Detalji

Objavljeno: 20. kolovoza 2007.

Jutarnji list piše: «Na subotnjem obilježavanju velike tragedije iz 1946. godine kad je na gradskom kupalištu Vargarola od eksplozije izvađenih podmorskih mina poginulo prema nekim verzijama 62, a prema drugim 116 Puljana, uglavnom Talijana, došlo je do incidenta i provokacije». Naime, tom je prigodom koja je po svojoj naravi prije svega trebala biti dostojanstvena, nekoliko mlađih Talijana – potomaka istarskih esula, razvilo talijanske zastave na kojima je crnim slovima napisano Istria i Pola. Takvim su ponašanjem svi prisutni, uključujući navodno i glavnog predstavnika talijanske manjine u Hrvatskoj – dr.Furia Radina ostali konsternirani. Naravno da su takvi incidentni postupci, namjenjeni jeftinom provociranju nepotrebni i neprimjereni te zaslužuju svaku osudu. No, nameće se pitanje zašto je ona i ovaj put izostala, te je i ova provokacija – osim nekoliko redaka u novinama ostala gotovo potpuno nezamijećena i široj javnosti nepoznata. Ne zaslužuje li takav bezobrazluk barem ispriku onih koji su sam događaj i organizirali te u tom slučju i odgovorni za takve ekscese?(mmb)

Detalji

Objavljeno: 20. kolovoza 2007.

U očiglednom nedostatku bilo kakvih originalnih ideja s kojima bi se ušlo u predizbornu kampanju za sljedeće parlamentarne izbore, opozicijski političari ipak stižu obdariti hrvatsku javnost nekoliko mjeseci prije izbora raznim prijedlozima korjenitih promijene sustava vladanja, odnosno ničim korisnim kritikama postojećeg stanja. Tako se na Antu Đapića, predsjednika HSP-a, koji se u ponedjeljak zauzeo za promjenu predsjedničkih ovlasti, nadovezao Slavko Linić koji bi mijenjao promjenom Ustava ulogu Vlade ne bi li Saboru osigurao "jaču ulogu". Što se tiče kritike postojećeg stanja, zapaženo mjesto prošli tjedan odlučio je zauzeti Radomir Čačić kritizirajući neuspješnost hrvatske vatrogasne službe u suzbijanju požara. Što bi to trebalo u sustavu ove službe promijeniti (a na čemu bi što se nas tiče odista trebalo ozbiljno poraditi zakonodavno i izvršno) Čačić nije rekao, kao što ničim nije prokomentirao uzroke katastrofalnog požara u dubrovačkom zaleđu koji je došao iz Istočne Hercegovine. U nastavku prenosimo tekstove Vjesnikove kolumnistice Silvane Oruč Ivoš koja je smogla snagu osvrnuti se podrobnije na zadnje izjave dvaju od tri ovdje spomenutih dokonih hrvatskih političara, Linića i Čačića.(mm)

Detalji

Objavljeno: 19. kolovoza 2007.

Prenosimo članak iz Večernjeg lista u kojem Stojan de Prato na temelju ekonomskih pokazatelja ukazuje na činjenicu da neke zapadne zemlje s vrlo visokim porezima i izdvajanjima za dobrobit zajednice uspijevaju biti konkurentnije od zemalja koje svoje gospodarstvo temelje na neoliberalizmu. "Vodeći primjer takve (neoliberalne, op. ur.) filozofije je SAD, "zemlja slobodnih i dom hrabrih", zemlja niskih poreza gdje je svakome onoliko dobro koliko si sam izbori... Kako to da je, prema konkurentnosti gospodarstva, SAD tek na šestome mjestu na svijetu (Hrvatska je na 51.), dok su zemlje s vrlo visokim porezima i izdvajanjima za dobrobit zajednice Finska, Švedska i Danska, na drugom, trećem i četvrtom (prva je Švicarska)?". Naravno, istovremeno nije neočekivano saznati kako neoliberalizam, koji se u neku ruku povodi darvinističkim pristupom ljudskom društvu, po pitanjima koje se tiču prosječnih građana još više zaostaje nego po konkurentnosti gospodarstva: "Ako su niski porezi i neuplitanje države jamstvo blagostanja, kako to da je po očekivanoj duljini života američko novorođenče na 38. mjestu na svijetu, iza kubanskoga (hrvatsko je na 68.)? ".

Detalji

Objavljeno: 17. kolovoza 2007.

"Postojala je tendencija da se metodama koje bi se teško mogle nazvati demokratskima smanji udio Srba u policiji. To je dobrim dijelom i ostvareno ... Isto je tako točno, a ja sam to već i javno rekao, da su vlasti nove hrvatske države povlačile neke poteze koji su, objektivno gledano, gurali Srbe u hrvatskoj u naručje Miloševića i njegove velikosrpske politike." Osim što prenosimo ovu izjavu postavljamo u ovom uvodu i pitanje čija bi ona mogla biti? Po sadržaju, reklo bi se da ju je izrekao neki srpski političar. Tek kvalifikacija da je Miloševićeva politika bila velikosrpska otkriva da se ipak vjerojatno radi o hrvatskom političaru. Kojem, može se saznati u nastavku...

Detalji

Objavljeno: 17. kolovoza 2007.

Milan Ivkošić u kolumni pod naslovom "Crkva sve usamljenija", navodeći niz pokazatelja, zaključuje kako na hrvatskoj političkoj sceni više nema ni jedne veće stranke koja bi bila bliska kršćanstvu. Ovdje treba dodati kako se ovaj zaključak može protegnuti i na mnoge ostale vrijednosti i posebnosti koji hrvatski narod čine hrvatskim. Tako današnji hrvatski političari recimo nisu bliski ni Domovinskom ratu, poginulima, ranjenima, ili časnicima koji su taj rat vodili. Hrvatski političari isto tako primjerice nisu bliski ni hrvatskim žrtvama iz 2. svjetskog rata čiji se posmrtni ostaci danas iskapaju u Sloveniji, reklo bi se usprkos službenom Zagrebu. Što reći o bliskosti prema sudbini hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, koji je već na mnogim područjima potpuno iskorijenjen? Što reći o bliskosti s hrvatskim narodom u Republici Hrvatskoj, koji se sam mora nositi s korumpiranom upravom i pravosuđem, mitom, i kriminalom koji doseže do vrha izvršne vlasti? Jedino čemu su odista bliski hrvatski političari je hrvatski novac, kao što je i Beograd bio do osamostaljenja. Svako malo ispliva neka priča o milijunima kuna koje je neki od državnih dužnosnika namaknuo. Dijagnoza je jasna, hrvatski političari danas djeluju kao tumor koji rastače narod i njegovu budućnost. (mm)

Detalji

Objavljeno: 16. kolovoza 2007.

U zadnjem broju Hrvatskog slova intervju je dao dr. Slavko Kulić, znanstveni savjetnik pri Ekonomskom institutu u Zagrebu i predstojnik Odjela za interdisciplinarna istraživanja. Razgovor je zanimljiv jer sadrži kritičke, a na nekoliko mjesta i vrlo negativne, ocijene razvoja Hrvatske po više pitanja od njenog osamostaljenja. Tako Kulić navodi: "I poslije 17 godina mi smo daleko od države kao subjekta civilizacije, parlamentarnog sustava odlučivanja, države razuma. K ovome treba dodati da do danas nemamo utvrđenih granica s novonastalim državama na tlu bivše Jugoslavije. Sve manje smo društvo, i od onog što se podrazumijeva pod pojmom zajednice. Prijeti nam opasnost da nestanemo kao subjekt kulture u tranziciji. Usprkos centralizaciji vlasti u Hrvatskoj, centripetalne sile djeluju u stvarnosti kroz nametnuti regionalizam koji je suprotstavljen, neformalno, formalnom županijskom ustrojstvu života u Hrvatskoj. Ustav RH je nastao i ostao kao vrijednosno politički akt - sredstvo manipulacije stvarnošću, umjesto da je postao i ostao vrijednosno-socijalni akt - oblik socijalne egzistencije i organizacije. Razina opće spojne svijesti o sebi, o vremenu i o prostoru gdje jesmo je vrlo niska - briga za život je također na sve nižoj razini. Svi oblici života u prostoru Hrvatske nestaju jer do danas koncepcije o opstanku i razvoju života u Hrvatskoj nema. To nije nitko ni pokušao.".

Detalji

Objavljeno: 16. kolovoza 2007.

Prenosimo članak iz Večernjeg lista o najnovijem izvješću UN-ova razvojnog programa (UNDP) o stanju u BiH. Rezultati istraživanja očekivani su i porazni za međunarodnu zajednicu koja upravlja Bosnom i Hercegovinom, kao i za same državne institucije. Objašnjenju se nije teško domisliti, a dovoljno je samo pročitati intervju s njemačkim veleposlanikom Michaelom Schmunkom, koji prenosimo u nastavku. Jasno je da situacija u BiH ne može biti bolja kada oni koji kreiraju o provode politiku u BiH iskazuju (iz neznanja ili namjerno, svejedno je) posvemašnje ignoriranje situacije u toj državi. Već sama temeljna zamisao veleposlanika, "u Bosni i Hercegovini treba stvoriti jednu naciju", govori sama za sebe.

Detalji

Objavljeno: 16. kolovoza 2007.

Proslava Velike Gospe je na mnogim euharistijskim slavljima diljem Hrvatske okupila više stotina tisuća vjernika i hodočasnika. Hrvatski mediji izvještavaju iz mnogih marijanskih svetišta, a mi ovom prilikom donosimo izvještaj iz Sinja Informativne katoličke agencije, u kojem je opisana središnja proslava koju je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Barišić je u svojoj poruci osvrnuo na probleme korupcije i kriminala koji nagrizaju temelje hrvatskog društva: "Posljedica zaborava Boga jesu i nehumane pojave plavih kuverti, veza, mita, korupcije, kamatarenja i sve prisutnijeg lihvarenja pa sve do žalosne pojave organiziranog kriminala". Nadbiskup je potom dodao: "Plave koverte mogle bi čak i ostati samo bi ih trebalo nositi na prave adrese: na socijalno ugrožene, siromašne i na obitelji s brojnom djecom. Sve takve posljedice nije moguće opravdati s deset zapovijedi, a još manje s dvije zapovijedi ljubavi. Zar je moguće da ovo naše vrijeme i društvo bude više određeno darvinizmom, zakonom borbe za opstanak gdje jači pobjeđuje slabijega, a ne novošću Kristova zakona ljubavi: Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe, pa čak i više od toga: Ljubi neprijatelja svoga!".