Detalji

Objavljeno: 14. rujna 2007.

Nenad Piskač u svojoj kolumni u Hrvatskom slovu piše o najvećem grobištu našičkoga kraja, Crnom potoku, u kojem je likvidirano nekoliko tisuća vojnika i civila s područja bivše Nezavisne Države Hrvatske. Dugogodišnje vješto prikrivanje navedenog stratišta za trajanja totalitarnog komunističkog režima, potpomognuto sustavnim uništenjem građe koja bi svjedočila o tom stravičnom zločinu otežavalo je mogućnost da se o tome piše i informira šira javnost. Danas kada bi se o tom masovnom zločinu moglo slobodno govoriti, poraditi na utvrđivanju točnog broja žrtava pa i njihovih počinitelja, opet se šuti. "Stoga je pravo pitanje, tko blokira objektivnu i znanstvenu istinu i ovoga, kao i tolikih drugih stratišta? Je li KNOJ (Korpus narodne obrane Jugoslavije) još živ i djelatan?" Kako stvari stoje, reklo bi se da je.(zdk)

Detalji

Objavljeno: 12. rujna 2007.

Jutarnji list objavio je šokantnu vijest o branitelju Marijanu Majsenu iz Darde koji je sudskom odlukom izbačen iz vlastitog stana te mora iseliti do 25. rujna 2007., jer je «smetao tužiteljicu u mirnom posjedu i bespravno se uselio». To što je tužiteljica, stanovita Vesna Polak, bespravno uselila u stan Marijana Majsena još 1991. godine, u ovom sudskom postupku nije se pokazalo kao bitnom činjenicom. Kao ni to da je iz istog 2000. iselila u Srbiju nakon čega je Ured za prognanike rješenjem odobrio Marijanu Majsenu useljenje u, još jednom naglašavamo,- vlastiti stan! Ako još k tomu dodamo kako je za stan dobio i darovnicu od predsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa cijela ionako nelogična priča postaje još apsurdnijom transparentno prikazujući način na koji funkcionira pravna država, a koja se u ovom slučaju nikako ne čini takvom. Za primijetiti je i kako se nepravilnosti sustava nekako vrlo često lome upravo preko leđa onih koji su se za njega borili.(zdk)

Detalji

Objavljeno: 14. rujna 2007.

Na 83. Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajam, koji trenutno traje i kojeg je u utorak otvorio predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, nastupaju kao i uvijek brojni izlagači iz raznih zemalja. Obzirom da je ove godine zemlja partner Slovenija, uz hrvatske dužnosnike nazočnima se obratio i slovenski veleposlanik Milan Orožen Adamič. No, umjesto nekog prigodnog i prijateljskog govora prema zemlji domaćinu, slovenski veleposlanik dozvolio si je držati lekcije. Tako Dražen Čurić u kolumni u Večernjem listu piše: "Cijenjeni je veleposlanik rekao kako slovenski investitori misle da je Hrvatska neljubazna prema strancima. Zatim je kritizirao Hrvatsku narodnu banku jer, eto, nije sklona ulasku slovenskih banaka koje su, valja podsjetiti, brutalno opljačkale naše štediše. No, slovenski nediplomatski ispad ostao je - kako vidimo - bez službenih reakcija, valjda i zato što dolazi iz zemlje članice EU."

Detalji

Objavljeno: 13. rujna 2007.

Bilo je za nadati se da će kornatska nesreća potaknuti mjerodavne da preustrojem poboljšaju sustav vatrogasne zaštite u Hrvatskoj, ne bi li se smanjila pustošenja koja svake godine tijekom ljeta gledamo u priobalju. No, nade su se brzo rasplinule. Premijer Ivo Sanader dan nakon sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost zaključio je kako postojeći vatrogasni sustav ne će mijenjati: "Promjene vatrogasnog sustava ne će biti, niti će se dirati u dobrovoljna vatrogasna društva, niti u sustav… Nema se namjere vraćati vatrogastvo u drugi okvir, drugu instituciju…". Sanader je izrekao i posebno efektnu misao da zbog efikasnosti vatrogasnog sustava javnost za većinu požara nije ni doznala. To što većina požara zbog njihove brojnosti i nisu više neka vijest, premijeru nije palo napamet. No, ako već Sanader ne želi ništa mijenjati u vatrogasnom sustavu, teško je vjerovati da se ne će naći na izborima netko tko hoće.(mm)

Detalji

Objavljeno: 13. rujna 2007.

"Što za rođendan kupiti prijatelju čije se bogatstvo procjenjuje na oko 11 milijardi dolara?" pitaju se na portalu GlasDalmacije.com, donoseći vijest kako su Viktoru Vekselbergu prijatelji darovali hrvatski otok: "Za proslavu svog 50. rođendana kojeg je nedavno proslavio u Dubrovniku, od ruskih prijatelja na poklon je dobio - otok. Kako doznajemo, jednako bogati ruski prijatelji slavljeniku su željeli pokloniti nešto originalno i nešto što još nema, pa je ideja bila sasvim pristala: omanji otok od oko 3 tisuće četvornih metara u blizini otoka Šipan u dubrovačkom akvatoriju.".

Detalji

Objavljeno: 13. rujna 2007.

U ovotjednom komentaru u svezi suđenja za akciju u Medačkom džepu već smo konstatirali kako se ono pretvorilo u čisti politički obračun. Dio časnika Hrvatske vojske, koji su svi redom prije toga bili oficiri JNA, uvjerava hrvatsku javnost kako su tijekom Domovinskog rata postojale dva zapovjedna lanca. Nije teško pogoditi da su po toj teoriji upravo oni činili legalni zapovjedni lanac, a njihovi politički neistomišljenici drugi, odmetnuti i zločinački. Dojam koji se stječe nakon ovakvih iskaza je da je Domovinski rat dobiven pukom srećom, odnosno da sve to skupa nije vrijedilo ni pišljiva boba. Ružniju sliku o Domovinskom ratu ne bi vjerojatno ni oni najekstremniji s kojima smo ratovali mogli zaželjeti. A što je s navodnim zločinima, odnosno okolnostima pod kojima su poginuli oni zbog kojih je optužnica podignuta, kao da više nikog ni ne zanima. Tek je jučer umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo u svom svjedočenju pokrenuo krajnje nejasno pitanje uloge kanadskog bataljuna Unprofora: "Kanađani tvrde da su u toj akciji ubili 26 ljudi. Kako Hrvate nisu ubili, može se zaključiti koga jesu jer optužnica spominje 27 srpskih civila". No, da ovu krajnje šokantnu podudarnost hrvatski sud želi rasvjetliti, onda ne bi još u lipnju odbilo uvrstiti u postupak dokumente o oružju i municiji koju su koristili pripadnici HV-a, MUP-a i UNPROFOR-a.(mm)

Detalji

Objavljeno: 12. rujna 2007.

Problemu korupcije u Hrvatskoj posvetili smo već brojne priloge do sada na našem portalu. Naime, njezini razmjeri potpomognuti lošim stanjem u pravosuđu su takvi da se nekada čini kako je u Hrvatskoj sve moguće napraviti i zataškati, samo ako se ima dobro zaleđe. Na pitanje da li je ovakva procjena ipak pretjerana, ili se stanje u svezi s korupcijom i onima koji nas promatraju sa strane čini osobito teškim odgovor daje izviješće o napretku Hrvatske za ovu godinu koje priprema Europska komisija. Točnije, zamjenik šefa deska za Hrvatsku Henrik Bendixen na pripremnom sastanku za zasjedanje Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Hrvatska koji će se održati 1. i 2. listopada u Bruxellesu je izjavio: "Glavna pitanja u ovogodišnjem izviješću bit će ista kao i prošle godine. Hrvatska se treba obračunati s korupcijom... Vrlo je neobično da Hrvatska kao relativno razvijena zemlja - prema analizama Transparency Internationala i drugih međunarodnih organizacija o tome gdje se Hrvatska nalazi kada je u pitanju korupcija - postiže slabije rezultate od nekih afričkih država. Ja to ne razumijem u potpunosti i možda to nije fer, ali Hrvatska ima problem i teško ćete naći nekoga u Hrvatskoj tko se s tim ne bio složio". Možda nije teško naći nekoga u Hrvatskoj tko se s tim ne bio složio, ali je očigledno teško naći neku političku opciju koja bi to promijenila.(mm)

Detalji

Objavljeno: 12. rujna 2007.

Iz Jutarnjeg lista prenosimo vijest o predavanju o istraživanjima masovnih grobnica u Teznom, u kojima počivaju žrtve genocida (velikom većinom Hrvati) jugoslavenskih komunista nakon završetka 2. svjetskog rata, koje je u Mariboru održao profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i voditelj istraživanja dr. Mitja Ferenc. Zapanjujuća je činjenica (o kojoj smo već više puta pisali) da je slovenska strana predlagala sporazum o istraživanju grobišta iz 2. svjetskog rata s Hrvatskom, kakav ke Slovenija sklopila s Italijom i Njemačkom, ali Vlada RH godinama ne daje nikakav odgovor.(djl)