Detalji

Objavljeno: 28. svibnja 2007.

Detalji

Objavljeno: 27. svibnja 2007.

Potaknut djelomično obitelji Broz koja je uspjela zaštititi ime, lik i potpis Josipa Broza Tita, u uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu Nenad Piskač je raspravio na zanimljiv način "pitanje" vlasništva nad vremenskim razdobljem koje je obuhvatio komunistički poredak. Navodeći nekoliko apsurda koje proizlaze iz ideološke zasljepljenosti, Piskač zaključuje: "I kad je o suvremenim temama riječ, pitanje "intelektualnog vlasništva" postaje sve zanimljivije. Recimo, čije su intelektualno vlasništvo dva dosadašnja zbornika Hrvatskog kulturnog vijeća "Haaški sud - zajednički zločinački pothvat - što je to?". Držim da je riječ o intelektualnom vlasništvu objektivne memorije hrvatskoga naroda. Zato najavljujem treći skup HKV-a o istoj temi koji će se održati u Zagrebu, 8. lipnja 2007. Skup će se održati u znaku još jednom izmijenjene, već jednom izmijenjene, haaške optužnice (!), u kojoj su optuženi čak i pokojni zaslužni Hrvati (Tuđman, Šušak, Bobetko i Čerevenko) uz tri živuća nam generala ("znani i neznani" po najnovijemu samo su "instrumentalizirani")...".

Detalji

Objavljeno: 26. svibnja 2007.

Dana 26. svibnja 2007. godine u Zagrebu u hotelu "The Westin" održan je prvi javni skup Saveza za Hrvatsku, saveza osoba, udruga i političkih stranaka. Sve nazočne je na početku skupa pozdravio Hrvoje Hitrec, koji je ujedno predstavio i članove Koordinacijskog odbora kojeg čine: akademik Slaven Barišić, Ante Beljo, prof. dr. Goran Dodig, Ante Ledić, Ante Gladović, akademik Dubravko Jelčić, Jadranka Cigelj, Drago Krpina, dr. sc. Ivo Krpina, Mira Radičević, prof. dr. Zdravko Tomac, Hrvoje Hitrec, prof. dr. Miroslav Tuđman i Ivan Vukić.

Detalji

Objavljeno: 26. svibnja 2007.

Iz Hrvatskog lista donosimo potvrdu da će Savo Štrbac, član triju vlada pobunjenih Srba, biti svjedok tužiteljstva protiv Mirka Norca i Rahima Ademija, optuženima za navodne ratne zločine počinjene 1993. godine tijekom operacije u Medačkome džepu. Naime, to je još jednom za ovaj list potvrdio Željko Olujić, odvjetnik generala Norca. Kako sumnjamo da iskaz Save Štrbca može bilo čime pomoći u pravnom smislu tužiteljstvu, budući da će svaka obrana lako srušiti njegovu vjerodostojnost, čini se da je odluka da se pozove Savu Štrbca za svjedoka prvenstveno političke naravi. Ona bi vjerojatno trebala pokazati da politici koja se uprla poništiti rezultate Domovinskog rata više nitko ne može "stati na rep", pa čak i kada iskazuje ovakvu vrstu bahatosti. No, određena gospoda bi trebala znati kako je sam Domovinski rat dokazao kako bahatost ovakve vrste na kraju ispadne dvosjekli mač. (mm)

Detalji

Objavljeno: 26. svibnja 2007.

Iz novog broja Glasa Koncila prenosimo komentar Ivana Miklenića o odjecima na homiliju koju je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić održao na Blajburškom polju 13. svibnja ove godine. Autor primjećuje da nema nikakvog odjeka kod onih kod kojih bi ga trebalo biti - hrvatske izvršne i sudske vlasti, već da, navodimo, "Lijeve snage u hrvatskom društvu uz, u najmanju ruku, neodlučnu državnu vlast, kako izvršnu tako i sudsku, nisu spremne dopustiti da zacijele strašne rane iz prošlosti."

Detalji

Objavljeno: 26. svibnja 2007.

Nakon ovotjednog objavljivanja najnovije inačice haške optužnice po kojoj su uz četiri preminule osobe još tri osobe (Čermak, Markač, Gotovina) Olujom osmislile i provele zajednički zločinački pothvat, pri kojem su ostali uključeni u oslobađanje Hrvatske imenovani pravno rastezljivim pojmom "izvršitelja" zajedničkog pothvata, iz Haaga stiže nova vijest. Naime, iz neslužbenih izvora Hina je javila kako će suđenje trojici hrvatskih generala u Haagu vjerojatno biti odgođeno do lipnja 2008. godine. To znači kako se sudski proces u Haagu ne će poklopiti sa sljedećim izborima za Hrvatski sabor zakazanim za kraj ove godine, već da će se haška trakavica nastaviti jednom kada se hrvatski političari ne će trebati osvrtati na mišljenje biračkog tijela u svezi apsurdne haške optužnice. S druge strane, ova odgoda otvara i pitanje provedivosti cijelog sudskog postupka protiv hrvatskih generala budući da izlazna strategija Haškog suda predviđa donošenje zadnjih presuda do kraja 2008. godine. Ovi datumi nisu lako provedivi u slučaju tako ambicioznog projekta kao što je suđenje Čermaku, Markaču, i Gotovini, pa ostaje vidjeti kako će se svari dalje razvijati. U nastavku prenosimo prve reakcije Markačevog odvjetnika Gorana Mikuličića na nove vijesti iz Haaga iz teksta Davora Ivankovića u Večernjem listu.

Detalji

Objavljeno: 25. svibnja 2007.

Prvo smo prije sedam dana prenijeli politički pamflet iz Slobodne Dalmacije, potpisan pseudonimom Zvonimir Kirlan, koji je pokazao kako u Hrvatskoj postoje snage koje su otvoreno i bez ikakvih skrupula počele manipulirati i sabotirati obranu generala Gotovine. Onda smo u nedjelju pisali o medijskoj pompi koja je popratila posjet Hrvatskoj Petera Galbraitha, bivšeg veleposlanika SAD-a. On si je hrvatskoj javnosti dozvolio objašnjavati kako vjeruje da su hrvatske vlasti bile umiješane u zločine, a mi smo se zapitali da li nam se Galbraith vratio provesti plan Z4. Nakon ove medijske pripreme uslijedila je vijest iz Haaga da je optužnica za zločinački pothvat obuhvatila četiri preminule osobe (F. Tuđman, G. Šušak, J. Bobetko, Z. Červenko) i trojicu generala koji sjede u Haagu. Time su sve karte što se Haškog tužiteljstva tiče bačene na stol, a politički motivi haške optužnice postali kristalno jasni. No, da je prava istina drugačija od onog što se danas pokušava progurati pokazuje i tekst o Oluji koji prenosimo iz knjige "Završiti rat" Richarda Holbrooka, glavnog američkog čovjeka na Balkanu za vrijeme Domovinskog rata, koji ničim posebnim usput budi rečeno nije bio naklonjen Hrvatskoj.

Detalji

Objavljeno: 25. svibnja 2007.

Ono s čim se Sanader pohvalio u Oxfordu, a to da je smanjio hrvatski nacionalizam na minimum od kada je došao na vlast, potaknulo je i Milana Ivkošića da zaključi slično kao i mi kako ovakva politika nije ništa drugo nego povratak na stare tekovine jugoslavenskog komunizma: "Hebrang bi trebao priznati da je HDZ bitne hrvatske nacionalne interese podredila EU i njezinim članicama zainteresiranim za konkretne materijalne dobitke u našoj zemlji, dok se istodobno obvezala “nacionalizam smanjiti na minimum”. Tim minimumom, koji je HDZ postigao od dolaska na vlast 2003., u srijedu se Europi u Oxfordu pohvalio Sanader, kao što su svojedobno pred Titom trijumfirali Bilić, J. Vrhovec, Dragosavac, Šuvar i drugi komunistički dužnosnici koji su ugušili Hrvatsko proljeće.". Što se tiče načina na koji Ivo Sadader upravlja HDZ-om Ivkošić piše: "...zasad je u SDP-u nezamisliv kult ličnosti kakav je od Sanadera ucjenama i strahom napravljen u HDZ-u, kao što je nezamislivo ulizičko, forsirano skandiranje nečijeg imena na skupovima SDP-a kakvo se čuje na skupovima HDZ-a. Usput jedno prisjećanje: kad se Tuđmanu skandiralo, činilo se to spontano, a ne čaušeskuovski direktivno kao Sanaderu.".