- Detalji
Kako je u petak priopćeno iz Janšina kabineta, danas bi trebao biti održan sastanak slovenskog premijera s predsjednicima parlamentarnih stranaka, glede rješavanja aktualnih spornih pitanja s Hrvatskom. Nakon postizanja načelnog dogovora krajem kolovoza na Bledu da nadležno arbitražno tijelo bude Međunarodni sud pravde u Den Haagu, idući bi korak za obje države trebao biti formiranje mješovitih komisija koje bi utvrdile okvir prepuštanja trećem, čemu bi prethodile odluke hrvatskog i slovenskog parlamenta.
Parlamenti bi pritom također mogli odlučiti da će se odluka međunarodnog suda smatrati obvezujućom, što - kako se o tom pitanju ranije očitovao hrvatski akademik i profesor međunarodnog prava Davorin Rudolf - nije ni potrebno, jer u slučaju takvog nepoštivanja druga strana može zatražiti intervenciju Vijeća sigurnosti UN-a. Kako bi se spomenute komisije trebale usuglasiti oko okvira samog predmeta spora nameće se sumnja da će do istog, na brz i učinkovit način u skorije vrijeme zaista i doći.
Naime, za pretpostaviti je da ni ovog, kao ni mnogo puta do sad, stvari neće teći sasvim glatko.(mmb)- Detalji
Iz novog broja Glasa Koncila od 16. rujna 2007. prenosimo komentar Ivana Miklenića o istini, bolje reći o gaženju istine u Europi i svijetu, te o posljedicama takvog zanemarivanja i izvrtanja temeljnih vrijednosti. Autor posebice komentira dva slučaja. Prvi je napad i agresija SAD na Irak uz zaobilaženje Ujedinjenih naroda, za čiji su povod poslužili lažni izvještaji o navodnom iračkom oružju za masovno uništenje. Drugi se slučaj izravno tiče Hrvatske, a radi se o nedavno izašloj knjizi "Mir i kazna" novinarke Florence Hartmann, donedavne glasnogovornice haškoga
tužiteljstva, u kojoj tvrdi kako su SAD, Velika Britanija i Francuska po odlukama svoga
političkog vrha spriječile privođenje haškoj pravdi Karadžića i Mladića. Srž posljedica takvog poigravanja s istinom i pravdom za Hrvatsku može se sažeti u autorovom navodu: "U velikim zemljama, pa i članicama EU-a, i kad se gaze univerzalne
vrednote, gaze se tako da se brižno čuva nacionalni interes, a u malim
zemljama kao što je Hrvatska, ako se pogaze univerzalne vrednote, ne
ostaje gotovo ništa."(djl)
- Detalji
Živimo u vremenu u kojem se velika pažnja posvećuje zaštiti okoliša na svim razinama, a u tu svrhu osnovane su i mnoge međunarodne organizacije. Čini se da i Rusija prati svjetske standarde po tom pitanju te ih se trudi primijeniti, između ostalog, i u svojim industrijskim pogonima za teško naoružanje. Pa je tako, 'ekološki osviještena', proizvela najjaču «vakuumsku bombu koja ne kontaminira okoliš»! Za svaku pohvalu. Bomba ima učinkovitost sličnu manjim nuklearnim bombama te ubija razarajući pluća svih onih koji se nalaze u dometu njezine eksplozije. Bez ikakve radiološke kontaminacije. No, ne brine samo ruska vlada o dobrobiti života na Zemlji. Sjedinjene Američke Države okupirale su Irak kako bi zaustavile vojni program proizvodnje oružja za masovno uništenje Sadama Huseina. Nažalost, to ovoj velikoj sili nije uspjelo jer spomenuti program nije postojao. Ipak, osvajači su se snašli - Irak ima naftu. Ona se sada ubrzano, da ne bi zagadila Irak u kojem se trenutno razvijaju demokratski standardi, izvozi i uništava diljem planeta pomoću posebnih strojeva - automobila.
(zdk)
- Detalji
Nenad Piskač u svojoj kolumni u Hrvatskom slovu piše o najvećem grobištu našičkoga kraja, Crnom potoku, u kojem je likvidirano nekoliko tisuća vojnika i civila s područja bivše Nezavisne Države Hrvatske. Dugogodišnje vješto prikrivanje navedenog stratišta za trajanja totalitarnog komunističkog režima, potpomognuto sustavnim uništenjem građe koja bi svjedočila o tom stravičnom zločinu otežavalo je mogućnost da se o tome piše i informira šira javnost. Danas kada bi se o tom masovnom zločinu moglo slobodno govoriti, poraditi na utvrđivanju točnog broja žrtava pa i njihovih počinitelja, opet se šuti. "Stoga je pravo pitanje, tko blokira objektivnu i znanstvenu istinu i ovoga, kao i tolikih drugih stratišta? Je li KNOJ (Korpus narodne obrane Jugoslavije) još živ i djelatan?" Kako stvari stoje, reklo bi se da je.(zdk)
- Detalji
- Detalji
Na 83. Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajam, koji trenutno traje i kojeg je u utorak otvorio predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, nastupaju kao i uvijek brojni izlagači iz raznih zemalja. Obzirom da je ove godine zemlja partner Slovenija, uz hrvatske dužnosnike nazočnima se obratio i slovenski veleposlanik Milan Orožen Adamič. No, umjesto nekog prigodnog i prijateljskog govora prema zemlji domaćinu, slovenski veleposlanik dozvolio si je držati lekcije. Tako Dražen Čurić u kolumni u Večernjem listu piše: "Cijenjeni je veleposlanik rekao kako slovenski investitori misle da je Hrvatska neljubazna prema strancima. Zatim je kritizirao Hrvatsku narodnu banku jer, eto, nije sklona ulasku slovenskih banaka koje su, valja podsjetiti, brutalno opljačkale naše štediše. No, slovenski nediplomatski ispad ostao je - kako vidimo - bez službenih reakcija, valjda i zato što dolazi iz zemlje članice EU."
- Detalji
Bilo je za nadati se da će kornatska nesreća potaknuti mjerodavne da preustrojem poboljšaju sustav vatrogasne zaštite u Hrvatskoj, ne bi li se smanjila pustošenja koja svake godine tijekom ljeta gledamo u priobalju. No, nade su se brzo rasplinule. Premijer Ivo Sanader dan nakon sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost zaključio je kako postojeći vatrogasni sustav ne će mijenjati: "Promjene vatrogasnog sustava ne će biti, niti će se dirati u dobrovoljna vatrogasna društva, niti u sustav… Nema se namjere vraćati vatrogastvo u drugi okvir, drugu instituciju…". Sanader je izrekao i posebno efektnu misao da zbog efikasnosti vatrogasnog sustava javnost za većinu požara nije ni doznala. To što većina požara zbog njihove brojnosti i nisu više neka vijest, premijeru nije palo napamet. No, ako već Sanader ne želi ništa mijenjati u vatrogasnom sustavu, teško je vjerovati da se ne će naći na izborima netko tko hoće.(mm)
- Detalji
"Što za rođendan kupiti prijatelju čije se bogatstvo procjenjuje na oko 11 milijardi dolara?" pitaju se na portalu GlasDalmacije.com, donoseći vijest kako su Viktoru Vekselbergu prijatelji darovali hrvatski otok: "Za proslavu svog 50. rođendana kojeg je nedavno proslavio u Dubrovniku,
od ruskih prijatelja na poklon je dobio - otok. Kako doznajemo, jednako
bogati ruski prijatelji slavljeniku su željeli pokloniti nešto
originalno i nešto što još nema, pa je ideja bila sasvim pristala:
omanji otok od oko 3 tisuće četvornih metara u blizini otoka Šipan u
dubrovačkom akvatoriju.".
- Detalji
U ovotjednom komentaru u svezi suđenja za akciju u Medačkom džepu već smo konstatirali kako se ono pretvorilo u čisti politički obračun. Dio časnika Hrvatske vojske, koji su svi redom prije toga bili oficiri JNA, uvjerava hrvatsku javnost kako su tijekom Domovinskog rata postojale dva zapovjedna lanca. Nije teško pogoditi da su po toj teoriji upravo oni činili legalni zapovjedni lanac, a njihovi politički neistomišljenici drugi, odmetnuti i zločinački. Dojam koji se stječe nakon ovakvih iskaza je da je Domovinski rat dobiven pukom srećom, odnosno da sve to skupa nije vrijedilo ni pišljiva boba. Ružniju sliku o Domovinskom ratu ne bi vjerojatno ni oni najekstremniji s kojima smo ratovali mogli zaželjeti. A što je s navodnim zločinima, odnosno okolnostima pod kojima su poginuli oni zbog kojih je optužnica podignuta, kao da više nikog ni ne zanima. Tek je jučer umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo u svom svjedočenju pokrenuo krajnje nejasno pitanje uloge kanadskog bataljuna Unprofora: "Kanađani tvrde da su u toj akciji ubili 26 ljudi. Kako Hrvate nisu ubili, može se zaključiti koga jesu jer optužnica spominje 27 srpskih civila". No, da ovu krajnje šokantnu podudarnost hrvatski sud želi rasvjetliti, onda ne bi još u lipnju odbilo uvrstiti u postupak dokumente o oružju i municiji koju su koristili pripadnici HV-a, MUP-a i UNPROFOR-a.(mm)Potkategorije
Hrvatska 4749
Magazin 94
Dokumenti 127
Afere 307
Jugo-ostavština 314
Mediji 276
Domovinski rat 435
Razgovori 356
Komentari 3224
Svijet 2555
Sport 176
Sport
Politika 4288
Gospodarstvo 998
Zagreb 242
Inozemni tisak 1460
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 15. lipnja 1573. umro Antun Vrančić
- 15. lipnja 1881. umro Franjo Krežma
- 15. lipnja 1910. otvoren bosansko-hercegovački sabor
- 15. lipnja 1993. u Biogradu stradali civili
- 16. lipnja 1846. V. Babukić imenovan prvim prof. hrv. na zagrebačkoj Akademiji
- 16. lipnja 1991. prva borbena akcija Hrvatskog ratnog zrakoplovstva
- 16. lipnja 1993. zločini bošnjačko-muslimanskih snaga na Busovačkim Stajama
- 16. lipnja 1993. umro fra Lucijan Kordić
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

