odboliti svoju bol. Ako znaju da su ta osoba, to dijete, muškarac ili žena bili dobri ljudi, neka zahvaljuju Bogu za sve godine koje su ih imali uza se. Svi znamo da će prekidi doći prije ili kasnije, ali je Božji dar nekoga imati uza se. No, u svemu postoji i naša sebična ljudska dimenzija prema ljudima koji su otišli, jer su oni u boljoj situaciji od nas. Ja gledam isključivo na način da meni on nedostaje. To je ljudski i u tome nema ništa grešnog i pogrešnog, ali kako bih pomogao ljudima, govorim im neka puste tu osobu da je Isus zagrli".

Detalji

Objavljeno: 17. rujna 2007.

Kako tvrdi Henrik Bendrixen, zamjenik šefa deska za Hrvatsku - prema nalazima Transparency Internacionala, korupcija je u ovoj zemlji veliki problem. Iz Glasa Slavonije prenosimo razgovor s Zorislavom Antunom Petrovićem o djelovanju same organizacije te o tome koliko su njihove procjene o veličini udjela korupcije u društvu objektivne. Petrović konstatira kako je ovaj problem između ostalog posljedica i nedostatka političke volje za rješavanjem. Također se osvrnuo na činjenicu da premijer Sanader u govoru kojim je njegova stranka započela predizbornu kampanju u Slavonskom Brodu, korupciju uopće nije ni spomenuo: "To je znak da Sanader borbu protiv korupcije na smatra prioritetom te da smatra da u Hrvatskoj ima dovoljno ljudi koji se slažu s tim".

Detalji

Objavljeno: 17. rujna 2007.

Nedavno smo na Portalu donijeli komentar pojedinih dijelova knjige "Mir i kazna", bivše glasnogovornice haaškog tužiteljstva Florence Hartmann. U njima je autorica optužila glavnog tužitelja u procesu Miloševiću - Geoffreya Nicea da je iz optužnice pokušao izbaciti zločine u Srebrenici i Sarajevu, a da bi to prikrio kazao kako je Carla Del Ponte tajno pregovarala s Beogradom oko slanja potrebne dokumentacije. Jutarnji list donosi najzanimljivije dijelove pisma koje je Nice poslao kao svojevrstan demanti. Izdvajamo: "Bilo bi dobro da Hartmannova objasni koji su se to dokazi prikrivali i opstruirali jer, kako i ona sama kaže dokaza protiv Miloševića u listopadu 2000. nije bilo. Kako onda objašnjava to da su najvažniji dokazi prispjeli između 2002. i 2005. godine, znači otkako sam ja preuzeo slučaj. Reagirao sam na svaki trag o informacijama s mogućim dokazima, dajući instrukcije istražiteljima". Samo pismo ne predstavlja nikakav dokaz da bi iz njega mogli zaključiti tko od njih dvoje govori, odnosno ne govori istinu, koja je vjerojatno negdje u sredini. Ono što jedino sa sigurnošću možemo reći jest da su konačno pale i posljednje krinke i da konkretna situacija sama po sebi predstavlja "corpus delicti" onog u što se godinama sumnjalo.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 16. rujna 2007.

Iz Glasa Koncila prenosimo razgovor s dr. Mitjom Ferencom, 47-godišnjim doktorom povijesnih znanosti, članom Komisije Vlade Republike Slovenije za rješavanje pitanja tajnih grobnica. Riječ je o docentu Filozofskog fakulteta u Ljubljani, autoru nekoliko monografija - izmađu ostalog, za Hrvatsku svakako od svih njih najvažnije knjige "Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji". Dr. Ferenc smatra da se u Sloveniji nalazi najmanje 125 grobnica u kojima leže pripadnici hrvatskog naroda, žrtava Drugog svijetskog rata. "Veća hrvatska groblja su protutenkovski rov u Mostecu, pet groblja u Crngrobu, Žančani, Jevnik, Lancovo, Hafnarjev greben, groblja u Celju itd". Vezano uz, u kolovozu otkopan protutenkovski rov u Teznom, Ferenc je kazao sljedeće: "Dio rova u širini 70 metara otkopan je još 1999. godine za potrebe izgradnje autoputa, iskopano je 1179 kostiju. Groblje se nalazi na tri različite lokacije u dužinu 950 metara. Posmrtni ostaci leže u dubini 1.5 metara, širina zasutog rova je između 3-4 metra. Ondje leži otprilike 15000 žrtava". U nastavku razgovora Ferenc je napomenuo kako bi im od velike pomoći bila uspostava kvalitetne suradnje s hrvatskim znanstvenicima. Što se tiče suradnje na državnoj razini, sporazum o uređenju hrvatskih groblja u Republici Sloveniji hrvatskoj je Vladi predložen još 2003. godine, ali odaziva do današnjeg dana - nema.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 15. rujna 2007.

S portala Hrvati AMAC donosimo zanimljiv komentar govora predsjednika RH Stipe Mesića na temu hrvatskog ekonomskog trenutka, održanog prigodom otvaranja jesenskog zagrebačkog Velesajma. "Što je to dakle rekao Stipe Mesić? rekao je da Hrvatska nema svoju ekonomsku politiku, ekonomski plan, da je beskrajno zadužena. A što je na to odgovorio Sanader? Da brojevi govore sami za sebe, da je nezaposlenost pala na 10%, da je ovogodišnji ekonomski rast 7% i da se smanjio ukupni državni dug. Za oba broja čujemo prvi put, a dug se smanjio ne zato što je država počela štedjeti, već zato jer se zbog politike banaka stanovništvo zadužuje brže od države" - napisao je autor te u daljnjem tekstu konstatirao, da se cjelokupna ekonomska politika ove države na žalost svodi na tri osnovna parametra: "Kad su izbori, što obećati raji i što prodati da bismo to ispunili, te što će reći Bruxelles".