- Detalji
I uoči sljedećih parlamentarnih izbora svjedoci smo ponovnom poigravanju s Ustavom zajamčenim pravima na slobodu medija od strane javne televizije. Naime, kako javlja Hina "HRT će uoči sljedećih parlamentarnih izbora predložiti da se oslobodi obveze predstavljanja svih izbornih lista u svom programu". Sama vijest nije dovoljno precizna da bi se iz nje dalo sa sigurnošću zaključiti odnosi li se moguća uskrata medijskog prostora na sve neparlamentarne stranke, ili one koje nemaju po HRT-ovoj procijeni dovoljnu biračku podršku, odnosno medijsku atraktivnost.
- Detalji
Izlaganje dr. sc. Željka Horvatića, profesora emeritusa
Sveučilišta u Zagrebu i predsjednika Akademije pravnih znanosti Hrvatske, na
trećem stručnom skupu o djelovanju haaškog Tribunala, koje smo već objavili na
portalu, podiglo je dosta prašine i na
samome Sudu. Podsjećamo kako je dr. sc. Željko Horvatić, argumentirano analizirajući
rad ICTY-a, ustvrdio brojne nepravilnosti u djelovanju tog Suda koje su dovele
do "činjenično i pravno potpuno neprihvatljive" optužnice o 'zajedničkom
zločinačkom pothvatu', time otvoreno aludirajući kako se zapravo radi o
političkom, a ne pravičnom Sudu. Stoga i ne čudi reakcija Carle del Ponte kojom
ona traži između ostaloga i očitovanje premijera Sanadera smatrajući kako je "neprihvatljivo da
se to događa u zemlji kandidatkinji i sada bi izravno s vladom trebalo vidjeti
kako to riješiti". U razgovoru za Hrvatsko slovo, koji ovdje donosimo, dr. sc. Željko Horvatić još jednom naglašava sve navedeno te odgovara Carli
del Ponte: "... vrijeme je da prestanete
sebe smatrati osobom koja će dozvoljavati ili ne raspravu o nekom pravnom
pitanju i da se vratite u realnost i razumne okvire rasprave o svim sadržajima
suvremenog kaznenog prava." (zdk)
- Detalji
Često se podjela na lijeve i desne u Hrvatskoj zasnivaju na odnosu prema državotvornosti. Oni koji smatraju kako je neophodno sačuvati hrvatsku državu i ističu svoju nacionalna pripadnost doživljavaju se desničarima, dok oni koji se ležerno ponašaju prema hrvatskom nacionalnom pitanju, koketirajući rado s jugoslavenskim vremenima, nazivaju se hrvatskim ljevičarima. No, ovakva podjela posljedica je činjenice da se jugoslavenska vlast u Hrvatskoj provodila preko odnarođenog sloja ljudi, čiji je utjecaj znatan i danas, kako u politici, tako i u medijima. U drugim zemljama podjela na lijeve i desne ne uključuju pitanje državotvornosti, što je dobro primijetio Tihomir Dujmović u svojoj zadnjoj kolumni: "Slovenci imaju ljevicu, ali je ona, kako smo vidjeli, glasnija u svojatanju Piranskog zaljeva negoli je hrvatska desnica ozbiljna u obrani istog tog zaljeva! Imaju Britanci laburiste i konzervativce: razlikuju li se u pitanju čija je nafta u Basri i čiji su Folklandi? Imaju i Talijani ljevicu: njihov komunistički lider Togliatti, nakon Drugoga svjetskog rata ministar pravde, pisao je zakon o oprostu na temelju kojeg ni jedan viši talijanski fašistički časnik koji je ubijao po Istri i Dalmaciji, nikad nije izručen u Titove ruke. A nema tada ljevijeg u Italiji od Togliattija! Nisu oni bili manji antifašisti od Vlade Janjica Cape i Mike Špiljaka, ali su imali mjeru i razlikovali su ideologiju od nacionalnih relacija. Ovdje se na koncu sudilo čak i nadbiskupu Stepincu! To je bila slavna hrvatska ljevica!". (mm)- Detalji
Od Vjesnikova dopisnika iz Sarajeva saznajemo kako su se "udruge koje okupljaju članove obitelji Bošnjaka ubijenih u Srebrenici 1995. godine usprotivile najavljenom dolasku glavne haaške tužiteljice na komemoraciju, koja će 11. srpnja biti održana u Memorijalnom centru u Potočarima kod Srebrenice, no istodobno naglašavaju da nikome pa ni Carli del Ponte ne mogu zabraniti dolazak na ovaj skup". Čelnici udruga postavljaju pitanje "gdje je sad obraz zbog kojeg navodno nije prisustvovala komemoraciji na 10. godišnjicu genocida, jer još nisu bili uhićeni Radovan Karadžić i Ratko Mladić". Smatra se da je na takav stav dodatno utjecala afera vezana za Haaško tužiteljstvo u svezi sa čuvanjem u tajnosti dokumenata koji su inkriminirali Srbiju u predmetu tužbe Bosne i Hercegovine za počinjeni genocid. Obilježavanje obljetnice srebreničke tragedije pratit će i dostojanstveni ukop 465 identificiranih žrtava, kao i " kilometarski "Marš smrti" kojim se podsjeća na put kojeg su Srebreničani prelazili 1995. godine nastojeći se spasiti od srpskih vojnih, paravojnih i policijskih snaga". Valja napomenuti da udruge iz Srebrenice također poručuju "da nisu dobrodošli oni političari koji se ovog grada sjete samo 11. srpnja". (mmb)
- Detalji
Kako u Večernjem listu piše Davor Ivanković - "Nikome u Haaškom sudu ne žuri se dostići vremenske rokove koje im je nametnulo Vijeće sigurnosti UN - a". Haaški sud bi, kako je predviđeno, sve procese trebao dovršiti do konca 2008. godine, dok tužitelji istovremeno mjesecima kasne s davanjem potrebne dokumentacije obranama. "Svi u Haagu znaju da se iza toga krije činjenica da tužiteljstvo loše stoji s konkretnim iskazima protiv trojice optuženih hrvatskih generala, a ono što konkretnije i imaju skrivat će do posljednjeg trenutka i pokušati uskratiti vrijeme za pripremu". Na statusnoj konferenciji u slučaju Gotovina, Čermak, Markač, tako se čulo od strane tužiteljstva da je ono "u fazi ulaganja napora". Istovremeno, "kontributori više ne žele plaćati stotine milijuna eura i dolara za sud koji je polučio tako malo" - "tribunal je donio samo nekoliko desetaka presuda. Do sad je to stajalo više od milijarde eura, a tužitelji i suci zarađuju desetke tisuća eura mjesečno. Odvjetnički timovi obrana tek nešto manje". U svakom slučaju, lako se složiti s Ivankovićem kada kaže: "Tribunal ima poglavito političku funkciju. Diktira svojim procesima
razvoj političkih situacija u državama bivše Jugoslavije i piše im
noviju povijest. Da je primarni interes bila pravda, Tribunal bi bio
organiziran poput onog nürnberškog koji je posao efikasno završio u
godinu dana.". (mmb)
- Detalji
Iz Jutarnjeg lista donosimo članak Ane Plišić o najnovijem potezu braniteljskog tima generala Gotovine. "Do kraja ovoga mjeseca podnjet ćemo zahtjev za puštanjem generala Gotovine na privremenu slobodu" - potvrdio je u nedjelju šef odvjetničkog tima Luka Mišetić. Iako je izgledno i pribavljanje jamstva Vlade, haaško tužiteljstvo u izjavi za Media Servis uzvraća, kako će se takvom zahtjevu oštro protiviti jer je riječ o bjeguncu. Nadalje, Mišetić smatra: "Ako uvjerimo sudsko vijeće u to da će se vratiti, onda postoji šansa da ga puste na slobodu. Naš je dakle posao uvjeriti sud raznim jamstvima da će se Ante Gotovina vratiti" - te dodaje - "Imamo jamstva koja do sad nitko nije upotrijebio jer nitko do sad nije imao tu okolnost da je optuženik bio u bijegu. Ne mogu, međutim, o tome još govoriti."(mmb)
- Detalji
"Mnogo je zainteresiranih da se Zagorec ne izruči. Uzbuđenje je i u Austriji. Ako tko ilegalno može snimati razgovore i tvrditi da su nalog dale austrijske tajne službe, pitanje je štite li oni u Austriji nekoga koga Hrvatska traži ili štite hrvatske interese" - tako je jučer predsjednik Mesić komentirajući razvoj događaja u aferi Zagorec, i time ponovo u Hrvatsku uveo institut vanjskog neprijatelja, koji se rado rabio prije demokratskih promjena 90-tih godina prošlog stoljeća.
- Detalji
- Detalji
Silvije Tomašević u Večernjem listu izvještava o porastu posjećenosti Međugorju, koje je od prvog ukazivanja Gospe 1981. godine postalo treće najveće svetište u svijetu. Po pisanju talijanskog lista Repubblice, Međugorje je po posjećenosti odmah iza hodočašća Bogorodici od Guadalupe u Meksiku i Lourdesu. Po ovom izvoru Međugorje godišnje obilazi oko 6-7 milijuna hodočasnika. "Misa se služi na oko 40 jezika, a za vrijeme pričesti podijeli se nekoliko desetaka tisuća hostija " - objašnjava Saverino Gaeta, talijanski pisac i marijanolog, autor upravo objavljene knjige o Međugorju "Sve je istinito". (mmb)
Potkategorije
Hrvatska 4749
Magazin 94
Dokumenti 127
Afere 307
Jugo-ostavština 314
Mediji 276
Domovinski rat 435
Razgovori 356
Komentari 3224
Svijet 2555
Sport 176
Sport
Politika 4288
Gospodarstvo 998
Zagreb 242
Inozemni tisak 1460
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 15. lipnja 1573. umro Antun Vrančić
- 15. lipnja 1881. umro Franjo Krežma
- 15. lipnja 1910. otvoren bosansko-hercegovački sabor
- 15. lipnja 1993. u Biogradu stradali civili
- 16. lipnja 1846. V. Babukić imenovan prvim prof. hrv. na zagrebačkoj Akademiji
- 16. lipnja 1991. prva borbena akcija Hrvatskog ratnog zrakoplovstva
- 16. lipnja 1993. zločini bošnjačko-muslimanskih snaga na Busovačkim Stajama
- 16. lipnja 1993. umro fra Lucijan Kordić
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

