Detalji

Objavljeno: 24. rujna 2007.

O biranju vođa pobune iz početka devedesetih u vijeća i odbore predstavnika srpske nacionalne manjine, u krajevima koji su za vrijeme Domovinskog rata bili pod četničkom okupacijom već smo pisali na našem portalu. Slična pitanja sad postavlja i Tihomir Dujmović u svojoj kolumni u Večernjem listu, gdje se osvrće na nedavno otkrivene spomenike «palim borcima»-četnicima, kojima se usred Hrvatske veličaju zasluge pokreta koji se svojski trudio paliti, pljačkati i okupirati. No, nije ni to ono najgore. Najgora su dvostruka mjerila koja primjenjuju oni koji bi u Hrvatskoj trebali biti mjerodavni u ovim i ovakvim situacijama. Šute hrvatske institucije i vlast, šute europski predstavnici, a šute i predstavnici srpske nacionalne manjine, koji su se odlučili nažalost prikloniti politici ljudi koja je dovela do toga da uopće postoje spomenici poginulim pripadnicima srpske pobune tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj. Do kad će ovakvi predstavnici srpske manjine «gurati po svom» i biti najglasniji u obrani svojih nazovi manjinskih prava?(mmb)

Detalji

Objavljeno: 24. rujna 2007.

Državno odvjetništvo i Vlada RH mogli bi uskoro doći u priliku da dokažu ozbiljnost svojih nedavnih najava o planiranju aktivnosti za raščišćavanje okolnosti zločina počinjenih za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća. Naime, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest Stjepan Matković izrazio je spremnost da se sa svim svojim stručnim potencijalima uključe u spomenuta istraživanja. Institut bi, kad bi se njegova inicijativa i prihvatila, mogao u cijelom tom procesu biti od velike pomoći jer već neko vrijeme radi na projektu «Ljudski gubici Hrvatske u drugom svjetskom ratu i poraću», a unutar drugih projekata istražuju se teme poput OZN-e i KNOJ-a u Hrvatskoj, prisilnih migracija stanovništva, logora i prisilnog rada te Bleiburga u historiografiji – koje bi objektivno mogle pomoći u prikupljanju podataka i rasvjetljavanju eventualnih nejasnoća ili skrivenih činjenica. Treba napomenuti kako je Hrvatski institut mnoge dokumente javnosti već učinio dostupnim putem izdavanja serije "Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944-1946.". Državno je odvjetništvo, istina - za sad samo na svojim internetskim stranicama, najavilo da će u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom osmisliti i provesti formiranje nekoliko istraživačkih timova, budući da se radi o vrlo složenom projektu koji nadilazi granice mogućeg utvrđivanja kaznene odgovornosti.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 24. rujna 2007.

Iz Jutarnjeg lista prenosimo razgovor s povjesničarem Jožetom Dežmanom, predsjednikom slovenske Komisije za rješavanje prikrivenih grobišta. U opširnom razgovoru slovenski povjesničar govori o povijesnom okviru tih strašnih zločina, o ključnoj odgovornosti Tita za ta bezumna krvoprolića, o (pre)dugoj šutnji o njima, o tome kako je "strah držao poklopac tajni": "Elementarni tabu titoističkoga totalitarizma održao se uz tajnu policiju koja je kontrolirala čak i to pali li netko svijeće i nosi li cvijeće na grob. No bio je to prevelik zločin da bi se mogao skriti." Prof. Dežman posebice govori o logistici ubijanja: "Logistički, tu su jugoslavenski komunisti nadmašili naciste. Ubijanje 100-200 tisuća ljudi u dva mjeseca morala je pratiti golema logistika. To je golem logistički pothvat, najveći “pothvat” jugoslavenskih partizana, to je Titovo “remek- djelo”. On je po zločinima uz bok Staljinu, Pol Potu, Mao Ze Dongu. U cijeloj Kardeljevoj korespondenciji od 1941. traži se ubijanje i strijeljanje narodnih izdajnika, političkih i klasnih protivnika, popova i drugih. Zločin je boljševički koncept, politički proizvod, a sustav ubijanja bio je sofisticiran." U svezi današnjih pokušaja umanjivanja i zataškavanja tih najvećih zločina u Europi nakon 2. svjetskog rata, prof. Dežman kaže: "Ne čudi me što ima onih koji sve dovode u sumnju, ali osmica od žice kojom su gole žrtve vezane bit će “zaštitni znak” titoizma." (djl)

Detalji

Objavljeno: 23. rujna 2007.

Kanadska novinarka Carol Off svojedobno je provela opsežno istraživanje u kojem je pokušala utvrditi u kakvoj su to bitci sudjelovali kanadski vojnici u Medačkom džepu. O svojim nalazima snimila je televizijski dokumentarac i napisala knjigu “Sablasti Medačkog džepa”. Knjiga je prevedena na hrvatski, u izdanju izdavačke kuće Stih Ante Kostelića, a o njoj je u studenom 2006. Jutarnji list objavio poduži članak. Iako je iz raznih izjava Carol Off jasno da ničim nije naklonjena hrvatskoj strani, morala je priznati da nije uspjela utvrditi razmjere bitke koju su kanadski vojnici vodili. "Ni nakon detaljnog istraživanja novinarka nije definitivno sigurna u to što se doista događalo u rujnu 1993. u Lici. Dokumenata iz tog vremena gotovo nema, a iz onih koje je dobila malo se što dade izvjesno zaključiti. Sjećanja veterana su škrta i proturječna, mnogi su odbili razgovarati." Usput, uz članak u Jutarnjem listu objavljena je i slika ostataka neke spaljene kupaonice. Usred ostataka vidi se kutija cigareta Croatia koja bi očigledno trebala sugerirati što su Hrvati u Medačkom džepu radili. Jedino nije jasno zašto kutija nije izgorjela zajedno s ostatkom kupaonice.(mm)

Detalji

Objavljeno: 23. rujna 2007.

Jednu od vjerojatno najopsežnijih i najtemeljitijih znanstvenih studija o zbivanjima u Medačkom džepu napisao je član Upravnog odbora HKV-a Miroslav Međimorec. Kako smo već izvještavali, ova studija objavljena je u časopisu National Security and the Future, a proteže se na gotovo 400 stranica, i uključuje oko 850 referenci. Iz ovog opsežnog rada izdvojili smo jedan od dijelova koji raspravlja ulogu kanadskog bataljuna UNPROFOR-a, u kojem između ostalog piše: "Deset (10) hrvatskih vojnika je poginulo za vrijeme cijele akcije - od početka, 9. rujna, do povlačenja, 17. rujna u 18.00. Gdje je 27 hrvatskih vojnika poginulih od kanadskih metaka? Na riječkoj patologiji obducirana su tijela poginulih srpskih vojnika i civila (naoružanih, kako tvrdi hrvatska, ili nenaoružanih, kako to tvrde srpska strana i UN). Nažalost, ni nakon opetovanih traženja nije mi bio omogućen uvid u protokole obdukcija. Također nije jasno jesu li isto tako obducirani i hrvatski vojnici; kad bi samo u jednom od tijela poginulih bio pronađen metak NATO-kalibra, koji su rabili Kanađani, to bi bio dokaz da je bitke (i pogibije hrvatskih vojnika) između Kanađana i HV bilo. Bilo bi dovoljno tek JEDNO ZRNO KALIBRA 5,56, kakva su rabili Kanađani!".

Detalji

Objavljeno: 24. rujna 2007.

Nedavno su internetske stranice generala Slobodana Praljka www.slobodanpraljak.com, koje smo već spominjali na našem portalu, doživjele značajnije izmjene, te je na njima danas moguće naći veliki broj dokumenata i tekstova koji rasvjetljavaju pojedine aspekte rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Podsjećamo, general Praljak organizirao je početkom rata obranu Sunje, koja je bila jedina enklava s južne strane Save od Siska do granice s Bosnom i Hercegovinom koju srpski pobunjenici nisu osvojili. Praljak je kasnije bio uključen u obranu mnogih drugih područja, pa je sigurno zanimljivo čuti što on ima za reći. Danas dokazuje svoju nevinost u Haagu u procesu protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Valentina Ćorića, Milivoja Petkovića, Slobodana Praljaka i Berislava Pušića. Naslovi nekih od publikacija koje se mogu naći na internetskim stranicama generala Praljka su: „Procjena ratnih šteta u Hrvatskoj“, „Pomoć Republike Hrvatske muslimansko-bošnjačkom narodu i Armiji Bosne i Hercegovine tijekom 1991.-1995. godine“, „Zločini koje su počinili neki pripadnici ABiH nad Hrvatima u BiH“,  „Urbicid koji su počinile postrojbe ja pod vodstvom Momčila Perišića nad Mostarom u ljeto '92.“, „Kako je srušen Stari most - činjenice“, „Pad Bosanske Posavine 1992.“. Iz ove posljednje publikacije u nastavku donosimo predgovor.(mm)

Detalji

Objavljeno: 15. lipnja 2007.

Nakon dužeg vremena ponovo prenosimo inventuru tjedna koju Milan Ivkošić redovito piše u Večernjem listu. Ovaj put je bilo posebno teško izabrati što izdvojiti u ovom uvodu, budući da je više tema zaslužilo posebnu pažnju. Dvojeći posebno između haaške teme i komentara o Ivici Mudriniću, koji je "iz Kanade je došao s tobožnjim vrijednim patentima, koje nikad nitko nije vidio", a sada za 4 milijuna kuna godišnje služi Nijemcima u T-Com-u, izabrali smo ipak ovu prvu mučniju. "Tronuti su, rezignirani ili blago razočarani. Srozavanje Haaškog suda bolno je za podosta onih u Hrvatskoj kojima je donedavno bio nepovrediv. Dok se u medijima povremeno javljao londonski povjesničar Attila Hoare, koji je radio u tužiteljskoj ekipi Carle del Ponte, i Carlu optuživao da je spriječila podizanje opužnice protiv Kadijevića, Adžića i još nekih srpskih ratnih zločinaca, nije to još bilo dovoljno uvjerljivo. Potom su se sa sličnim optužbama o pogodovanju Srbima (izostavljanjem dokumenata) oglasili neki svjetski mediji i Geoffrey Nice, koji je zastupao optužnicu protiv Miloševića. Posljednji udarac: bivša Carlina glasnogovornica Florence Hartmann u knjizi “Mir i kazna” dokazuje kako se na Haaškom sudu ne kroji pravda nego preko njega svoje interese kroje velike sile – SAD, Britanija i Francuska! Kad su nedužni hrvatski generali optuživani i hapšeni, mnogi su hrvatski novinari, političari, pravni stručnjaci i drugi pravdoljupci trijumfirali. Kako su Haag doživljavali kao obitelj, sad su neki u koroti kao da im je poumirala najbliža rodbina! A hrvatski državni vrh? Dobit će zasluženo mjesto u povijesti, jer je za tu sprdačinu od pravde – svjedočio i hapsio!"

Detalji

Objavljeno: 22. rujna 2007.

Jučer je Sveti Otac  primio u papinskom ljetnikovcu u Castel Gandolfu sudionike skupa predstavnika demokršćanskih i stranaka demokratskog centra, koji su se jučer sastali u Rimu. U delegaciji je bio i hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, koji je prije toga na skupštini u Rimu izabran za dotpredsjednika Demokršćanske internacionale, organizacije koja okuplja kršćanski orijentirane stranke iz cijelog svijeta. Kako piše IKA, čelnici pojedinih stranaka imali su prigodu posebno se obratiti Svetom Ocu. Sanader je prenio Benediktu XVI. pozdrav iz Hrvatske te ga i tom prigodom pozvao u posjet. Premijer je istaknuo da je upravo o Papinom dolasku u Hrvatsku nedavno na hodočašću u Mariji Bistrici razgovarao s predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije kardinalom Josipom Bozanićem. Sanader je izrazio očekivanja da bi za vrijeme Papinog posjeta moglo doći i do proglašenja kardinala Alojzija Stepinca svetim. Sveti Otac je u svom kratkom odgovoru istaknuo kako se s veseljem sjeća svojih dolazaka u Hrvatsku, te da bi u Hrvatsku rado došao i kao Papa, o čemu će uskoro uslijediti dogovor.