- Detalji
Jedna od prvih vijesti koja je hrvatske građane dočekala u novoj 2008. godini jesu definitivno poskupljenja energenata: poskupio je tako benzin i nafta, najavljuje se poskupljenje električne energije od 20%, a priča se i o poskupljenju plina za 30%. Špekulacije cijenom nafte i činjenicu da HEP u 2008. godini očekuje gubitak od 1.1 milijardi kuna građani će također, itekako osjetiti na svom džepu. «Najsretniji» od svih vjerojatno su građani Zagreba, koji će podizanje cijena života najviše osjetiti po poskupljenju komunalija od čak 50%, a ponovno je poskupilo i parkiranje. Ono što će većinu potrošača svakako najviše pogoditi jesu poskupljenja hrane, na koju i odlazi najveći dio prosječne potrošačke košarice. Težinu same situacije najbolje može okarakterizirati omjer plaća i cijena u zemlji u odnosu na one u zapadnome svijetu.
Tako trenutno imamo oko 1/3 europskih plaća (prosječna bruto plaća u Hrvatskoj iznosi oko 6700 kn, a u EU iznosi oko 20800 kn), ali i 70% europskih cijena, što svakako nije prihvatljiv omjer za većinu ljudi čija se primanja na ruke kreću unutar nekoga prosjeka od 4.500 kn, a mnogi od njih, uključujući i veliki broj umirovljenika mjesečno preživljavaju i s mnogo manjim iznosom. Ipak, bez obzira na evidentnu težinu problema koji zahtjeva ekspeditivna i nadasve produktivna rješenja, gledajući snimke HRT-ova jučerašnjega Dnevnika u kojem se nakon dva dana od službenog početka rada nove Vlade i mogućnosti postizanja bilo kakvoga dogovora govori već i o datumu mogućih prosvjeda (u 4. mjesecu) stječe se dojam, kako neki sindikalni vođe sada odjednom jedva čekaju da ljude povedu na ulice.(mmb)
- Detalji
I dok se novi-stari premijer Sanader još uvijek uhodava u suradnji sa svojim novim koalicijskim partnerima, ističući pritom zabranu pušenja kao jedan od glavnih?! prioriteta nove Vlade, uz naravno rješavanje kaosa koji trenutno hara u primjerice pravosuđu, zdravstvu ili upravi, pritisci iz Europe ne jenjavaju. Tako je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Durao Barroso jučer izrazio uvjerenje, kako će Sanader uspješno nastaviti voditi Vladu, no i ponovio upozorenje da se očekuje ispunjenje kriterija, posebno na području reformi pravosuđa, javne uprave i u borbi protiv korupcije. Krisztina Nagy, glasnogovornica europskog povjerenika za proširenje, danas je rekla da sada kada Hrvatska ima novu Vladu, ta Vlada treba početi hitno rješavati pitanje ZERP-a. Istaknula je da se očekuje da ova godina bude ključna u procesu pregovora EU i Hrvatske te da se otvaranje značajnog broja poglavlja očekuje tijekom slovenskog predsjedavanja EU koje traje do kraja lipnja.
Drugim riječima, ne obustavi li Hrvatska primjenu ZERP-a u dogovoru s Slovenijom i Italijom, vrlo bi brzo mogla osjetiti represivne mjere u obliku usporavanja procesa pregovora za ulazak u EU.(mmb)
- Detalji
Bacanjem samo i letimičnoga pogleda na većinu hrvatskih tiskovina i sadržaje koji se u istima mogu pronaći i pročitati, lako je zaključiti da se novinarstvo u Hrvata nalazi na poprilično poražavajućim granama. No, ostavimo li na trenutak po strani same sadržaje i njihov demokratski standard i pogledamo malo pomnije stil i način pisanja i prezentiranja činjenica, shvatit ćemo da je neosporno riječ o jednom trendu «brzoga života», koji nas je u današnje vrijeme zahvatio u gotovo svim sferama života i življenja. Način na koji današnje generacije čitaju i informiraju se o aktualnim događanjima, zasigurno se uvelike razlikuje od onoga na koji su to činile generacije ljudi prije njih, a mnogi od njih to čine i danas.
I dok je mladim ljudima posve normalno nekoliko minuta provesti za računalom i na brzinu "prosurfati" internetom kroz mnoštvo informacija koje se nude, stariji (ali i značajan dio mlađih ljudi), još uvijek preferiraju u ruke uzeti stare dobre novine, ne samo iz razloga što su one u smislu preglednosti napisanog i mogućnosti arhiviranja istoga puno zahvalnije od virtualnih, nego se radi i o svojevrsnoj navici, koja većinu nas asocira na onaj ugodniji dio dana ili pet minuta koje smo uspjeli «ukrasti» samo za sebe.(mmb)
- Detalji
Na portalu smo već u više navrata pisali o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskoga rata. U tom smo smislu, nekoliko puta kontaktirali s djelatnicima Centra, prije svega s voditeljicom Odjela općih poslova, gospođicom Indirom Alpezom, kao i s ravnateljem centra dr.sc. Ante Nazorom, koji su nas detaljnije upoznali s djelatnošću Centra, suradnicima, kao i samim prostorom u kojemu je Centar smješten, na Marulićevom trgu, u prekrasnoj zgradi stare Nacionalne i sveučilišne knjižnice. U tim međusobnim susretima, otkrili smo i pojedine zajedničke teme između Hrvatskoga kulturnog vijeća i samoga Centra. Temeljna aktivnost Centra odnosi se na prikupljanje i obradu svih dokumenata i podataka vezanih uz Domovinski rat, no također i publicira iste u obliku knjiga i monografija. Kako je Centar poklonio primjerke svih svojih do sada izdanih djela Hrvatskom kulturnom vijeću, ovom prilikom navodimo o kojim knjigama se radi.(zdk)- Detalji
Hrvatski sabor prekjučer je odobrio ukidanje imuniteta Branimiru Glavašu za nastavak kaznenoga postupka, ali ne i za ponovno pritvaranje, čime mu je omogućio obranu sa slobode. O toj temi na HRT-u se izjasnio i dr. Ivo Banac, predsjednik HHO-a istaknuvši, kako je ovakva odluka Hrvatskoga sabora nedopustiva i kao takva predstavlja izravan utjecaj na funkcioniranje pravosuđa. Ono što ostaje prilično nejasno jest na koji se način na pravosuđe i suce u postupku implicirani pritisak zapravo vrši. Zar provođenjem zakona o zastupničkom imunitetu od strane samoga zakonodavca? O moralnoj ispravnosti ili neispravnosti istog uvijek je moguće, čak i poželjno raspravljati, ali ako je Hrvatska demokratska država (kakvom je naša politička elita počesto kvalificira), tada bi se zakon koji je na snazi trebao poštivati i vrijediti za sve jednako, jer jedno je od temeljnih načela te iste demokracije ono koje govori da su pred zakonom jednaki svi. Za primjerom koji dokazuje suprotno, odnosno to da je Hrvatska još uvijek više banana republika nego demokratska država, ne moramo tragati daleko, štoviše, ostajemo kod istoga kaznenog postupka. Kako bi se inače četverosatno birtijsko «brifiranje» mlade pravnice Ana Marije Getoš, sestre od suoptužene Gordane Getoš Magdić – od strane bivšeg načelnika PU osječko-baranjske, a današnjega savjetnika u MUP-u Vladimira Fabera , koji usput budi rečeno sjedi i u odboru za pomilovanja (koja koincidencija?!) moglo nazvati?(mmb)
- Detalji
Nakon više od godinu dana od smrti Jasena Drnasina kanadski
istražitelji napokon su završili izvještaj o istrazi u svezi s ovim
slučajem. Podsjećamo, nakon što je došao iz Kanade Jasen Drnasin je kao
pripadnik 4. gardijske brigade dao svoj poseban doprinos obrani
Republike Hrvatske, da bi onda 1996. otišao kao prvi pripadnik Hrvatske
vojske na američku vojnu akademiju «West Point». Akademiju je završio
2000. godine s 26 godina, no ono što tamo nije naučio bilo je kako se
nositi s JNAiziranim vojnim sustavom koji je po povratku zatekao i kojem je on samo smetao. To su
popratili privatni problemi, da bi ga nesretna sudbina odvela nazad u
Kanadu gdje se na kraju sukobio s redarima javnog prijevoza i
policajcima, što je i rezultiralo njegovom smrću. Dugo pripremani
izvještaj kanadskih istražitelja o ovom sukobu zapravo je vrlo površan,
a sadrži i vrlo neuvjerljive konstrukcije. No ni to naravno nije
privuklo pažnju hrvatskih medija, pa mi ovdje u našem prijevodu
donosimo članak s internetskih stranica newswire.ca s više podrobnosti
o kanadskom izvještaju.
- Detalji
Alessandro Pignatti Morano di Custoza, talijanski veleposlanik u
Republici Hrvatskoj, u razgovoru za Jutarnji list odgovorio je na više
pitanja koja se tiču Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP-a).
Dajući podršku Republici Hrvatskoj u pregovorima za pristupanje
Europskoj Uniji - "Italija u potpunosti podržava nastojanja Hrvatske da
što prije postane članicom EU" - talijanski veleposlanik ipak je jasno
dao do znanja kako Italija podržava politiku ucjena - "Italija potpuno
podržava stav Europske komisije o tom pitanju. Podržavamo izjavu Ollija
Rehna da se od Hrvatske očekuje ponašanje u skladu sa zaključcima
Vijeća ministara EU od 10. prosinca te da se od nove Vlade, čim se
konstituira, očekuje rješenje pitanja ZERP-a". Podsjećamo, europski
povjerenik za proširenje Olli Rehn izjavio je sljedeće: "Vjerujemo da
će Hrvatska djelovati u dogovoru i da ne će primjenjivati nijedan aspekt
ZERP-a za zemlje članice EU-a od 1. siječnja 2008. godine… Bitno je da
se rješenje za ZERP pronađe odmah nakon što se formira nova vlada u
Hrvatskoj kako bi se izbjegle negativne posljedice u pristupnom procesu
Uniji."(mm)
- Detalji
Nakon relativno dugih i iscrpnih pregovora, nova je koalicijska vlast konačno postigla dogovor oko sastava buduće Vlade, koji će vjerojatno vrlo brzo biti i potvrđen s obzirom na činjenicu da se danas održava konstituirajuća sjednica za šesti saziv Hrvatskog sabora. U Banskim će dvorima tako uz dosadašnje potpredsjednike Damira Polančeca i Jadranku Kosor, biti i dva nova. Jedan je od njih trebao biti Milorad Pupovac, no umjesto njega tu će funkciju preuzeti njegov stranački kolega Slobodan Uzelac, kao predstavnik srpske manjine, u čijem će djelokrugu biti vanjska politika, odnosi u regiji i pregovori s Europskom unijom. Potpredsjednica Vlade postaje i predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešič, koja će biti zadužena za unutarnju politiku, pravosuđe, obranu, a moguće i za tajne službe. HSS se ipak izborio ne samo za ministarstvo poljoprivrede već i za resor turizma. Na čelu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja bit će Božidar Pankretić, a resor turizma vodit će dosadašnji bjelovarsko-bilogorski župan iz HSS-a Damir Bajs. Turizam se izdvaja iz glomaznog resora Božidara Kalmete, koji će i dalje skrbiti o prometu, moru i razvitku.
Predsjednik HSS-a Josip Friščić ipak nije ušao u Vladu, nego će u idućem mandatu obavljati funkciju potpredsjednika Sabora.(mmb)
- Detalji
U
jučerašnjoj emisiji «Otvoreno» urednika i voditelja Mislava Bage,
raspravljalo se o trenutno u svim medijima vrlo aktualnoj temi, točnije
o optužbama protiv bivšega načelnika PU osječko-baranjske Vladimira
Fabera, odnosno, o njegovim navodnim pokušajima utjecanja na
svjedokinju u slučaju Glavaš – Gordanu Getoš Magdić. U emisiji je preko
video zida sudjelovala njena sestra, 28. godišnja pravnica Anamarija
Getoš, koja je u javnost ovih dana izašla sa nekoliko audio i video
snimki svojih razgovora kako sa spomenutim Faberom, tako i sa Sanjom
Sarnavkom, predsjednicom udruge za zaštitu prava žena B.a.B.e., koja
se, iz nejasnih razloga također našla u cijeloj priči. U emisiji su
tako pušteni dijelovi audio snimki razgovora Anamarije Getoš sa
Faberom i Sarnavkom, sa kojih su se pritom mogle čuti zapanjujuće
stvari.
Tako smo mogli slušati, kako Vladimir Faber ucjenjuje Anamariju Getoš
na način da je istoj ponudio smanjenje zatvorske kazne za njenu sestru
Gordanu, ako u zamjenu potvrdi ključne dijelove optužnice protiv
Glavaša. Čak i s obzirom na činjenicu da snimke ovakvoga tipa ne mogu
predstavljati vjerodostojan dokaz na sudu, ostaje prilično nejasno s
čijim se odobrenjem Faber sa gospođicom Anamarijom Getoš uopće upustio
u troiposatni razgovor u centru Branimir? Što se tiče samih motiva
sastanka o njima nije potrebno nagađati, jer smo ih vrlo jasno čuli sa
dijela snimke koji je pušten u emisiji. Gošća «Otvorenoga» bila je i
gospođa Sarnavka, koja je u početku osporavala postojanje mogućnosti da
je zajedno sa Faberom sudjelovala u vršenju pritiska na Gordanu Getoš
preko njene sestre, no nije mogla sakriti iznenađenje kad je shvatila
da Anamarija posjeduje snimke i njihovih međusobnih razgovora.(mmb)
Potkategorije
Hrvatska 4749
Magazin 94
Dokumenti 127
Afere 307
Jugo-ostavština 314
Mediji 276
Domovinski rat 435
Razgovori 356
Komentari 3224
Svijet 2555
Sport 176
Sport
Politika 4288
Gospodarstvo 998
Zagreb 242
Inozemni tisak 1460
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 15. lipnja 1573. umro Antun Vrančić
- 15. lipnja 1881. umro Franjo Krežma
- 15. lipnja 1910. otvoren bosansko-hercegovački sabor
- 15. lipnja 1993. u Biogradu stradali civili
- 16. lipnja 1846. V. Babukić imenovan prvim prof. hrv. na zagrebačkoj Akademiji
- 16. lipnja 1991. prva borbena akcija Hrvatskog ratnog zrakoplovstva
- 16. lipnja 1993. zločini bošnjačko-muslimanskih snaga na Busovačkim Stajama
- 16. lipnja 1993. umro fra Lucijan Kordić
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

