ThompsonKnjiga "Thompson u očima hrvatskih intelektualaca", koju sam sastavio zajedno s našim poznatim kolumnistom Matom Kovačevićem, govori, kako sam podnaslov Bilo je i to jednom u Hrvatskoj pokazuje, o vremenu kada se pod dirigentskom palicom predsjednika države Stjepana Mesića, kao u najcrnjim vremenima, pokušalo zabraniti rad hrvatskom branitelju i pjevaču domoljubnih pjesama – pjesama koje promiču najveće hrvatske vrjednote Marku Perkoviću Thompsonu. Prije nešto više od godinu dana činilo se da ih se ne može spriječiti u tome i da im je prepušten na milost i nemilost. Tada su hrvatski intelektualci digli svoj glas i ova knjiga je svjedočanstvo o tome. Gdje smo danas? Napada ima – pogotovu od onih koje je sam Thompson nazvao sluganskim perima ali da parafraziramo jednoga od njih - ne bi bilo ni pristojno ni čestito baviti se takvima! I sami su svjesni toga da ono što su željeli nisu postigli i da danas tako nešto mogu samo sanjati. Na koncertu u Zagrebu je 70,000 ljudi po velikoj kiši otpjevalo zajedno sa Thompsnom sve njegove pjesme. U Čavoglavama ih bilo više od 150,000! Da, hrvatski intelektualci su samo slijedili svoj narod.(Akademik J.Pečarić)

Add a comment        
 

 
akademik PečarićPročitao sam Tvoj komentar nedavnih izbora („Hrvatski list“, 11. lipnja 2009.) i posebno onaj dio o Thompsonovu koncertu kako kažeš „zajedno, i branitelji i mladi okupili, bez obzira na kišu, na koncertu Marka Perkovića Thompsona, gdje smo se veselili i bili ponosni na vlastitu ljubav za Hrvatsku. Pokazali i dokazali da su ekstremisti oni koji Thompsona napadaju, a ne mi koji ga volimo i branimo“. Da, htjeli su ga slomiti i ponosimo se time što su hrvatski intelektualci dali svoj doprinos da tim eksremistima (u negativnom smislu) to ne pođe za rukom i našim otvorenim pismima i knjigom „Thompson u očima hrvatskih intelektualaca“.(J.Pečarić)
Add a comment        
 

 
Josip PečarićDragi prijatelju, dr. Slobodane Langu, nadam se da si dobio moja dva pisma iz Lahorea (prvo tiskano u „Hrvatskom listu“ a drugo je dano na Portalu HKV-a). Ponovno Ti čestitam na pokretanju rasprave o sramotnoj knjizi dr. sc. Iva Goldsteina Hrvatska 1918 – 2008. Vidim da su i sami povjesničari o njoj počeli pisati slično Tebi. Tako je u „Vijencu“, br. 397 dan prikaz dr. sc. Vladimira Geigera. Da Geiger o knjizi misli isto što i Ti, pokazuju već sami podnaslovi. Recimo: Okvir za razumijevanje osvete, Sumanute tvrdnje ili Ideološki zaključci. Geiger svoj tekst završava ovako: „Predaleko bi nas odvelo nabrajanje svih činjeničnih pogrešaka i interpretacijskih improvizacija u ovoj Goldsteinovoj knjizi, koju su skloni mu mediji, bez zadrške, nazvali »kapitalnim djelom«. Ukratko, Goldstein je najnoviju sintezu suvremene hrvatske povijesti, barem što se tiče prikaza slučaja Bleiburg i sudbine Folksdojčera, napisao prema ideološkoj matrici koja mu je bliska s nizom „kapitalnih“ činjeničnih i interpretacijskih grešaka i sve sklepao poprilično površno i na brzinu. A to zaslužuje, možda, i opsežniji osvrt.“ (Akademik J.Pečarić)
Add a comment        
 

 
Thompson U «Hrvatskom listu» od 28. kolovoza 2008. veliki hrvatski književnik Ivan Aralica odgovara na pitanje: Dotakli smo se i pjevača M. P. Thompsona. Smatrate li da je današnja država u moralnom i demokratskom smislu izobličena s obzirom da smo dospjeli u vrijeme zabrana. Njemu ne daju pjevati kao nekad Vici Vukovu? odgovara: Između progona Thompsona, a to jest progon, i progona bilo kojeg pjevača ili intelektualca u vrijeme komunizma nema nikakve razlike. Progoni ga se zbog nacionalizma. U komunizmu je 95 posto političkih progona bilo zbog iste stvari. Dakle zbog pjevanja pjesama, knjiga i sl. Sada se to ponovno javlja. Doduše, kada se očitava taj slučaj do kraja, može se pronaći i nešto novo. Svi oni, osobito Mesić i oni koji ga slijede i savjetuju, mislili su da će kroz ovih desetak godina proganjanja nacije i vjere, postavljanja pitanja vjeronauka, dakle da će istisnuti i rodoljublje i vjeru. I kad nema pjesme, kad nema manifestacije, oni imaju dojam da su to i učinili, da su uspjeli jer vladaju dobrim dijelom medija i javnog mnijenja. Međutim, kad Thompson dođe na trg i skupi onoliku masu ljudi, oni vide da je njihov trud uzaludan, vide da vjera i nacija žive. Da su malo pametniji, mogli bi zaključiti sljedeće: vjeru i naciju nisu mogli istisnuti ni zatvori ni progoni za 50 godina komunističke represije, pa kako će ih istisnuti u slobodnoj zemlji bez komunističkog sustava, kako će ih uništiti njihove riječi preko televizije.(J.Pečarić)
Add a comment        
 

 
Thompson Dolaskom Račanove vlasti učinjen je najvažniji korak u stvaranju ovakve Hrvatske koju imamo – izvršena je kriminalizacija Domovinskoga rata i svih branitelja. Oni koji su donijeli slobodu svome narodu, umjesto da budu slavljeni – ponižavaju se na sve moguće načine. I dok su ljudi poput mr. Ivezića ili prof. Mrkocija praktično onemogućeni u iznošenju svojih spoznaja, tj. učinjeno je sve da one ne budu dostupne svim građanima RH, dotle je mimo izbora za profesora povijesti 20. stoljeća na zagrebačkom Filozofskom fakultetu postavljen dr. sci. Ivo Goldstein, dakle jedan od «pronalazača» velikosrpske brojke Goldsteinovih i Draže Mihailovića. Karakteristika današnjeg vremena je da se svako malo pokreću prave hajke na sve što ima veze s NDH ili se može takva veza izmisliti (slanje provokatora «ustaša» na skupove, montiranje fotografija s «ustašama» i sl.). Poslije kriminalizacije branitelja i Domovinskog rata treba ponovno uvjeriti Hrvate da su ustaše samo zato što su željeli i žele neovisnu državu. Takvim histeričnim hajkama provocira se poznata «hrvatska šutnja», a onda oni koji takve histerije nameću mogu mirno vladati. Kao rezultat takvih histerija postiže se i mir onih koji su još živi a koji su sudjelovali u stvaranju lažnih slika i negativnih mitova o Jasenovcu i o ustašama.(J.Pečarić)

 

Add a comment        
 

 
ZrinskiU tri nastavka donosimo tekst akademika i člana Upravnog odbora HKV-a Josipa Pečarića na temu poistovjećivanja hrvatskog naroda s ustaštvom, jednako aktualan danas kao i prije nekoliko mjeseci kada je napisan, i kao što će biti vjerojatno još dugo vremena. "Još kao student u Beogradu zapazio sam da se svaka rasprava s kolegama završava s tim njihovim «najsnažnijim» argumentom (Svi Hrvati su ustaše, op. ur.). Zato sam ubrzo takve rasprave počinjao tvrdnjom kako sam ja ustaša. Uslijedila bi uvjeravanja mojih kolega kako ja to nisam. Tako bi im glavni «argument» bio eliminiran, pa se onda moglo raspravljati i s argumentima. Slično je bilo kada sam 1987. došao u Zagreb. Shvatio sam da je taj «argument» i tu najsnažniji. Zato sam znao u društvu izjaviti kako sam ja ustaša. Nastupila bi konsternacija, a ja bih nastavio: «Znate, ja sam živio u Beogradu, a tamo vam Hrvate djele na ustaše i srpske sluge. A ja vam ne volim biti sluga!» Poslije toga bi i sugovornici rekli da i oni ne vole biti sluge. ".(J.Pečarić)
Add a comment        
 

 
PečarićDonosimo i drugo po redu pismo koje je akademik i član Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća Josip Pečarić napisao u znak podrške dr. Slobodanu Langu, vezano uz njegova razmišljanja objavljena u tekstu Karakter mog sukoba sa objavljenom knjigom „Hrvatska 1918 – 2008“. "Svi mi trebamo – svaki na svoj način – pokušavati djelovati kako Ti to radiš. Čak i u svakodnevnom životu. Ja mislim da već činjenica što imam preko 150 koautora iz preko 30 zemalja diljem svijeta jeste na tom tragu. Dapače trudim se povezivati znanstvenike iz različitih zemalja. Na primjer, Pakistan i Izrael se međusobno ne priznaju, ali sam ovih dana dogovorio zajedničku suradnju s kolegicom iz Izraela i s jednim matematičarem odavde. Uspio sam dobiti i tekst g. Weissa kojega je objavio «Hrvatski list». Doista mi je bilo zabavno čitati njegove argumente. I dalje mu je Slobo «dobar čovek» koji je zajedno s drugim (razoružanim) gospodarima rata vodio ratove i unesrećio lijepu im zemlju Srboslaviju (pardon – Jugoslaviju). Inače ima logike u njegovoj tvrdnji kako su svi gospodari rata – i dobro naoružani Sloba i razoružani Franjo. Doista, da se Hrvatska predala bez borbe, da nije izborila svoju slobodu – ne bi bilo rata."
Add a comment        
 

 
PečarićDonosimo pismo podrške koje je akademik i član Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća Josip Pečarić napisao u znak podrške dr. Slobodanu Langu, vezano uz njegova razmišljanja koja smo jučer objavili na Portalu. "Prije svega čestitke na sjajnim člancima koje objavljuješ u «Hrvatskom listu». Posebno me obradovao Tvoj tekst o Goldsteinovoj knjizi jer si pokazao koliko sam bio u pravu kada sam nedavno u tekstu «Svi Hrvati su ustaše» (u knjizi: «Informacijski rat protiv 'Oluje' – Rasprave o doktrini informacijskog rata, scenaristima haških optužnica i hrvatskoj samobitnosti», Zagreb, 2008. str. 171-194.) za Goldsteina napisao : «Ali njegove kolege su ustanovile da on u svojim radovima izmišlja. … Ali, to i jeste idealna osoba za hrvatsku povijest koja će odgovarati svemu samo ne istini.» Pri tome se u njegovim tekstovima može naći puno gluposti. Ja sam pisao o mnogima ali ipak mi je najveća ona o kojoj je pisao naš poznati povjesničar prof. Vladimir Mrkoci u «Fokusu», 6. prosinca 2002.). Naime u knjizi Ive Goldsteina A History, Hurst & Co. London 1999. piše: «Četnici se osvećuju Hrvatima i muslimanima za genocid u NDH, kao na primjer 15. IV. 1941., kada je četnička jedinica koja se povlačila pred ustašama u Mostaru i okolici ubila više tuceta hrvatskih civila i popalila veliki broj kuća.» Našem se sveučilišnom profesoru iz povijesti četnici već petog dana po uspostavi NDH osvećuju za genocid napravljen u toj državi, a znamo da 15. IV. 1941. u Mostaru još nije ni bilo ustaške vlasti, niti je Pavelić došao do Zagreba! Da umreš od smijeha, zar ne?"
Add a comment        
 

 
PečarićS promocije knjige "Zločinački sud u Haagu" u Splitu donosimo izlaganje autora, akademika i člana Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća Josipa Pečarića. Izdvajamo: "Slučajno sam ovih dana doznao da se moram zahvaliti i Sigurnosno obavještajnoj agenciji (SOA-i). Zašto? Doznao sam da ih je posebno interesiralo i prošlotjedno predstavljanje u Zagrebu. Istina ne znam jesu li uspjeli registrirati svih 350-ak posjetitelja, ali morate priznati da su iskazali posebnu čast i svim tim posjetiteljima i meni svojom nazočnošću. Koristim prigodu i da ovdje – ukoliko im nije bilo dovoljno to u Zagrebu – pozdravim one koji su ovdje svojim poslom. Priča mi je bila posebno draga jer je jedan djelatnik dobronamjerno upozorio jednog svog prijatelja kako mu nije bilo pametno to što je bio nazočan na tom skupu. Podsjetilo me na jednu sličnu priču iz mog Kotora."(J.Pečarić)
Add a comment        
Sri, 29-06-2022, 17:11:02

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.