Detalji

Objavljeno: 20. siječnja 2015.

Izjava ministrice Pusić koja je nakon gubitka izbora progovorila o "mržnji i podjelama" kao osnovnim značajkama hrvatskih ratnih "devedesetih", jasno ocrtava specifični mentalni sklop onih u Hrvatskoj koji i u Domovinskom ratu kao nametnutoj nam ogorčenoj borbi za goli opstanak, vide hrvatsku mržnju i zlo koje ponovno treba staviti pod jugoslavensku šapu. Pojedincima čije su misli usidrene u nostalgičnim sjećanjima na godine koje prethode 1990.-oj, raspad Jugoslavije i ne može izgledati drukčije. (E. Kraljević)

Detalji

Objavljeno: 08. siječnja 2015.

Naši današnji zagovornici tolerancije odgojeni su u istom duhu nesnošljivosti. Kao takvi nisu u stanju pojmiti jednostavno pravilo parlamentarizma koje kaže da je demokracija ukupnost političkih opcija nekog društva, a tolerancija prihvaćanje takvih različitih mišljenja. Za njih su oba navedena pojma i dalje u njihovom ekskluzivnom vlasništvu, pa ako demokratičnost i snošljivost pripadaju samo jednoj strani, ima li ičeg normalnijeg od toga da se "one druge i drukčije" koji se ovim vrijednostima navodno protive, ukloni iz političke arene? (E. Kraljević)

Detalji

Objavljeno: 21. prosinca 2014.

Nije pitanje hoćemo li regionalne odnose ili ne, jer mi iz regije ne možemo pobjeći. Sve se svodi na to hoćemo li svoje interese podređivati regiji ograničenoj na prostor bivše Jugoslavije i na taj način postati zatočenikom zapadnog Balkana, ili ćemo polazeći od vlastitih interesa i probitaka i ne ograničavajući se okvirom bivše države, graditi odnose sa svim susjedima i šire. U tom je smislu važno prisjetiti se da nas u Višegradskoj skupini i dalje čeka stolac koji je ova vlast odbacila da bi se mogla sklupčati ispod beogradskog stola. (E. Kraljević)

Detalji

Objavljeno: 10. prosinca 2014.

Umjesto da svojim djelovanjem promiče ljudske slobode i demokraciju, naše novinarsko društvo i velika većina utjecajnih javnih glasila i novinara, svojom isključivošću služe kao medijski pendrek neojugoslavenske političke opcije. Nema ničega na hrvatskoj strani što oni, dovodeći stvari do razine histerije, nisu u stanju predočiti kao fašističku sablazan, kao što ne postoji nijedan skandal na neojugoslavenskoj strani koji oni nisu u stanju prešutjeti. Ako su mediji oči demokracije, hrvatska je demokracija neojugoslavenski Kiklop. (E. Kraljević)

Detalji

Objavljeno: 25. studenoga 2014.

Kako duboko smo zaglibili, vidljivo je i iz stanja u hrvatskom nogometu. Da stvar bude luđa, riječ je o jednoj od rijetkih stvari u kojoj smo uspješni. Umjesto da gradimo na temeljima dosada postignutog, mi smo i na tom polju odlučili krenuti u rat do samouništenja. U trenutnom metežu oko ovog sporta ima svega: bolesnih ambicija, nesposobnosti, zloporaba ovlasti, većinom sitnijeg i nešto krupnog kriminala, taštine, jako puno huliganizma i primitivizma, u pojedinim slučajevima i manipuliranja nasiljem. (E. Kraljević)

Detalji

Objavljeno: 14. studenoga 2014.

Mediji se i dalje nabacuju blatom na branitelje, dok "gospođu ministarku" koja radikalnije od samog četničkog vojvode slijedi smjernice njegove posthaške politike - što je ovaj sažeo u sintagmu "borba za Veliku Srbiju mirnim sredstvima" - nitko ne uočava kao problem. Postavlja se pitanje zašto im onda smeta Šešelj? On barem kaže istinu o sebi i svojim bivšim suradnicima koji danas vode Srbiju, dok "vojvotkinja" Pusić o tim temama laže. (E. Kraljević)

Detalji

Objavljeno: 07. studenoga 2014.

Nizu "hrvatskih nacionalnih prvaka" jugoslavenske ljevice, u mandatu aktualne vlasti pridružili su se Glavašević, Matić i Kotromonović. Unatoč tomu što se među svim dosada nabrojanima - čak i među onima koji su poput Tomca bili u članstvu Komunističke partije - nalazi određen broj ljudi koji su imali, odnosno imaju normalan hrvatski nacionalni osjećaj, činjenica je da sudjelovanje navedenih pojedinaca u jugofilnim političkim strukturama, nije ni najmanje ublažilo anacionalnu bit ove političke struje. (E. Kraljević)

Detalji

Objavljeno: 25. listopada 2014.

Imajući u vidu opreku između između pravednosti - zalaganje za koju je pripadnike malih naroda često vodilo na vješala - i karijere, koju sam citirajući Istvana Biboa postavio na početku ovog teksta, reklo bi se da je mlađi Glavašević izabrao karijeru. On sam bi vjerojatno, Bibovu dilemu odbacio kao patetičnu i izmišljenu, kao što su, po njemu i sličnima, izmišljene i lažne i same nacije i sve što je u vezi s njima. (E. Kraljević)