Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 

santa ledaMožda ste opazili, poštovani čitatelji ovih stranica, da Hrvatsko kulturno vijeće u zadnje vrijeme gotovo i nema posebnih priopćenja. Zašto? Jer se radi o uzaludnom poslu, jer ne postoji dostojna adresa, a priopćenja ne dolaze do šire hrvatske javnosti budući da ih mediji ignoriraju te još jedino Hina dobro obavlja svoju temeljnu zadaću. Komu poslati priopćenje? Hrvatskom saboru koji vrvi anonimcima i diletantima, hrvatskoj Vladi koja će možda odgovoriti kratkim pismom koje ne znači ama baš ništa niti daje nade da će bilo što biti poduzeto? Ministarstvu kulture, koje je potpuno dezorijentirano i u kojemu djeluju velikosrpski provokatori?(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Mile BogovićU nakladi "Alfe" (urednik Božidar Petrač) objavljena je knjiga dr. Mile Bogovića "Žao mi je naroda". U uvodnom razgovoru što ga vodi priređivač knjige s biskupom gospićko-senjskim, Bogović objašnjava naslov podsjećajući na one dijelove Evanđelja koji govore da je Isus vidio kako narodu često ne ide dobro – ne samo što je gladan nego i zato što izgleda kao ovce bez pastira. Zato mu je žao naroda. Opsežna knjiga ( oko 6oo stranica) obuhvaća Bogovićeve tekstove u hrvatskim medijima u zadnjih deset godina, tekstove o osnivanju i rastu Gospićko-senjske biskupije i posebno one koji govore o izgradnji Crkve hrvatskih mučenika u Udbini.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

KrležaPod naslovom "Bivšem prostoru Jugoslavije nedostaje Miroslav Krleža", "Večernji list " je na cijeloj stranici objavio intervju s ravnateljem beogradskoga kazališta "Atelje 212", Kokanom Mladenovićem. Povod je postavljanje na repertoar Krležine drame "Glembajevi". Mladenovićevi razlozi za taj repertoarni potez su ovi: " Krleža je jedan od najznačajnijih autora koji su stvarali u Jugoslaviji... Glembajevski je ciklus nastao desetljeće nakon formiranja južnoslavenske zajednice... Glembajevi su aktualni jer se na prostoru bivše Jugoslavije oformilo jedno novo, beskrupulozno i trulo građanstvo.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Kuzma KovačićNaš glasoviti kipar Kuzma Kovačić dao je zapažen intervju "Vijencu" u kojemu govori o Oltaru domovine, njegovoj zapuštenosti i mogućnosti da opet postane što je bio, dakle simbol obnovljene i u Hrvatskom domovinskom ratu obranjene hrvatske države. Govori i o ne tako davnoj obnovi i okrivanju spomenika u Srbu kao sramotnoj predstavi kojom je hrvatska vlast rehabilitirala četništvo. Također se osvrće na subverzivnu umjetnost koja, kako točno zapaža, najbolje opslužuje vlast i kapital. O obnovi podjela u hrvatskom društvu kao najvećem krimenu državne vlasti nakon 2000. kaže: " Takva neshvatljiva destrukcija može se objasniti samo krvavim tragom zločina , komunističkoga jugoslavenskog velezločina za vrijem, koncem i nakon Drugoga svjetskog rata. Teško je priznati zločin i još dijeliti vlast s potomcima žrtava toga zločina. Odatle i organizirani napadi na pobjedničkoga ratnog ministra obrane Gojka Šuška, koji je čistim srcem prihvatio i promicao svenarodnu pomirbu koju je proglasio Franjo Tuđman. Odatle stalni ustaše i partizani na HTV-u i u drugim medijima. Uz takvu buku lakše je obaviti sve one brojne čine protivne nacionalnom interesu, napravljene nalogom stranih moćnika i u krost tih moćnika, a sve u svrhu ostanka na vlasti.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

sudKoliko sam shvatio iz reakcija slavonske stranke, po tumačenju zagrebačkog Županijskog suda suvremena Republika Hrvatska postoji tek od 15. siječnja 1992. Vrhovni sud u istom predmetu pomiče datum nastanka moderne hrvatske države na 8. listopada 1991. Čemu služe ti datumi u svezi sa suđenjem jednom hrvatskom generalu? Hoće li hrvatsko sudstvo neizravno ili izravno reći da prije tih datuma hrvatski narod nije ni jednim političkim činom ili pravnim aktom obznanio samoodređenje? Hoće li reći da prije tih datuma Hrvati nisu mogli legalno i legitimno braniti svoju zemlju od oružanih četničkih parapostrojba? Hoće li reći da su hrvatska policija i Zbor narodne garde bili parapostrojbe, da su hrvatski dragovoljci bili izvan zakona? Hoće li reći, karikiram do kraja, da je do tih datuma jedina legalna vojna sila bila JNA i da je njoj trebalo prepustiti uredovanje. Hoće li reći da su hrvatski branitelji do toga datuma bili podložni isključivo jugoslavenskim zakonima i da su dakle Hrvati do tih datuma pobunjenici protiv međunarodno priznate države SFRJ.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

zmijaO knjizi stanovite gospođe koja je uz pomoć Ministarstva kulture RH objavljena u Zagrebu, već sam pisao na temelju površnoga uvida u tekst. No budući da je padala nesnosna kiša i budući da HKV namjerava uskoro tužiti rečeno ministarstvo koje funkcionira na temelju hrvatskosrpskog sporazuma Biškupić-Višnjić, našao sam vremena pozorno pročitati prvih 125 stranica. Kada je kiša prestala i ja sam se prestao smijati, ali i odlučio tu dobru zabavu podijeliti s čitateljima portala.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

UdbinaU Udbini je u subotu 11. rujna godine Gospodnje 2010. blagoslovljena Crkva hrvatskih mučenika, čija je gradnja godinama intrigirala hrvatsku javnost. U još praznom muzeju u sastavu crkve priređena je improvizirana izložba muka kroz koje je prolazio gospićko-senjski biskup Mile Bogović, koji je u subotu otvorio vrata svoga životnog djela uz nazočnost brojnih hrvatskih biskupa. Propovijed je održao vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić. Okupilo se više od dvanaest tisuća Hrvata, otprilike onoliko koliko ih je poginulo i masakrirano u Krbavskoj bitki i poslije nje 1493. nakon katastrofalne "strategije" bana Emerika Derenčina. Na to polje puca pogled s kruništa podno zdanja crkve, s toga polja i malene kapele kreće križni put do izvana već potpuno dovršene crkve hrvatskih mučenika, skladne bijele ljepotice na visu koja ima daleki uzor u starohrvatskoj crkvi sv. Križa u Ninu u kojoj se nalazila krstionica kneza Višeslava postavljena 800. godine poslije Kristova rođenja..(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        

 

 

HTVU europskoj emisiji HTV-a, odnosno emisiji posvećenoj Europskoj uniji i koliko smo blizu tomu rajskom vrtu gdje teku med i mlijeko (osobito kada nezadovoljni proizvođači mlijeka demonstrativno prolijevaju svoj i kravlji trud), uz priče o privlačnoj budućnosti i zašto ju tako dugo čekamo – isplivale su stare neistine i poneka istina o Hrvatskoj u devedesetim godinama. Mlađahni sugovornik spominje "režim" koji je tada vladao i odgovoran je za "izolaciju" i bojkot što su ga dogovorili među sobom eurounionisti te odbili pomagati nam u pripremama za početak pregovora. Taj se dečko doduše u polurečenici ponešto ogradio od vlastite izjave, ali ne i od termina "režim". Ne bih reagirao da se ne radi o mlađem čovjeku koji je očito indoktriniran krivotvorinama. Pribrani Neven Mimica neizravno mu je replicirao da je Phare program bio zamrznut zato što se Hrvatska upustila u osloboditeljski pothvat (oslobađanja vlastitog teritorija), te time i opet neizravno dao do znanja da "Europljani" ne bi prekidali predsuradnju da je Hrvatska poštovala njihove želje, a te su želje bile da trećina Hrvatske ostane pod okupacijom.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        

 

 

Hrvoje HitrecUpravni odbor Hrvatskoga kulturnog vijeća prihvatio je moj prijedlog da podignemo sudsku tužbu protiv Ministarstva kulture i odgovornih osoba poradi provokativnog sufinanciranja isto tako provokativne knjige stanovite Snježane Kordić pod naslovom "Jezik i nacionalizam". O knjizi sam više-manje opširno pisao na Portalu HKV-a. Sada samo dodajem da je žalosno i bijedno što su u spomenutoj odluci o sufinanciranju sudjelovali i neki hrvatski književnici i povjesničari književnosti, vjerojatno i predsjednik Društva hrvatskih književnika. No, svi će biti nabrojani i svima će se suditi, a ako ih ne osudi sud, osudit će ih povijest.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

pismoPoštovani, premda već godinama nisam član Hrvatske demokratske zajednice, sudbina jedine stranke kojoj sam pripadao i dalje mi je na srcu. Podsjećam zaboravne i one mlađe koji ne znaju, da sam bio jedan od utemeljitelja HDZ-a, da sam u dva navrata bio član predsjedništva stranke, štoviše u jednom mandatu i dopredsjednik – oba puta u vremenima izrazito teškim, u vrijeme rata i zatim početkom stoljeća u razdoblju kada je nakon izbornoga poraza trebalo podići stranku i osposobiti ju da pobijedi na idućim parlamentarnim izborima.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ministarstvo kultureČinjenice su poznate: Ministarstvo kulture svojim je sufinanciranjem knjige Snježane Kordić "Jezik i nacionalizam" pokazalo da se stavlja na stranu protivnika zasebnosti hrvatskoga jezika. Na taj je način Ministarstvo RH zaokružilo svoje ovoljetno protuhrvatsko i protuustavno djelovanje, koje je bilo započelo financiranjem spomenika četničkom pokolju hrvatskoga pučanstva. Hrvatsko kulturno vijeće će podići sudsku tužbu protiv Ministarstva kulture Republike Hrvatske i odgovornih osoba. Vrlo je indikativno da Ministarstvo kulture RH u svim ovim godinama nije poklanjalo pozornost jeziku i jezikoslovlju, prebacujući užarenu loptu Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, kao da hrvatski jezik nije bitna sastavnica hrvatske kulture. No za knjigu primitivne krivotvoriteljice povijesti hrvatskoga jezika, Ministarstvo kulture je odjednom pokazalo veliko zanimanje i potpomoglo njezino objavljivanje.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ante GotovinaDan D se približava. Dan kada će Hrvatska saznati, po mjerilima svjestkih bitangi, da li je nastala na zločinačkom pothvatu ili je svoju slobodu i neovisnost izborila u krvi svojih domoljuba.... Dolazi dan nakon kojeg više ništa neće biti isto... ili ipak hoće? Najviše mrzim ovu nemoć da napravim nešto konkretno za naše generale. Sjedim i gledam prijenos iz Haaga i opet mi se želudac zgrčio. Slušam tužiteljstvo kako priča o neselektivnom granitranju Knina... A kakvo je bilo sedmomjesečno granatiranje Slavonskog Broda!? Da li je taj grad trpio 7 mjeseci selektivno granatiranje? Da li je Luna ispaljena s bosanske planine Motajice na Sl. Brod selektivno granatiranje ako se zna da joj je mogućnost promašaja cilja oko 1 – 1,5 km? Da li se njome točno i precizno gađaju vojni ciljevi? Da li je Luna koja je pala na Podvinje ili Jelas bila namjenjena vojnim ciljevima? Je samo ako su vojni ciljevi bili puni podrumi civila....(Tyson,uhd91.com)

Add a comment Add a comment        
 

 

HaagDugo očekivane završne riječi tužiteljstva haaškoga suda i obrane hrvatskih generala, samo su potvrdile ono što smo znali: da je tužiteljstvo intelektualno, stručno i moralno na razini uličnih prevaranata i nedoučenih studenata koji nisu uspjeli položiti ispite iz međunarodnoga prava, niti to područje mogu razumjeti. Odvjetnici naših zapovjednika u Domovinskom ratu demonstrirali su onu pravničku odvažnost i čestitost koja me podsjeća na antičko doba kada su se sili nasuprot uspravljali ljudi na gradskim trgovima, na forumima, i na čijoj je pronicljivosti i razboritom poimanju pravde sagrađen pravni sustav, koji je i danas u temeljima međunarodnog prava, ali i nacionalnih pravnih sustava koji se smatraju civiliziranima.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Domovinski ratNe znam što se događalo u vrijeme mojih pradjedova, ali znam što se dogodilo u moje vrijeme. Znam koliko sam straha pretrpjela, u kako teškim uvjetima sve živjela, kako je živjeti o kruhu i vodi, kako izgleda kad se ljudi potuku za hranu.... Znam kako zavijaju sirene za zračnu i opću opasnost, kako zvuči kad opali puška, rafal, zolja, kad eksplodira bomba, kad granata fijuče iznad glave, kakav zvuk proizvodi kuća kad se urušava... Znam kako je kad te avionom napadaju, a nemaš se gdje sakriti. Kad moraš danima sjediti u malom, hladnom i vlažnom podrumu a tlo podrhtava od granata, kad djeca plaču od straha....(www.uhd91.com)

Add a comment Add a comment        
 

 

zagrljajKolika je snaga jednog običnog zagrljaja danog u pravom momentu je neopisivo i neshvatljivo dok sam istu ne osjetiš i ne doživiš da te ta snaga vodi kroz sve prepreke na koje naiđeš u životu. Sjećam se popodneva u rano proljeće '92 godine kad sam se rastao s prijateljima u seoskom kafiću i žurno otišao kući da obučem one dijelove uniforme koje je moj školski prijatelj ratujući u Tigrovima uspio sakupiti i poslati meni u Posavinu. I nije to bila neka uniforma, tek jedne maskirne hlače i majica kratkih rukava, ali nisam imao ništa bolje pa je i to „pilo vode". Prije nego li sam stigao kući na cesti sam ugledao majku i staru baku sa po jednom najlonskom vrećicom u rukama kako stoje i čekaju transport do Save pa dalje preko rijeke u Slavoniju. Ne znam kako opisati taj susret i kome je bilo teže, meni koji ih šalje u nepoznato ili njima koji mene ostavljaju u još goroj situaciji, jer počeo je otvoreni rat i jugo-armija je silom zauzela neka od hrvatskih sela. Dobro se sjećam njihovih lica u suzama, beznadni pogledi koji su od mene tražili neke odgovore ili barem tračak nade da će se nekada jednom vratiti u svoje dvorište. Nisam im mogao dati ništa od toga, samo sam kratko rekao da se ne brinu i da neće četnici uzeti ništa dok nas ima živih.(UHD91.com)

Add a comment Add a comment        
 

 

HVŠto još reći o ove tri svete stvari a da još nije rečeno? Može li se reći nešto novo a što bi iznova dodatno istaknulo njihove vrijednosti? Iskreno, ne znam, ali mogu reći što meni znače Snaga, Vjera i Ljubav a kako će to netko shvatiti, na to ne mogu utjecati... Pa da krenem od ljubavi. Ljubav je moćna stvar koja pokreće i završava ratove, pokreće ljude, vraća im radost i osmjeh na lice, čini ih sretnima, ponosnima. Postoje različite ljubavi. Ljubav prema voljenoj osobi, ljubav prema domovini i svom narodu, ljubav prema bližnjima, roditeljima, braći i sestrama...A ja se sjetim one '91. koja nam je tako promjenila živote. Nikada me moji nisu nešto ekstremno odgajali, ali uvijek su se znale svete vrijednosti koje moraju biti dio života. Tako odgojen dočekao sam i prve demokratske promjene, i to kao tinejdžer. Onako mlad, nadobudan i prkosan, tada sam se do ušiju zaljubio i ubrzo beskrajno zavolio samo nju, moju Hrvatsku.(www.uhd91.com)

Add a comment Add a comment        
 

 

Krešimir BabićKrešimir Babić rođen je 1913. godine. Od 1935. do 1937. pohađao je zanat mehaničara u školi za izobrazbu pilota kod Mostara, a kasnije i u Zagrebu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata radio je kao vozač i automehaničar, služeći vojsku u hrvatskim domobranima. Svršetak rata i ulazak partizana u Zagreb dočekao je radeći kao mehaničar u vojnoj garaži u Solovljevoj 18 (danas Kneza Borne, do hotela Sheraton), koju su 8. svibnja preuzeli partizani. Godine 1952. s lažnom putovnicom emigrira u inozemstvo. Umro je prošle godine u 96. godini života. Njegov iskaz o masakru mladih učenica u Zagrebu koju mu je ispričao jedan partizanski borac, potresti će svakog, tko ima imalo osjećaja za pravdu.(J.Bogović)

Add a comment Add a comment        
Pon, 18-05-2026, 23:58:40

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.