Detalji

Objavljeno: 15. travnja 2013.

Danas je, sukladno najavama, objavljen prijedlog novoga pravopisa koji potpisuje Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Ministar Jovanović već je najavio kako bi taj pravopis trebao biti podloga za nove hrvatske udžbenike.(hkv)

Detalji

Objavljeno: 26. ožujka 2013.

U povodu 60. obljetnice 'Jezika', iz tiska je izašlo posebno izdanje toga časopisa koji donosi cjelovitu dokumentaciju o radu Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. Glavna i odgovorna urednica 'Jezika' prof. dr. Sanda Ham izjavila je tim povodom danas Hini kako smatra da je Vijeće važan dio hrvatske jezične suvremenosti i da dokumenti o radu Vijeća trebaju biti javni i dostupni hrvatskoj javnosti. (culturnet.hr)

Detalji

Objavljeno: 07. ožujka 2012.

Dr. sc. prof. Artur R. Bagdasarov, dobitnik nagrade INA-e i Hrvatskoga kulturnoga kluba za primicanje hrvatske kulture u svijetu, opet nas raduje svojom novom knjigom "Elementarna gramatika hrvatskoga jezika" koja je nedavno izašla u nakladi Astrelji u Moskvi. Poznati ruski kroatist već odavna redovito piše radove o našem standardnom jeziku. (N.Piskač)

Detalji

Objavljeno: 29. siječnja 2012.

Inzistiranje na pravilnoj uporabi hrvatskoga jezika i prijevodu na hrvatski osobito je važan čimbenik hrvatske jezične opstojnosti u Europskoj uniji. Moramo se sjetiti kako je naša nacionalna i ustavna obveza skrbiti o hrvatskome jeziku i njegovim dijalektima, a sa stranih jezika bez obzira na sličnost nužan je prijevod svih sadržaja. To podrazumijeva i prijevod sa srpskoga i bošnjačkoga na hrvatski jezik radi hrvatskih građana i poštovanja vlastitosti.(am)

Detalji

Objavljeno: 27. listopada 2011.

U povijesti hrvatskih pravopisnih previranja posebno će ostati zabilježeno osamljeno stajalište Katedre za suvremeni hrvatski književni jezik Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, koja je jedina od svih institucija u Hrvatskoj koje su sudjelovale u anketi 1992. listom odbacila sve prijedloge o promjeni hrvatskoga pravopisa. Danas se netočno pokušava interpretirati kako je Stajalište Katedre iz 1992. bilo i većinsko stajalište hrvatske kulturne javnosti. To jednostavno ne odgovara istini: od svih prijedloga Matičina povjerenstva iz 1992. anketirane su ustanove odbacile samo pisanje ie u slogovima s jatovskim sljednicima.(N.Bašić)

Detalji

Objavljeno: 09. veljače 2011.

U pridjevno-zamjeničnoj sklonidbi jedni jezikoslovci daju prednost navesku -oga/-ega u genitivu jednine, -omu/-emu u dativu i bez naveska -om u lokativu; drugi -og, -om, -om; treći -oga/-ega, -omu/emu, -ome, a svi zajedno objašnjavaju da se može rabiti i kraći i dulji oblik ovisno o stilu. Takve neujednačene normativne preporuke ogledaju se i u porabi pa ne samo da prosječni hrvatski govornici nego i poznati jezikoslovci rabe pridjevne i zamjenične nastavke kako im je drago.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 27. listopada 2009.

Kao što je već poznato, Društvo profesora hrvatskoga jezika poslalo je zahtjev Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa da odluči o (jednom) pravopisu. Zahtjev je poslan uz šest tisuća potpisa. Traže također donošenje novih srednjoškolskih programa nastave hrvatskoga jezika, te povećanje satnice hrvatskoga jezika od prvoga razreda osnovne škole. Na prvi pogled, zahtjev je posve u redu. Na drugi pogled, nešto manje. Glede povećanja satnice treba reći da se radi o zahtjevu za povratkom na satnicu koja je postojala donedavno – odnosno do trenutka kada je nečijom samovoljnom odlukom bio smanjen broj sati hrvatskoga jezika u osnovnim školama. Glede novih srednjoškolskih programa nastave hrvatskoga jezika – profesori su vjerojatno u pravu. No glede pravopisa nešto je ostalo u zraku i zahtijeva analizu.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 22. travnja 2009.

Iz Hrvatskog slova donosimo razgovor Mire Ćurić s Ljiljanom Šarić, autoricom Rječnika sinonima hrvatskoga jezika, profesoricom na Humanističkom fakultetu Sveučilišta u Oslu. "Svaki rječnik sinonima govori o leksičkom bogatstvu i dokaz je otvorenosti prema njemu. Ipak, ne odnose se svi jezici isto prema njemu. Neki su se jezici našli u specifičnim uvjetima, pa se prema leksičkoj raznolikosti odnose i sa sumnjom. To je bio slučaj, a i još uvijek jest, s hrvatskim jezikom. U mnogim lektorskim zahvatima može se pratiti neobičan pristup sinonimiji u kojem se neke riječi zamjenjuju drugim riječima sličnoga značenja, a da ta zamjena nije opravdana. Ili se izbjegavaju i nepoželjnima postaju riječi koje su dio hrvatske jezične tradicije, pa tako jezik osiromašuje, ili se intervencijama zamagljuju značenjske nijanse. Posljedica je, primjerice, gomilanje ograničena broja neobilježenih i beživotnih riječi, dok njihovim bliskoznačnicama egzistencija postaje ugrožena. Potiranje sinonimije znači siromašenje komunikacijskih mogućnosti, a onaj tko se priklanja takvoj praksi ne može činiti dobro svom jeziku."