Detalji

Objavljeno: 27. srpnja 2007.

Ovih se dana ponovno aktualizira problematika rješavanja otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije. Tako Marko Barišić u Vjesniku piše: "Slovenski su mediji prije nekoliko dana objavili da je tamošnje ministarstvo Vanjskih poslova načinilo prijedlog rješavanja svih otvorenih pitanja s Hrvatskom". Barišić smatra kako prijedlog, koji obuhvaća pitanja vraćanja duga hrvatskim štedišama Ljubljanske banke, nuklearku Krško, Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas - zapravo ne nudi ništa novog, te da "to znači da bi se u okviru pregovora o tako različitim sporovima trebalo računati i s nekom vrstom unutarnje trgovine". Takvim načinom rješavanja problema svjedočili smo i prije šest godina za vrijeme koalicijske Vlade, što je imalo pogubne posljedice za hrvatske interese (ugovor o oprostu duga za struju iz NE Krško i ugovor o zbrinjavanju radioaktivnog otpada, parafirani sporazum o razgraničenju na moru Drnovšek-Račan).

Detalji

Objavljeno: 27. srpnja 2007.

Kako nemaju svi u Hrvatskoj konkretnu viziju o eventualnim prednostima i manama koje sa sobom nosi članstvo u EU, zanimljivo je pogledati i pročitati o mogućem slijedu događaja iz primjera drugih država koje su prošle isti put koji i nas možda očekuje. Ovom prilikom prenosimo članak na temu razvoja Portugala od njegova ulaska u EU 1986. godine, koji je napisala dopisnica Jutarnjeg lista iz Lisabona - Nikolina Šajn. Portugal je 80-tih godina prošlog stoljeća "ponudio zapadnoj Europi jeftinu radnu snagu i otvoreno tržište u zamjenu za goleme količine novca iz europskih fondova". Međutim, taj je novac dramatično loše raspoređen: u javnom sektoru izgrađene su autoceste, infrastruktura, mnoštvo mostova i kipova, ali se s druge strane nije ulagalo u obrazovanje, "pa danas čak 76% Portugalaca ima završenu samo osnovnu školu".

Detalji

Objavljeno: 26. srpnja 2007.

Detalji

Objavljeno: 26. srpnja 2007.

Stara je izreka "na mladima svijet ostaje" uvijek predstavljala nadu za bolju budućnost koju starije generacije nisu uspjele ostvariti. Ipak, danas se s pravom možemo zapitati kakav to svijet ostavljamo svojoj mladosti. Čini se kao da im društvo nije u stanju predati neke osnovne vrijednosti, već im u zamjenu nudi jedino zabavu u obliku instant-atrakcija. Primjetno je kako mladima nedostaje negdašnjeg pozitivnog buntovnog žara, želje da se nepravda pretvori u pravdu, odnosno ostvare snovi. Istovremeno, nedostaje stvarnih junaka kojima bi se divili i ideala za koje bi se borili. O duhu društva koji se polako gubi piše i Zoran Vukman u svojoj kolumni u Hrvatskom slovu, zaključujući: "U današnji svijet mladih provalili su neki čudni ideolozi, novi komesari, tužitelji i arbitri koji naše živote odvode u nepoznato, koji osiromašuju duh, kradu sjećanja, diktiraju povijest, napadaju savijesti, orobljuju srca". (zdk)

Detalji

Objavljeno: 25. srpnja 2007.

Austrijska istražna sutkinja Christina Forstner, koja je danas donijela prvostupanjsku odluku o izručenju generala Zagorca Hrvatskoj, potvrdila je "da je Mesićev savjetnik Saša Perković nudio Zagorcu nagodbu". Time su pale u vodu tvrdnje da je bilo obrnuto, odnosno da je general Zagorec tražio nagodbu, nudeći između ostalog i dokument o 19,5 tona zlata pohranjenih na računu predsjednika hrvatske Vlade Ive Sanadera. Podsjetimo, upravo to je ustvrdio prošli tjedan Stjepan Mesić u razgovoru za nacionalnu televiziju pred milijunskim auditorijem. U svakoj normalnoj državi, nema sumnje, afera razmjera afere Perković i činjenica da Predsjednik države obmanjuje javnost bila bi i više nego dovoljna za njegov opoziv ili ostavku. No, Republika Hrvatska daleko je od normalne države. (mm)

Detalji

Objavljeno: 25. srpnja 2007.

Već neko vrijeme u banjalučkom listu "Glas Srpske" izlazi feljton pod naslovom "Korijeni genocida".  Sadržaj se temelji na prilozima objavljenim u Zborniku radova s 4. Međunarodne konferencije o Jasenovcu, održane u svibnju ove godine u Banja Luci. O radu međunarodne komisije na Deklaraciji kojom se od Vijeća ministara BiH i vlada RS i Srbije zahtijeva, da podnesu tužbu protiv Hrvatske glede odštetnog zahtjeva za zločine u Jasenovcu već smo pisali na Portalu, no sad cijela priča dobiva svoj nastavak u tradiciji "stare propagande" već toliko puta ponavljane na ovim prostorima. U tom smislu napisan je i prvi dio feljtona, rad dr. Milorada Ekmečića, o povijesnim korjenima genocida 1941-1945 nad Srbima, Židovima i Romima, koji sam po sebi ne predstavlja i ne donosi ništa novog, već dobro poznatom "retorikom" nastavlja više desetljeća dugu tradiciju nabacivanja povijesne krivnje hrvatskom narodu. No ipak, ovog se puta nije stalo samo na tome, već se i jedan od glavnih simbola vjere u Hrvata - Majka Božja i njeno ukazivanje u Međugorju - degutantno stavlja u kontekst "masovnih ubistava".

Detalji

Objavljeno: 24. srpnja 2007.

"Sva sam ratišta prošao, ali ovo što sam na povratku iz Podgorice doživio s ničim se ne može mjeriti. Na stranu što smo svakih stotinjak metara bili izloženi kamenovanju, a u nekoliko navrata i mecima ispaljenima iz mraka, ali ponašanje crnogorskih specijalaca bilo je ono što posebno iritira. Umjesto da osiguravaju kolonu s Hajdukovima navijačima, oni su nas čitavim putem provocirali, da bi na koncu i pomagali napadačima udarajući nas pendrecima te razbijajući nogama i palicama naša vozila." - tako je Slobodnoj Dalmaciji opisala povratak navijača Hajduka osoba koja je nazvala redakciju i željela ostati anonimna. U nastavku se osoba potužila na činjenicu da nikakvih reakcija na ove događaje iz Zagreba nije bilo, što je odista opet jedan u nizu poteza hrvatskih dužnosnika koji kao da žive u prijeratnoj Jugoslaviji. Treba se samo sjetiti s kojim su ozbiljnošću engleski Nogometni savez i mediji popratili manji fizički obračun njihovih navijača s hrvatskom policijom i vidjeti kako stvari izgledaju u državama koje drže do svojih građana. No, hrvatski dužnosnici su valjda procijenili kako su grubi i po život opasni napadi na hrvatske navijače manje zlo od mogućeg narušavanje slike o "bratstvu i jedinstvu" sa Crnom Gorom, državom koja po svojedobnoj izjavi predsjednika RH nije napala Republiku Hrvatsku devedesetih. (mm)

Detalji

Objavljeno: 24. srpnja 2007.

Kao što smo već pisali, nakon izbora Vanje Sutlića za glavnog ravnatelja, ovih dana očekivalo se i razrješenje ostatka kadrovske križaljke u vrhu HRT-a . Na današnjoj 43. sjednici Programskog vijeća izabrani su konačno novi ravnatelji televizije i radija. Može se reći kako su odluke u skladu s predviđanjima koja su objavljena u petak u Jutarnjem listu. Za ravnatelja Hrvatske televizije izabran je Robert Šveb, ravnatelj Hrvatskog radija je Davor Mezulić, a Glazbenom proizvodnjom HRT-a upravljat će Josip Guberina. Uz vijest o ovim kadrovskim rješenjima donosimo i životopise novih ravnatelja objavljene na internetskim stranicama HRT-a.