- Detalji
Mile Gotovina, otac generala Ante Gotovine, preminuo je u četvrtak rano ujutro u svojoj kući u Pakoštanima od infarkta u 76. godini života. Zdravstveno stanje Mile Gotovine narušilo se prije sedam godina kada se počelo nepravedno optuživati Antu Gotovinu, a prvi srčani udar dobio je nakon optužnice protiv sina. Ante Gotovina ne će doći na pokop svog oca u Pakoštane. Iako je Sudsko vijeće Haškog suda bilo spremno da generala pusti na pokop, Gotovina se Vijeću zahvalio, te rekao da će odustati od korištenja te mogućnosti jer ne želi narušiti dignitet očeva pokopa. General Gotovina očito je procijenio da bi mnogi njegovu pristutnost na pokopu iskoristili kao mogućnost da ga vide, te bi time bio narušen dignitet pokopa. Čitava ova situacia najbolji je pokazatelj koliko je tragična politika koja je u poslijednjih skoro desetak godina dopustila nedopustivo – apsolutno obezvrijeđenje Domovinskoga rata i svih ljudi koji su se u njemu borili, uključujući i one najzaslužnije, ljude koji su istinski nacionalni junaci poput generala Gotovine. No oni su danas progonjeni kao divlje zvijeri i zatvoreni u mraku svojih ćelija, do neki drugi i «zaslužniji» haraju hrvatskom politikom, vojskom, gospodarstvom i medijima.(mmb)- Detalji
Hrvatski «nezavisni» mediji na različite su načine popratili 63. obljetnicu Bleiburga. Tako su se procjene posjetitelja kretale u razmjeru od 3 do 10 tisuća ljudi, što je samo po sebi totalni nonsens, jer se takve stvari u današnje vrijeme ne moraju nagađati, nego prilično lako točno utvrditi, osim ako naravno u nečijem interesu nije suprotno. Ono što je hrvatskim «nezavisnim» medijima u ovom slučaju zajedničko, jest način izvještavanja koji je u prvi plan stavio pojavljivanje nekoliko ljudi u crnom. Od tri slike na naslovnici, na dvije su bile osobe sa ustaškim znakovljem i hrvatske zastave među kojima se naziralo i nekoliko crnih zastava a ispod tih bila je mala sličica hvarskog biskupa...tekst nije trebalo ni čitati jer su slike sugerirale spoj "ustaša i Crkve", ali zato javne osude poslijeratnih komunističkih zločina nije bilo. Ni riječi o 1500 jama u koje su bacane žrtve zločinaca zbog kojih se ustvari i skup u Bleiburgu svake godine i održava, ni riječi o zločincima, njihovim imenima, naredbodavcima, zapovjednoj odgovornosti, 63-godisnjoj medijskoj šutnji, "odgovornim" političarima koji i danas opravdavaju masovna ubojstva bez suda nakon 2.svj. rata osvetom.(mmb)
- Detalji
- Detalji
Kad će osvanuti taj dan da će se u Hrvatskoj prestati manipulirati poviješću?
Kad ćemo postati vlasnici istine o sebi, a ne sakupljači laži i
podmetnutih izjava razno-raznih dušebrižnika? Kad će sustav trodiobe
vlasti uspostaviti instrumentarij samokontrole i početi brinuti o onima
zbog kojih se ova država zove zemlja i domovina Hrvata? Tko o čemu,
neki uvijek o jednim te istim temama: Tuđmanovoj «vladavini» i
potenciranju podjela na partizane i ustaše 60 godina nakon završetka
Drugog svjetskog rata. Ta je polarizacija u tolikoj mjeri danas
zahvatila hrvatsko društvo da predstavlja osnovno pitanje i «problem»
čitavoga naroda i njegove budućnosti. A što i tko se zapravo iza takvih
podjela krije? Oni koji iz laži još uvijek pokušavaju i djelomično
uspijevaju politički profitirati. A ono što bi se zapravo danas trebalo
učiniti jest da se svaki od spomenutih zločina znanstveno do kraja
istraži, od Jasenovca do Bleiburga - zločin je zločin i žrtva je žrtva.
Prečica nema. Trenutno rasprave u Hrvatskoj opet jasno pokazuju da tek
kada se jednom utvrdi i javnosti učini dostupna istina možemo konačno
krenuti naprijed.(mmb)- Detalji
Niz afera koje su se zaredale u posljednje vrijeme, i o kojima su čak i
mediji opširno izvještavali, pokazuju koliko je po pitanju korupcije
stanje u Hrvatskoj katastrofalno. Ima se osjećaj kako ćemo ako bilo
gdje zagrebemo površinu otkriti malverzacije, nezakonitosti, sukob
interesa. I dok bi u normalnim okolnostima oni uključeni u nezakonite
aktivnost morali bojati mogućih istraga i sudski postupaka, u Hrvatskoj
je upravo obrnuto. Čini se kao da se takvi ne boje nikoga i nečega.
Jednom kada dospiju u medije sve postaje predstava s njima u glavnoj
ulozi, pri čemu se oni dobro zabavljaju radeći od cijele nacije budalu. A s
onim pojedincima koji nisu uključeni u njihov krug malverzacija spremni
su obračunati se svim sredstvima, ako i treba i mafijaškim metodama,
što nije toliko neočekivani razvoj događaja kada se uzme u obzir
koliki se novci spominju. Novci su toliki, da je situacija očigledno potpuno izmakla kontroli.(mm)
- Detalji
Prema tragičnom otkriću slovenskog tjednika Demokracija, 4000 leševa Hrvata spaljeno je u slovenskome Auschwitzu. Prema "Demokraciji", vojni su zarobljenici, po Ozninoj naredbi, u tvornici Impol u Slovenskoj Bistrici krajem Drugog svjetskog rata spalili oko 4000 leševa ubijenih ustaša, domobrana i hrvatskih civila. Već više desetljeća u Slovenskoj se Bistrici šuškalo kako je krajem Drugoga svjetskog rata u peći tvornice Impol spaljeno nekoliko tisuća hrvatskih domobrana i civila, no ti događaji nikad dosad nisu dobili javnu potvrdu, a o sudskoj odgovornosti nekoga ili nekih da i ne govorimo. A kako bi se i dobila javna potvrda ili pak traženje sudske odgovornosti kad je opće poznato da je i ovo spaljivanje zajedno s masovnim poslijeratnim ubijanjem (povjesničari procjenjuju da je u Sloveniji nakon Drugoga svjetskog rata ubijeno od 200 do 300 tisuća ljudi) tijekom dugih desetljeća bivšega režima bilo najstrože čuvana tajna. (nemacenzure.com)
- Detalji
Iako smo jučer i sami primijeti kako je dopis direktora programa Domagoja Burića vezan uz ljetnu HRT-ovu emisiju "30 u hladu" u kojem se traži više nacionalne simbolike bio nespretno sročen [Tračak razuma na HRT-u], cijeli slučaj znatno je prerastao okvire koji bi bili normalni i na žalost dobio ne toliko neočekivani nastavak. Iako bi se o samom načinu na koji je Burić svoje ideje prezentirao dalo, dakle, raspravljati, to ne umanjuje suštinu problema. A to je kronični nedostatak nacionalnoga na onome što bi trebala biti nacionalna televizija. A da na HRT-u radi mnogo onih koji se s takvom politikom slažu, najbolje pokazuje peticija kojom se traži da se osim HND-a i Programskog vijeća HRT-a na Burćev domoljubni dopis očituju i glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić te Blago Markota. Novinari, urednici, realizatori i producenti u prigovoru tvrde da je Burić povrijedio profesionalni dignitet svih koji su tijekom tri godine bili uključeni u realizaciju projekta “30 u hladu”. No, kada se pogleda lista potpisnika, na njoj se nalaze i osobe o čijem je profesionalnom dignitetu odista deplasirano govoriti. Zato listu potpisnika treba tumačiti prvenstveno kao politički motiviranu, a pozivanje na profesionalizam shvatiti tek kao smokvin list.(mmb)
- Detalji
Uputa direktora programa HTV-a Domagoja Burića da lagana ljetna emisija
‘30 u hladu’ dobije jači nacionalni predznak sama po sebi ukazuje na
dvije stvari. Prvo, da se na HRT-u i pored silnih čistki još uvijek
nađe neko razuman koji shvaća kako bi nacionalna televizija trebala
biti nacionalna, i to se onda osudi reći. Drugo, pokazuje koliko je u
stvari tragično stanje u toj hrvatskoj medijskoj kući, ali i u
hrvatskom medijskom prostoru općenito, kada su se ove upute izrodile u
poveći skandal. Ovaj puta skandal se i ne tiče toliko političara, već
otkriva zorno kakvu i koliko agresivnu anacionalnu politiku želi
provodi dio novinara i urednika danas na HRT-u, iako su svi odreda
plaćeni novcem koji se ubire upravo na nacionalnoj razini, odnosno od
televizijske pretplate. Kako inače objasniti činjenicu da je jedan
dopis za internu uporabu o potrebi jačanja nacionalne komponente
programa izazvao takvu buru negativnih komentara, i odmah završio u
onim medijima kojima stigmatiziranje hrvatstva glavna preokupacija.(mmb)- Detalji
Iako nedjeljni parlamentarni izbori u Srbiji na prvi pogled nisu
donijeli ništa dramatično novoga, barem što se ostvarenih rezultata
tiče, reperkusije relativne pobjede Borisa Tadića i njegove pro-zapadne
opcije mogle bi u konačnici biti vrlo značajne. Pisali smo kako je
odabir takozvane demokratske naspram radikalne strane u Srbiji, ujedno
i novi podstrek slovenskoj vanjskoj politici, koja je posljednjih
nekoliko mjeseci aktivno angažirana u protežiranju srpskih interesa i
njihovom približavanju Europskoj Uniji. Tako na slovenske reakcije i nije trebalo
dugo čekati. U priopćenju slovenskog predsjedništva EU početkom tjedna “toplo se
pozdravlja jasna pobjeda proeuropskih snaga”. “Ispune li se potrebni
uvjeti, kao što je rečeno u zaključcima Vijeća 29. travnja, ovo bi
omogućilo Srbiji napredak na njezinu europskom putu, uključujući status
kandidata”, kaže se još u priopćenju koje je u ime EU izdalo slovensko
predsjedništvo. Priča postaje zanimljivijom, a ujedno i ironičnom ako se u obzir uzme činjenica da će upravo Miloševićeva socijalistička partija, nakon samo osam godina od njegova svrgavanja s vlasti po svemu sudeći biti presudna za sastavljanje "proeuropske" Vlade Borisa Tadića. Da nije tragično bilo bi smiješno.(mmb)
Potkategorije
H. Hitrec 1379
Ne zaboravimo 326
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 793
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 13. svibnja 1904. umro Eugen Kumičić
- 13. svibnja 1965. umrla Sida Košutić
- 13. svibnja 1990. sukob navijača na utakmici Dinamo-Crvena Zvezda
- 14. svibnja 1922. rođen Franjo Tuđman
- 14. svibnja 1974. umro Ljubo Babić
- 14. svibnja 1990. naređeno da se oružje TO-a u Hrvatskoj preda jugovojsci
- 14. svibnja 1991. utemeljena 2. A brigada ZNG-e „Grom“
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

