Detalji

Objavljeno: 25. lipnja 2010.

Prenosimo izlaganje predsjednika Hrvatskog žrtvoslovnog društva, prof. dr. Zvonimira Šeparovića s tribine Hrvatsko slovo uživo - Napad na sudbenu vlast u slučaju presude klevetniku Predragu Matvejeviću, održane 8. lipnja ove godine. Izdvajamo: "Predrag Matvejević - onaj koji je obijedio, oklevetao i uvrijedio Milu Pešordu, tko je on? Neki čistunac, uzor čovjek, kao i škola na kojoj je govorio protiv ove naše zemlje, La Sapienza, dakle možda čovjek mudrosti sapijencijalan čovjek? Predrag Matvejević je počinio crimen. Uvrijedio je i oklevetao čovjeka koji je samo pjevao i patio sa svojim narodom. Predrag, kojeg li obvezujućeg imena, je suprot svom imenu - klevetnik, koji hoće progon, htio bi poseban sud za talibane, osokoljen, ohrabren Mesićevim odlikovanjem uzletio je u svojoj mržnji na hrvatsko i Hrvate tako visoko da je njegov pad nakon sudskoga pravorijeka bio pravi tresak. Ne će mu puno pomoći ni priznanje don Ivana Grubišića, splitskog ljevičara, koji je uime svoje imaginarne „Hrvatske akademske udruge"(HAU) proglasio P. M. „osobom dijaloga - osobom godine", zbog, kako reče don Ivan „višegodišnjeg prepoznatljivog djelovanja i promoviranja humanih civilizacijskih i suvremenih vrijednosti"."

Detalji

Objavljeno: 17. lipnja 2010.

I ove je godine Hrvatsko kulturno vijeće održalo mnoštvo izrazito zapaženih i veoma dobro posjećenih tribina s temama od presudne važnosti, kako za aktualne političke trenutke u kojima se Hrvatska nalazi, tako i za smjer u kojem će se ta ista politika kretati u budućnosti. Neke od tema ove godine održanih tribina bile su: "Pokušaji rehabilitacije četništva u Hrvatskoj", "Ustavne promjene", predstavljanje knjiga dr. sc. Miroslava Međimorca «Izvršio sam zapovijed, odveo sam u smrt 900 Hrvata» i Diane Glasnove «Ratnici milosrđa», tribina pod nazivom "Što je ostalo od hrvatskih stranaka?", "Tužba protiv Srbije ne smije se povući", "Istina o odnosima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u devedesetim godinama 20. stoljeća", "Komu ide novac za područja državne skrbi?", te posljednja održana 14. lipnja "Udba je ostala živa". Tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća svakako je vrijedno posjetiti jer na njima redovito izlažu eminentni hrvatski stručnjaci – političari, pravnici, novinari. (hkv)

Detalji

Objavljeno: 15. lipnja 2010.

U ponedjeljak, 14. lipnja, održana je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća tribina pod naslovom "Udba je ostala živa". Nastupili su: Joško Čelan - kolumnist "Slobodne Dalmacije", mr.sc. Željko Sačić - ratni zapovjednik Stožera Specijalne policije i bivši pomoćnik ministra unutarnjih poslova, te Ante Beljo - ravnatelj Hrvatskog informativnog centra i član uprave HKV-a. Ante Beljo je podsjetio na načine djelovanja jugoslavenske tajne policije u Hrvatskoj u vrijeme komunističkog totalitarnog režima, kao i na teror prema Hrvatima u BiH i na infiltraciju u iseljeničke krugove. Predočio je i dokumente Udbe iz osamdesetih godina prošloga stoljeća, te ilustrirao s nekoliko primjera metode diskreditiranja pojedinaca u emigraciji.(t.l.)

Detalji

Objavljeno: 09. lipnja 2010.

U ponedjeljak, 7. lipnja, održana je tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom "Komu ide novac za područja državne skrbi?". Nastupili su: Ante Beljo, bivši saborski zastupnik i voditelj Hrvatskog informativnog centra, Drago Krpina, bivši saborski zastupnik , Stjepan Šterc. demograf i sveučilišni profesor, te Danijel Srb, predsjednik Hrvatske stranke prava. Ante Beljo je uvodno podsjetio da je 1996. donesen Zakon o područjima posebne državne skrbi, koji se odnosio na one hrvatske krajeve koji su u ratu bili okupirani, a svrha mu je bila pojačana briga države za ljude koji bi poslije rata ondje živjeli. (t.l.)

Detalji

Objavljeno: 25. svibnja 2010.

U ponedjeljak, 24. svibnja, održana je tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom "Istina o odnosima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u devedesetim godinama 20. stoljeća". Tribina je održana u dvorani "Hrvatskoga slova", koja je bila prepuna zainteresiranih, kao što je to bio slučaj i sa svim tribinama HKV-a održanim u prvoj polovici ove godine – poradi uvijek zanimljivih i aktualnih tema. Zašto je ova tema aktualna, premda se radi o događajima (poglavito) od l990. do l995.? Zato što je krivotvorenje odnosa Hrvatske i BiH u ratnim godinama dosegnulo vrhunac upravo prije nekoliko tjedana, kada je nitko drugi do predsjednik RH pred parlamentom BiH optužio Hrvatsku za agresiju na BiH, ne posve izravno, ali dovoljno da se govor shvati upravo na taj način, kao što su ga istoga časa interpretirali u Srbiji (Vuk Jeremić, ministar vanjskih poslova), zadovoljni usput što Josipović u istom govoru nije imenovao pravoga i jedinog agresora – Miloševićevu Srbiju i Srbe u BiH koji su na crti projekta stvaranja Velike Srbije osvajali teritorije, uz najveće brutalnosti i etničko čišćenje.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 22. svibnja 2010.

S Portala Hrvati Amac donosimo izlaganje Dražena Budiše s predstavljanja knjige Anđelka Mijatovića "Bruno Bušić - Prilog istraživanju života i djelovanja (1939.-1978.), održanog 19. svibnja 2010. godine u Zagrebu. Izdvajamo: "Zašto se za Brunu Bušića kaže da je 'kontroverzna povijesna osoba'? To je stoga što tijekom cijelog dvadesetog stoljeća nema ni jedne hrvatske političke ličnosti za koju se ne govori da je kontroverzna. Postavlja se pitanje zašto je to tako kod nas ali istovremeno, to nije slučaj u drugih europskih naroda? Zašto još od dana kad smo uspostavili državu, dakle tijekom ovih dvadeset godina ne možemo uspostaviti konsenzus oko temeljnih vrijednosti događaja i osoba iz naše novije povijesti? I zašto se u Hrvatskoj događa da stare rane ne mogu zacijeliti a nove neprestano otvaramo? I da hipoteke kojih se želimo riješiti ne samo da ne rješavamo, nego ih ostavljamo idućim naraštajima..."

Detalji

Objavljeno: 18. svibnja 2010.

S okruglog stola Udruge za hrvatski identitet i prosperitet koji je 14. svibnja 2010. održan u čast prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu donosimo zapaženo izlaganje književnika i predsjednika Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoja Hitreca. Izdvajamo: "Suvremena hrvatska država bila je u samome početku nalik Heraklu koji se već u kolijevci morao boriti sa zmijama i uspio ih zadaviti. U prvih deset godina moderna tvorevina državotvornoga hrvatskog naroda izrasla je u čvrstu djevojčicu koju ni ratni pakao ni dječje bolesti ni zlostavljanje u međunarodnoj školi nisu učinili depresivnom. U hrvatskoj je školi imala odlične ocjene iz povijesti , u školi života naučila je da se mora tući za svoje dostojanstvo, a otac ju je podučio da ne smije ulaziti u tuđe automobile. U adolescentnoj dobi, međutim, Hrvatska se počela ponašati vrlo ambivalentno, družila se s ološem i postala ovisnicom, uzimala je potajice iz svoje kuće vrijedne stvari i prodavala ih da bi mogla kupiti drogu i skupe haljine, ponižavala se, zaduživala i odlazila u krevet sa strancima, a takav se način života odrazio i na njezine ocjene u školi. Do mature je nekako dospjela, ali državnu maturu nije položila."

Detalji

Objavljeno: 17. svibnja 2010.

Udruga Hrvatske domovinske vojske 1941.-1945., Podružnica Split, 13. svibnja ove godine u Splitu je organizirala predavanje prof. dr. Branimira Lukšića, »Bleiburška tragedija u povijesnim dokumentima«. Nakon predavanja upriličena je i projekcija (hrvatskoj javnosti dosad slabo poznatoga) dokumentarnog filma Bleiburška tragedija redatelja Michaela Palaića i producenta Michaela Taylora. Izlaganje prof. dr. Lukšića donosimo u nastavku. Izdvajamo: "Prema britanskom vojnom arhivu Bleiburgu se primicalo ukupno 200.000 hrvatskih vojnika i oko 500.000 civila da bi se predali Britancima i stavili pod njihovu zaštitu. Ovi su ljudi stigli pred Bleiburg u popodnevnim satima 14. svibnja. Tu je zapovjedništvo HOS-a na čelu s generalom Herenčićem stupilo u kontakt sa zapovjedništvom tamošnje britanske postrojbe i izjavilo, da su se došli predati britanskoj vojsci i staviti pod njihovu zaštitu civilno pučanstvo. Britanski zapovjednik je odgovorio, da je obaviješten o hrvatskom dolasku, i da će Hrvati sutra moći krenuti dalje prema zapadu zadržavši svoje oružje. Međutim sutradan 15. svibnja cijela se situacija na terenu izmijenila. Do obrata je došlo nakon što je Harold MacMillan, politički savjetnik vrhovnog savezničkog zapovjednika za Sredozemlje feldmaršala Harolda Alexandera, i izravno odgovoran predsjedniku britanske vlade Winstonu Churchillu, 13. svibnja usmeno naredio u Klagenfurtu zapovjedniku 5. korpusa britanske 8. armije generalu Charlesu Keightleyu, da „veliki dio otpadničkih jugoslavenskih trupa, izuzev četnika, izruči jugoslavenskim partizanima.""