Predsjedavajući Fakultetskoga vijeća FHS-a Dario Vučenović nije odgovorio na upit zašto nije prihvaćen prijedlog o pokretanju specijalističkoga lektorskoga studija hrvatskoga jezika na tom fakultetu

Zakon o hrvatskom jeziku, koji je donio Hrvatski sabor 26. siječnja 2024., predsjednik Republike Hrvatske proglasio 1. veljače, objavljen u Narodnim novinama 7. veljače, stupio je na snagu 15. veljače 2024. Tim zakonom, uz ino, regulirano je zapošljavanje lektora,  ao i lektorske usluge u tijelima državne vlasti i državne uprave kako bi se na hrvatskom standardnom jeziku osiguralo jezično uređenje normativnih akata, akata strateškoga planiranja, službenih publikacija i njihovih priloga te izvješća i drugih dokumenata.

Na osnovi takve podloge kroatist Mario Grčević, s Odsjeka za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija (FHS) 28. listopada 2025. poslao je pročelniku Odsjeka za kroatologiju Domagoju Brozoviću prijedlog o uvođenju specijalističkoga lektorskoga studija. Grčević je predložio da Odsjek za kroatologiju podupre ideju o osmišljavanju i pokretanju poslijediplomskoga sveučilišnoga specijalističkoga studija „Lektura hrvatskoga jezika“ kojim se stječe specijalizacija iz lekture hrvatskoga jezika te da taj prijedlog uputi na razmatranje i prihvaćanje Vijeću Fakulteta hrvatskih studija. U obrazloženju prijedloga, uz ino, napominje kako će silom Zakona o hrvatskom jeziku i slijedom Plana hrvatske jezične politike hrvatske Vlade na tržištu rada uskoro nastati povećana potreba za lektorima hrvatskoga jezika, a sada je situacija takva da nijedan obrazovni program ne omogućuje stjecanje takve kvalifikacije.

Podsjeća kako poslove lektora hrvatskoga jezika obavljaju najvećim dijelom kroatisti koji su završili studij kroatistike na nekom od filozofskih fakulteta, no ne samo oni, nego i nositelji srodnih akademskih zvanja kao što su kroatolozi s Fakulteta hrvatskih studija. Pritom primjećuje kako lekturu stručnih nehumanističkih tekstova s više ili manje uspjeha obavljaju i završeni pravnici, matematičari itd., pa čak i oni koji nemaju visokoškolsku naobrazbu.

„Akademska zajednica u Republici Hrvatskoj mora reagirati na to da će u vrlo skoroj budućnosti na tržištu rada nastati povećana potreba za lektorima hrvatskoga jezika i da će se kvalifikacije za obavljanje  njihove djelatnosti morati normirati na obrazovnoj razini“, napominje, dodajući kako se Odsjeku za kroatologiju FHS-a i Fakultetu hrvatskih studija pruža prilika ne samo da sudjeluju nego da potaknu taj proces i da inovativno i progresivno pridonesu boljitku naše akademske zajednice ispunjavanjem akademskih zadaća koje su od opće društvene koristi.

Grčević je u prijedlogu naveo četvero članova radne skupine za pisanje nacrta „novoga studija“.

Vijeće Odsjeka za kroatologiju FHS-a na sjednici 10. studenoga 2025. „poduprlo je ideju o osmišljavanju i pokretanju poslijediplomskoga jednogodišnjega sveučilišnoga specijalističkog studija 'Lektura hrvatskog jezika' kojim se stječe specijalizacija iz lekture hrvatskoga jezika“. Pritom je odlučilo prijedlog uputiti na razmatranje i prihvaćanje Fakultetskomu vijeću hrvatskih studija.

Članovi Fakultetskoga vijeća 24. studenoga 2025. nisu podržali prijedlog o pokretanju poslijediplomskoga specijalističkoga studija „Lektura hrvatskoga jezika“. Pročelnik Odsjeka za kroatologiju FHS-a Domagoj Brozović pozvao je na toj sjednici članove Fakultetskoga vijeća, kako se doznaje, da se suzdrže od glasovanja i da ne prihvate prijedlog njegova Odsjeka, iako je taj isti Odsjek nekoliko dana prije toga podupro ideju o pokretanju specijalističkoga lektorskoga studija. To je svojevrstan paradoks kao i navodno činjenica da Fakultetskomu vijeću u materijalima nije bio podastrt pismeni prijedlog koji je s obrazloženjem pripremio prof. dr. sc. Mario Grčević.

No to nisu jedini paradoksi čitava tog slučaja. Nakon sjednice Fakultetskoga vijeća sazvana je ponovno sjednica Vijeća Odsjeka za kroatologiju, 19. siječnja 2026., na kojoj je pročelnik Domagoj Brozović proveo novo glasovanje te je prijedlog odbijen.

Portal HKV-a izvijestio je kratko krajem prošle godine da Fakultetsko vijeće FHS-a nije prihvatilo prijedlog o pokretanju specijalističkoga lektorskoga studija.

Kako bismo doznali nešto više o razlozima takve odluke, koja je u javnosti primljena s iznenađenjem, tražili smo objašnjenje pročelnika Odsjeka za kroatologiju Domagoja Brozovića. Kad nije odgovorio, istovjetno pitanje poslali smo predsjedavajućemu Fakultetskoga vijeća Dariju Vučenoviću, dekanu FHS-a. No ni predsjedavajući Fakultetskoga vijeća nije pružio odgovor na upit: zašto rečeni prijedlog o pokretanju poslijediplomskoga specijalističkoga studija „Lektura hrvatskoga jezika“ nije prihvaćen?!

O razlozima njihove ogluhe ne bismo špekulirali. Kako bismo čitateljima bar djelomično dali uvid kako je tekla inicijativa o navedenom specijalističkom studiju, prikupili smo nekoliko iznesenih činjenica i informacija iznutra koje smo iznijeli u tekstu.

„Specijalistički lektorski studij jest potreban“

O potrebi uvođenja specijalističkoga lektorskoga studija tražili smo izjavu predsjednika Vijeća za hrvatski jezik (VHJ) prof. dr. sc. Marka Tadića, koju donosimo u cijelosti.

„'Smatrate li potrebnim uvesti specijalistički lektorski studij hrvatskoga jezika u visokoobrazovni sustav Republike Hrvatske?' mogu odgovoriti sasvim kratko: Da.

Naime, u čl. 10. Zakona o hrvatskom jeziku određeno je da su sva tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, odnosno sva javnopravna tijela u Hrvatskoj dužna na hrvatskome standardnom jeziku osigurati jezično uređenje normativnih akata, akata strateškoga planiranja, službenih publikacija i njihovih priloga te izvješća i drugih dokumenata iz svoje nadležnosti. Te poslove tijela državne vlasti i državne uprave osiguravaju zapošljavanjem lektora, a druga javnopravna tijela navedene poslove mogu osigurati i vanjskom lektorskom uslugom.

U trenutačnom Nacrtu plana hrvatske jezične politike u poglavlju 'X. Lektoriranje' VHJ predviđa da poslove lektoriranja smiju obavljati: kroatisti ili kroatolozi sa završenim smjerom koji uključuje obuku za lektoriranje, pa takve smjerove valja uvrstiti u kroatističke studije ako ih još slučajno nema; drugi filolozi ili stručnjaci drugih struka ako su položili dodatne ispite, module ili specijalistički studij za lektoriranje tekstova na hrvatskome standardnom jeziku te iznimno, ako su se već iskazali u kvalitetnome i opsežnome lektorskom radu.

Na temelju navedene regulative očekivati je da će se pojaviti potreba za većim brojem kvalificiranih lektora jer je broj tijela javne uprave koje su u obvezi zaposliti lektore znatan, a odluka o zaposlenju lektora ili uzimanju vanjske usluge prepuštena je drugim javnopravnim tijelima. Pitanje je hoće li sadašnji broj diplomiranih kroatista i/li kroatologa biti dostatan za popunu toga broja novih radnih mjesta. Osobno me čudi odbijanje inicijative za pokretanje stručnoga studija lektoriranja na hrvatskom jeziku na bilo kojem hrvatskom humanističkom fakultetu jer mi se u svjetlu navedenih činjenica svaki takav studij čini potrebnim. Takve studije treba otvarati samo na visokoškolskim ustanovama koja su jedine u RH kvalificirane održavati nastavu na toj razini obrazovanja i time posljedično dodjeljivati i odgovarajuće svjedodžbe i/ili diplome, tj. certifikate. Vijeće je zauzelo stav da u načelu diplomirani kroatisti i kroatolozi u okviru postojećih studijskih programa stječu dovoljno kompetencija za obavljanje lektorskih poslova, osobito ako su završili takve smjerove. Dodatno bi upravo specijalistički studiji za lektoriranje na hrvatskom jeziku mogli ponuditi takvu kvalifikaciju drugim diplomiranim filolozima i/li stručnjacima drugih struka koji bi se tako mogli dodatno kvalificirati za tu djelatnost, pa i u okviru nerijetko favoriziranoga cjeloživotnoga obrazovanja. Čudi me također višegodišnje zalaganje za organizaciju visokoškolskoga obrazovanju u skladu s potrebama tržišta rada, a sad kad se nesumnjivo pokazuje i zakonski regulirana potreba za takvom kvalifikacijom na tržištu rada, odjednom se koči i sama inicijativa za pokretanje takva specijalističkoga studija na FHS-u Sveučilišta u Zagrebu“, napisao je u izjavi predsjednik VHJ-a prof. dr. sc. Tadić, 29. travnja 2026.

Vijeće za hrvatski jezik savjetodavno je tijelo koje je osnovala Vlada. Njegov rad usmjeren je na zaštitu, njegovanje i razvoj hrvatskoga jezika. Konstituirajuća sjednica Vijeća za hrvatski jezik održana je 23. listopada 2024. godine u Ministarstvu kulture i medija u Zagrebu.

Marko Curać