Detalji

Objavljeno: 28. travnja 2010.

Hrvatsko kulturno vijeće duboko je razočarano i ogorčeno činjenicom da je vodstvo Matice hrvatske isključilo iz članstva akademika Dubravka Jelčića, koji je desetljećima djelatno pridonosio radu i ugledu najstarije hrvatske kulturne institucije. Ovaj korak koji je zaprepastio kulturnu javnost novi je dokaz da su Maticu hrvatsku stavile pod nadzor osobe i metode nespojive s tradicijom tolerancije i uvažavanja, osobe i načini koji kao da su preslikani iz totalitarnoga razdoblja u kojemu je i sama Matica u cjelini bila isključena iz društvenoga života. Apeliramo na vodstvo Matice hrvatske da ozbiljno razmotri posljedice svoga čina, koji posve sigurno ne nailazi na odobravanje Matičina članstva. Godišnja skupština Matice hrvatske prilika je da se revidira isključenje akademika Jelčića, kao i da se preispitaju ostala nedavna isključenja, ali i prilika da se pomno i argumentirano razjasni stanje u Matici koje već dulje vrijeme izaziva zabrinutost hrvatske kulturne javnosti.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 03. ožujka 2010.

Donosimo prijedloge Hrvatskoga kulturnog vijeća u svezi s prijedlogom nacrta promjena Ustava Republike Hrvatske. "Hrvatsko kulturno vijeće, udruga hrvatskih intelektualaca, provelo je 15. veljače 2010. javnu raspravu o Prijedlogu nacrta promjena Ustava Republike Hrvatske. Prijedloge iz rasprave dostavljamo u obliku prijedloga na Prijedlog nacrta promjena Ustava RH."(hkv)

Detalji

Objavljeno: 03. siječnja 2010.

Predsjednički kandidat prof. dr. Ivo Josipović čvrsto zastupa nastavak služinskog odnosa prema Europskoj uniji i njenom projektu Zapadnog Balkana, koji se manifestira kroz bespogovornu suradnju s tužiteljstvom suda u Haagu. Na unutarnjem planu Ivo Josipović se nameće kao samozvani svjetlonoša i militantni zastupnik crvene Hrvatske. Time Hrvatsku vraća u prošlost bez nade u slobodu i u istinski politički pluralizam. Javni istupi drugog predsjedničkog kandidata Milana Bandića pokazuju određena preklapanja s programom Hrvatskog kulturnog vijeća. Napose, uz socijalnu osjetljivost, Milan Bandić deklarira bliskost kršćanskim vrijednostima te se zalaže za suverenost Hrvatske proizašlu iz Domovinskog rata kao i za interese hrvatskog naroda u cjelini.(Upravni odbor)

Detalji

Objavljeno: 28. prosinca 2009.

Hrvatsko kulturno vijeće daje punu potporu smislu prosvjeda pripadnika specijalnih postrojba iz Domovinskoga rata. Odvažni ljudi koji su branili hrvatski narod u vrijeme srpske i crnogorske agresije na Hrvatsku, s pravom se protive novom valu progona hrvatskih branitelja. Ukazuju još jednom, ovaj put u povodu uhićenja Željka Sačića i skupine hrvatskih specijalaca, da se hrvatskim pravosuđem politički manipulira na isti način kao i haaškim sudištem, te da se slučajevi vade iz pretinca kada to odgovara vlastima u Hrvatskoj i njihovim stranim gospodarima. Svi oni koji od 2000. godine do danas rade na kriminalizaciji Domovinskoga rata naći će se – ako izbjegnu koji drugi sud – pred sudom povijesti, prezreni od potomaka koji ne će moći shvatiti da su u domaćim i međunarodnim tamnicama završili najzaslužniji za pobjedu nad agresorom i opstanak Hrvatske.

Detalji

Objavljeno: 14. prosinca 2009.

Hrvatsko kulturno vijeće upozorava sve hrvatske državne institucije da je krajnji čas za donošenje strategije koja će biti politički odgovoran i znanstveno utemeljen prilog Republike Hrvatske u sprječavanju i zaustavljanju klimatskih promjena koje prijete opstanku života na Zemlji. Dosadašnji ravnodušni, pa i ignorantski odnos prema klimatskim promjenama, treba biti radikalno promijenjen, bez pozivanja na navodnu štetu koju bi Hrvatska, kao zemlja u razvoju, pretrpjela strožom primjenom mjera u otklanjanju prekomjerne emisije stakleničnih plinova. Isprika za hrvatsku neaktivnost u borbi protiv klimatskih promjena ne može biti niti pozivanje na nevelikost teritorija Republike Hrvatske i isto tako nevelik doprinos u emisiji opasnih plinova, u usporedbi sa velikim zemljama koje su i najveći zagađivači.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 11. prosinca 2009.

Pretraga privatnih stanova i kuća vojnih zapovjednika u akciji «Oluja» , kao i pretraga stanova članova njihova odvjetničkog tima i oduzimanje dokumenata bitnih za obranu, predstavlja kršenje temeljnih prava hrvatskih državljana i negaciju pravne države. Takav način potrage za nepostojećim topničkim dnevnicima koji bi trebali posvjedočiti o nepostojećem razaranju Knina, nedostojan je, neodgovoran i rugoban čin kojim se aktualna vlast u Republici Hrvatskoj otvoreno stavlja na stranu tužiteljstva Međunarodnoga kaznenog suda u Haagu, a protiv obrane generala Gotovine, Markača i Čermaka.

Detalji

Objavljeno: 07. prosinca 2009.

Hrvatsko kulturno vijeće osjeća svojom dužnošću reagirati na nepodnošljivo favoriziranje pojedinih predsjedničkih kandidata u gotovo svim medijima, pisanima i elektroničkima. Protivno svim demokratskim običajima i prihvaćenim zakonskim normama predsjednički kandidati podijeljeni su prije ovih izbora u dvije skupine od kojih se jedna drsko favorizira u medijima, a druga ignorira i prešućuje. Iako smo već predugo svjesni bijede hrvatske demokracije ipak nismo očekivali da će se vladajući u Hrvatskoj usuditi dovesti u pitanje jednakopravnost kandidata u predsjedničkoj kampanji. U tom smislu najteža je situacija na HRT -u gdje se događa nastavak ideologijskih ratova nezamislivih na javnoj televiziji i na kraju sramotna programska podjela u redoslijedu nastupanja pojedinih predsjedničkih kandidata.

Detalji

Objavljeno: 03. studenoga 2009.

Hrvatsko kulturno vijeće stoji na stajalištu da je aktualna hrvatska Vlada u svezi s rješavanjem graničnoga spora između Hrvatske i Slovenije učinila niz pogrješnih koraka. Prvi i najveći bio je odustajanje od zahtjeva da o sporu presudi Međunarodni sud pravde, uz mišljenje Međunarodnoga suda o pravu mora. Te bi institucije, po prirodi stvari, nužno morale voditi računa o svome ugledu i ne bi bile toliko podložne političkim utjecajima kao što to može biti ad hoc sastavljena komisija, čiji su članovi Hrvatskoj za sada nepoznati. Drugi je nedopustiv propust pristajanje na slovenski zahtjev da se Arbitražnoj komisiji de facto nalaže pronalaženje načina na koji bi Hrvatska izgubila dio teritorijalnoga mora. Treći propust zadire u samu bit demokracije – tajanstvenost oko teksta sporazuma, koja je hrvatsku javnost posve onemogućila da iskaže svoje mišljenje.