(Geo)političke teme i mete

Detalji

Objavljeno: 06. siječnja 2010.

Više od stotinu tisuća hrvatskih građana i ove će godine potegnuti izvan granica Hrvatske kako bi uživali u skijaškim zimskim radostima. Podatak je to koji bi trebao čuditi s obzirom na činjenicu da je protekla godina bila jedna od ekonomskih najtežih godina gledano od vremena Domovinskog rata, a i s obzirom na najave za sljedeću godinu koje nisu naročito optimistične. No, kad su hrvatski građani u pitanju, znamo da ništa nije nemoguće. Postoje, naravno, ljudi koje skijanje doista privlači, kojima je zima najljepši dio godine i koji jedva čekaju da padne snijeg ne bi li mogli pohoditi europska skijališta. No, da je čak 100 000 ljudi u Hrvatskoj opčinjeno skijanjem – i to toliko da su spremni izdvajati pozamašne novčane svote za odlazak na skupa europska skijališta -, to ne bih rekao da je istina. Nikako.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 17. prosinca 2009.

Uz famoznu svinjsku gripu, jedino su mito i korupcija posljednjih mjeseci spominjaniji u hrvatskim medijima. Da je tomu tako jasno svjedoči i predsjednička kampanja. Iako kod nekih predsjedničkih kandidata zalaganje za borbu protiv korupcije zvuči u najmanju ruku komično, dok je kod većine riječ o jeftinoj i prozirnoj predizbornoj demagogiji, nema kandidata koji borbu protiv korupcije ne stavlja u srž svoga predizbornog programa.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 08. prosinca 2009.

Ovih dana kada se prisjećamo nesretnog prvog prosinca 1918. g., kada je Hrvatska nasilno i bez volje hrvatskog naroda uključena u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (KSHS) – što je kasnije rezultiralo ogromnim teritorijalnim gubicima, demografskom katastrofom te kulturnim nazatkom - očigledno je da su neoorjunaši odlučili pojačati svoje političko-ideološko djelovanje. S obzirom da su prvi koraci u dekonstrukciji hrvatske države na putu ka novoj balkanskoj državnoj koncepciji uspješno obavljeni, i s obzirom da je srednjoeuropsko-mediteranski identitet davno zamjenjen zapadnobalkanskim, bilo je samo pitanje dana kada će netko iz projugoslavenskih i orjunaških krugova i javno zatražiti brisanje ustavne odredbe koja pravno onemogućuje ponovno udruživanje Hrvatske u balkanske asocijacije. Riječ je o članku 141. Ustava RH koji zabranjuje «pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku».(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 03. prosinca 2009.

Pred parlamentarne ili predsjedničke izbore, uvijek iznova aktualnim postaje pitanje glasovanja Hrvata u dijaspori i Hrvata u BiH. Zahtjevi da se tim Hrvatima ukine pravo glasa, znademo da mahom dolaze iz političko-novinarskih krugova lijevo-liberalnog predznaka. Jedna od najgrlatijih zagovornica ukidanja prava glasa Hrvatima u dijaspori i Hrvatima u BiH jest Vesna Pusić. Ključan «argument» koji se obično navodi u prilog tome zahtjevu, a kojega, naravno, iznosi i Vesna Pusić, jest taj da izvandomovinski Hrvati «ne plaću porez u Hrvatskoj». Time se želi sugerirati kako je pravo glasa vezano uz plaćanje poreza, a ne uz državljanstvo, što s ustavnopravnoga gledišta teško može održati vodu. Vesna Pusić poznato je da se voli hvaliti svojim liberalnim i zapadnjačkim usmjerenjem, a koliko daleko u tome ide, najbolje svjedoči činjenica da u svome uredu drži zastavu Sjedinjenih Američkih Država.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 15. studenoga 2009.

U posljednjem broju Hrvatskog lista od 12. studenog 2009. g. priređeno je ocjenjivanje predsjedničkih kandidata od strane osoba iz različitih područja društvenog života – od svećenika i umirovljenih generala pa do redatelja i studenata. Svakome kandidatu mogla se dodijeliti ocjena u rasponu od 0 pa do 5. Među onima koji su cijenili kandidate našao se i g. Ivan Pandža, predsjednik zagrebačke HVIDR-e. Spominjem njega jer su upravo njegovi odgovori i ocjena naprosto neshvatljivi. Naime, g. Pandža Miroslavu Tuđmanu daje ocjenu 0, uz obrazloženje da je isti «sljedbenik Tita». E sad, naravno da je njegovo pravo misliti o svakome kandidatu što god želi. Međutim, tragikomično je da g. Pandža s druge strane Milanu Bandiću daje ocjenu 5, uz obrazloženje: «mislim da će on pobijediti». Zašto tragikomično? Iz vrlo jednostavnog razloga: isti taj Milan Bandić do jučer je bio u stranci koja je legitimni nasljednik nekadašnje komunističke partije. Dakle, Miroslav Tuđman – dragovoljac Domovinskog rata i ustrojitelj obavještajnih službi – za g. Pandžu je «sljedbenik Tita», dok je Milan Bandić, dojučerašnji član stranke koja je prilikom izglasavanja suverenosti RH napustila Sabor, osoba koja zaslužuje najvišu ocjenu. (D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 26. listopada 2009.

Krivotvorenje hrvatske bliže i dalje prošlosti, te medijsko-psihološki rat usmjeren na dezintegraciju hrvatskog društva i države, posljednjih su mjeseci poprimili groteskne razmjere. To nam pak pokazuje kako graditeljima Zapadnog Balkana, ili kako je nedavno pisao britanski Economist “Jugosfere”, dosadašnja brzina integriranja tzv. Zapadnog Balkana nije po volji, pa su čitav taj proces odlučili malo i požuriti. Da bi projekt (ponovne) regionalne integracije (kojime koordinira Vijeće za regionalnu suradnju, ustrojeno po uzoru na američko Vijeće za vanjske poslove, koje je pak produžena ruka britanskog Kraljevskog instituta za međunarodne odnose) uspio, najprije svoj posao, dakako, mora obaviti domaća - kako bi rekao Ante Kovačić - pokorna kljusad. Potrebno je nad hrvatskim građanima vršiti stalan psihološki teror obezvrjeđivanjem temeljnih vrijednosti na kojima je stvorena hrvatska država, krivotvoriti domaću povijest, sustavno Hrvatima nametati kompleks krivnje te istodobno obezvrjeđivati žrtve pale na hrvatskoj strani rehabilitiranjem njihovih krvnika, a sve to u ime europskih integracija i “dobrosusjedskih odnosa”. U taj plan valja uključiti ne samo političare, koji su i ovako samo predstavnici interesa EUnijskih i angloameričkih silnika na “ovim prostorima”, nego i povjesničare, novinare, književnike, razne nevladine udruge itd.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 30. rujna 2009.

O krizi hrvatskih medija, koja se manifestira u galopirajućoj poplavi korupcije, žutila, senzacionalizma, neprofesionalizma i nedostatku minimuma objektivnosti, mnogo je toga već rečeno i napisano. Ta je kriza posebno vidljiva u tiskanim medijima, gdje prvenstveno mislimo na dnevne novine. Bez imalo okolišanja, odmah valja postaviti pitanje: postoje li u Hrvatskoj ijedne ozbiljne dnevne novine koje na profesionalan i nepristran način informiraju hrvatske građane o politici, gospodarstvu, kulturi i svjetskim zbivanjima, imajući pritom u vidu zaštitu nacionalnih interesa?(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 28. rujna 2009.

Sada kada je postalo vidljivo kakve bi nam promjene sljedeća promjena Ustava mogla donijeti, vrijeme je da se te dugo najavljivanje ustavne promjene pomnije razmotre i upozori na njihove moguće posljedice. Među promjenama najvažnije su one koje se odnose na pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, stoga ćemo se na njih ovdje i ograničiti. Riječ je, dakle, o promjenama ustavnih odredbi koje reguliraju udruživanje Republike Hrvatske, a tu prije svega mislimo na odredbe o referendumu. Na čelu radne skupine za ustavne promjene nalazi se potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks, a promjenama se, dakako, žele stvoriti pretpostavke za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.(D.Dijanović)