Mesić Iz Hrvatskog slova prenosimo urednički komentar Nenada Piskača, u kojem se autor osvrnuo na postizborne manevre predsjednika Mesića u smislu odugovlačenja s davanjem mandata za sastavljanje Vlade. Piskač konstatira kako je Mesiću očito ipak bliži i draži polupredsjednički sustav, kojeg je Hrvatska 2000. godine promijenila u parlamentarni, a koji bi mu svakako omogućavao veće ovlasti nego što ih ima danas. Izdvajamo: "Zanimljivo je kako je i tijekom polupredsjedničkog sustava Stjepan Mesić bio nezadovoljan, pa je zajedno s Josipom Manolićem – a oba su bili članovi saborske apsolutne većine – pokušao izvesti preokret s ciljem da manjina, nepotvrđena na izborima kao zasebna politička stranka, preuzme Sabor. Ovo je (2007.) drugi izravni pokušaj nedemokratskog krojenja Hrvatskog sabora u kojemu sudjeluje Stjepan Mesić, samo s tom razlikom što to danas čini s pozicije predsjednika države i u parlamentarnom tipu demokracije".
Add a comment Add a comment        
 

 
KoalicijaPredsjednik Mesić u subotnjim je kasnopopodnevnim satima na Pantovčaku konačno odlučio prestati s nepotrebnim odugovlačenjem i mandat za sastavljanje nove vlade dodijeliti predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu. Nažalost, i nakon ovoga novoga razvoja događaja, hrvatska nas politička elita u svojoj jedinoj iskrenoj želji, a to je ona za vlašću, vjerojatno ničim ne će  ugodno iznenaditi. Naime, rado bi vidjeli promjene po kojima bi se onima koju znaju i hoće raditi omogućio napredak unutar hrvatske države - što je za sada gotovo jedino moguće odlaskom u iseljeništvo. Voljeli bi s tim u svezi isto tako vidjeti uvijete u kojima ne uživaju samo provincijalni intelektualni mediokriteti koji žive od "reformi" preko kojih se kada se promijeni vlast preraspodjeljuju funkcije, i onda jedino o čemu se treba brinuti je pametno izgledati u medijima. No, kako to obično biva, želje su jedno, a stvarnost će biti drugo. (mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 

Sanja Jovanović Iz Večernjeg lista prenosimo crticu o Sanji Jovanović, europskoj prvakinji i svjetskoj rekorderki u plivanju na 50 metara leđno u kratkim bazenima. Njen posljednji rezultat zahtijeva dvije napomene. Prvo, oborila je šest godina star rekord kojeg je postavila kineska plivačica u Šangaju 2001., a šest godina je mnogo kada se radi o plivanju u kratkim bazenima. Naime, o ovim plivačkim disciplinama samo su dva rekorda starija od onog kojeg je oborila Sanja. Drugo, novi je rekord za 33 stotinke sekunde bolji od starog, što je doista mnogo budući da utrka traje vrlo kratko, odnosno, kada pliva Sanja, točno 26 i pol sekundi. Mora se pohvaliti i novinara HTV-a Brunu Kovačevića za njegovu prekrasnu i dirljivu reportažu o Sanji. Iz nje se moglo vidjeti kako Sanja kao mala djevojčica tijekom ratnih godina svakodnevno, zimi i ljeti, vježba u otvorenom hotelskom bazenu u Dubrovniku. U tom je hotelu Sanja živjela s majkom i dvije sestre kao izbjeglica iz dubrovačkog zaleđa. Otac ih je nažalost napustio, osjećajući se valjda ugroženim u mladoj hrvatskoj državi. Da, treba reći i to da je taj bazen u kojem je Sanja trenirala postao otvoren tek kada su krov raznijele bombe onih koji "nikada nisu bombardovali civilne ciljeve". Valjda se srušio od "paljenja guma u dubrovačkoj luci". Bravo Sanja!(djl)

Add a comment Add a comment        
 

 
Javni mediji na hrvatskom jeziku u BiHU Mostaru je 12. prosinca u organizaciji Udruge hrvatskih novinara i Hrvatskog intelektualnog zbora održan okrugli stol o temi: "Javni mediji na hrvatskom jeziku u BiH - stanje i perspektive". U radu okruglog stola sudjelovali su: prof. Milan Vego, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru; prof. dr. Iko Skoko, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru; Ivica Šimunović, predsjednik Neovisnog novinarskog sindikata; Ilko Barbarić, predsjednik Udruge hrvatskih novinara u BiH; Željko Raguž, direktor Radija Herceg Bosne; Vlatko Menix, direktor Herecegovačke televizije i mr. Mile Lasić, predsjednik Skupštine Hrvatskog intelektualnog zbora u BiH. U nastavku donosimo izlaganje prof. Milana Vege i prenosimo što su drugi mediji napisali o spomenutom skupu (usput: dopisništvu HRT-a, koje se nedavno spustilo iz Širokog Brijega u Grad tj. Mostar, ovakav skup nije bio interesantan, a nije ni Večernjem listu). (HIZ BiH)
Add a comment Add a comment        
 

 
Ivo PukanićŠto može povezivati osobu koja sjedi u zatvoru zbog otmice maloljetnika, voditeljicu grupe za ženska prava, čelnog čovjeka političkog magazina i osobe iz državnog vrha? Obično ništa, reklo bi se, ali Hrvatska je poseban slučaj. U javnost su "procurila" dva pisma koja je iz zatvora u Remetincu Hrvoje Petrač poslao Ivi Pukaniću, trenutno predsjedniku Uprave tjednika "Nacional". U pismima se Petrač ljuti što je dobio šest godina zatvora, i da bi zbog toga mogao okrenuti "pilu naopako". Portal Index.hr, koji je na svojim stranicama objavio i preslike rukom pisanih pisama, navodi: "Pismo sugerira da je progon koji je počeo protiv Vladimira Zagorca, a koji je potaknut upravo Petračevim svjedočenjem, plan dogovora između poznatog kriminalca i neimenovane osobe iz državnog vrha, kojemu je posredovao Pukanić. Plan je dogovoren, kao što sugeriraju pisma, još dok je Petrač boravio u Grčkoj, a dogovor je trebao biti inkriminiranje Zagorca u zamjenu za bolji pravni položaj.".(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Carla del Ponte Silvana Oruč Ivoš kritički komentira u Vjesniku razočaranje koje je iskazala Carla del Ponte na oproštajnoj konferenciji za novinare uoči odlaska iz Haaga. U članku se naglašava kako je u slučaju "vukovarske trojke" Carla del Ponte "potpuno amnestirala nalogodavce" . Ovdje dodajemo na ovu temu i još poneku misao. Glavna tužiteljica je na spomenutoj konferenciji mrtvo hladno izjavila i kako se pored toga što je imenovana veleposlanikom Švicarske u Argentini možda vrati u međunarodno pravo. No, jedini njezin primjereni povratak u međunarodno pravo bilo bi da se njoj sudi kao suučesniku u zločinima koji su počinjeni u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Naime, njezino djelovanje i "potpuna amnestija nalogodavaca" se ne bi smjelo zvati ničim drugim nego sudioništvom u zločinačkom pothvatu. I nije vukovarski predmet, a o kojom smo mi opširno pisali, jedini. Treba se sjetiti samo kako su se u dogovoru s Beogradom skrivali dokumenti koji su ukazivali na umiješanost Srbije u masakr u Srebrenici. Sve je to bilo smišljeno, namjerno, i kriminalno. A najbolji svjedoci optužbe protiv Carle del Ponte bili bi njezini najbliži suradnici, koji svakodnevno pune novinske stupce optužbama na njezin račun.(mm) 
Add a comment Add a comment        
 

 
TuđmanIz Hrvatskog slova prigodom osme obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana prenosimo njegovo pismo upućeno komunističkim vlastodršcima u Zagrebu 30. srpnja 1981. Pismo je objavljeno prvi puta u Hrvatskoj reviji u Barceloni 1982., u godini kada je Vrhovni sud SR Hrvatske potvrdio kaznu Tuđmanu na tri godine robije zbog njegove borbe za istinu. Pismo je adresirano na Dr. Dušana Dragosavca, člana Predsjedništva CK SKJ i Marinka Gruića, člana Predsjedništva RK SSRNH i CK SKH. Izdvajamo: "Što se tiče mjesta što mi ga namjenjujete u povijesti – bilo bi bolje da brinete o svojem; ja vam mogu mirno pa i gordo odpisati da sam dosada na častan način ispunio svoj dug prema svome narodu; u revoluciji i kao povjesničar i pisac; moje knjige nalaze se i nalazit će u domovinskim i svjetskim sveučilišnim i inim bibliotekama, a učinkovitost mojih rukopisa bit će još djelotvornija budem li ovakvom vašom hajkom do kraja onemogućen. A što se tiče vas i drugih, koji sudjelujete u njoj, pokušajte sami odgovoriti pred svojom savješću i pred društvom o njezinoj opravdanosti i svrsishodnosti, prije no što vam povijest nametne svoj odgovor".
Add a comment Add a comment        
 

 
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezikaIz Večernjeg lista donosimo komentar Josipa Pavičića napisan povodom 40. obljetnice donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, koju je neki dan simpozijem obilježila Matica hrvatska. S obzirom na činjenicu kako se ona može gledati i kao početak organiziranog otpora velikosrpskom hegemonizmu koji je završio uspostavom neovisne Republike Hrvatske, a u većini je medija (posebice televiziji) njeno obilježavanje ostalo prešućeno, autor je napisao mali podsjetnik sličnih događaja od nacionalnog značaja koji se kontinuirano prešućuju, a zbili su se u razdoblju od 1945-1990. "Nije baš da ničega nema. Napisane su neke knjige, ali uglavnom memoarskog značaja. Snimljeno je i nešto filmova, no da nije bilo Vrdoljakove “Mračne noći”, mlađi gledatelj ne bi imao pojma o jaucima premlaćenih ispod slika druga Tita. Politički angažirani dramski pisac Šnajder naglo je početkom devedesetih ostao bez inspiracije, a oni koji nisu zašutjeli bacili su se na ismijavanje i ozloglašavanje novog stanja. Televizija i drugi mediji sami nisu zainteresirani za bilo kakav ozbiljan kritički razgovor o godinama socijalizma, ali su uvijek spremni nasrnuti na svakoga tko o tome kritički progovori".
Add a comment Add a comment        
 

 
dr.BabićNakon prvog dijela koji smo objavili prošli tjedan, danas donosimo drugi dio Programa privrednog razvoja Hrvatske, autora dr. Mate Babića u kojem se koncentrirao na sljedeća područja: promjenu vlasništva i privatizaciju, razvojnu politiku i tekuću ekonomsku politiku. Izdvajamo:"Proces privatizacije nije, kako se očekivalo, rezultirao bitnijim povećanjem udjela privatnog sektora u ukupnim investicijama i otvaranju novih radnih mjesta. Naprotiv,taj je proces rezultirao u velikom porastu nezaposlenosti (preko 380 000 prema izvješću Državne revizije), povećanju udjela stranog vlasništva, posebno u bankarstvu gdje je ono prešlo 90% i u velikom porastu raslojavanja hrvatskog društva s povećanjem udjela broja siromašnih. Iluzija da će se totalnom privatizacijom društvenog vlasništva automatski prijeći u tržišnu privredu i postići maksimalno blagostanje stanovništva vrlo je skupo plaćeno. Rezultat je bio veliki porast nezaposlenosti, porast korupcije, porast neizvjesnosti, porast zaduženosti (unutarnje i vanjske), ali ne i porast blagostanja stanovništva. Model privatizacije definiran dosadašnjim zakonima o privatizaciji u Hrvatskoj pustio je s lanca moralnih ograničenja jedno od najvećih zala- pohlepu. Pohlepa je rodila korupciju. Korupcija je rodila pljačku državne imovine, propasti poduzeća (jer su društvena poduzeća „kupovali“ pojedinci koji nisu znali upravljati), porast nezaposlenosti, raslojavanje društva, porast socijalnih problema i napetosti, itd."
Add a comment Add a comment        
Uto, 16-06-2026, 03:38:06

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.