Da nisu Hrvati stali u obranu svojih ognjišta, dok je bošnjačko-muslimansko vodstvo lutalo nadajući se dogovoru i nekakvoj imaginarnoj milosti Slobodana Miloševića i njegovih suradnika, Bosna i Hercegovina bila bi pregažena gotovo u trenu. No, Hrvati su se organizirali, stvorili vojsku nazvavši je Hrvatskim vijećem obrane, i zaustavili jugoslavenske tenkove na područjima gdje su bili većina ili gdje ih je bilo dovoljno za pružanje organiziranog otpora. Jedna od značajnijih ranih vojnih pobjeda bilo je odbacivanje agresorske vojske iz područja Mostara, čime je obranjen najveći grad u Bosni i Hercegovini u kojem Hrvati čine većinu. U nastavku rata, preko područja koja su Hrvati obranili i kontrolirali počelo je stizati oružje i bošnjačko-muslimanskoj strani, nakon što je s debelim zakašnjenjem shvatila da je sam opstanak njezinog naroda u pitanju. Istovremeno, stotine tisuća pripadnika tog istog naroda slijevale kao izbjeglice u Hrvatsku. Sam kraj rata u Bosni i Hercegovini donijeli su opet Hrvati, odnosno Hrvatska vojska napredovanjem prema Banja Luci. Dakle, početak i kraj vojnih napora koji su Bosnu i Hercegovinu učinili nezavisnom i suverenom državom iznijeli su Hrvati, njihovo vodstvo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Hrvatsko vijeće oprane, Hrvatska vojska, i njihove vojne pobjede. I pored svih tih tako jednostavnih činjenica danas se u Haagu Hrvatima sudi za zajednički zločinački poduhvat i agresiju Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu. Dobro, a što bi bilo da tog zajedničkog zločinačkog poduhvata nije bilo, odnosno što bi bilo s Bosnom i Hercegovinom bez Hrvata i HVO-a? Odgovor je vrlo jednostavan - Velika Srbija. Pa, kada je ona tako draga mnogima, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Europi, idemo si malo zamisliti život kakav bi bio danas bez hrvatskih zajedničkih zločinačkih pothvata u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, gdje ovog drugog zbog već uvelike predugačkog uvoda samo usput spominjemo.(mm)

 

 

Prošli su još jedni lokalni izbori u Hrvatskoj. Mnogo toga je izrečeno o rezultatima, svi kandidati na izborima zadovoljni su. I koliko god da ti rezultati ukazuju na pomake u hrvatskom glasačkom tijelu, o kojima je pisano na ovom Portalu, postoji nešto što se već godinama ne mijenja. To je medijsko praćenje izbora na Hrvatskoj televiziji. Voditelji emisija se mijenjaju, pojavljuju se i nova lica, ali zapravo ista. Po njima sudeći, sve su izbore do sada dobili SDP i HNS. A kad im se još pridruže tradicionalni i vječni «nezavisni» komentatori, onda sve izgleda kao da SDP i HNS nisu baš odnijeli apsolutnu pobijedu i to samo zato što se dozvolilo glasovati i onima iz ruralnih odnosno neurbanih sredina.(djl)

 

 

Dan, dva nakon prošlonedjeljnih lokalnih izbora u Hrvatskoj, u redakciju nam je pristiglo pismo kojeg potpisuje Marijan Bošnjak, tajnik stranke Jedino Hrvatska. U tom pismu navedeni su i izborni rezultati u Gradu Zagrebu, kako njegove stranke, tako i nekoliko drugih stranačkih i nezavisnih lista koje se, s obzirom na sličnost programa i ciljeva, mogu svrstati na istu političku liniju – onu nacionalnu. Čak i letimičan pogled bačen na brojke dovodi do jednostavnog zaključka: na netom održanim izborima uz malo političke i organizacijske «dobre volje» moglo se postići ne samo više, nego i iznenađujuće mnogo. Konkretnije, rezultati izbora u Zagrebu (koji se mogu primjeniti i šire na Hrvatsku) pokazuju da je uz malo bolju organizaciju i više međusobnih dogovora već nakon ovih izbora u Gradskoj skupštini moglo sjediti najmanje pet-šest zastupnika s lista koje naglašavaju nacionalne vrijednosti, i ne pripadaju današnjoj političkoj oligarhiji. Umjesto toga, u javnosti se opet stekao dojam kako su se glasovi birača lista i stranaka državotvorne orijentacije disperzirali, odnosno raspršili na nekoliko lista s istim ili sličnim domoljubnim naglaskom.(mmb)

 

 

Kandidat za gradonačelnika Splita, nezavisni kandidat Željko Kerum u nedjelju je osvojio 40,4 posto glasova, a njegov glavni protukandidat SDP-ov Ranko Ostojić 34,6 posto, te će tako Splićani u drugom krugu odlučiti o svom gradonačelniku. Uspjeh ovog bogatog hrvatskog poduzetnika mnoge vjerojatno nije iznenadio. Kerum je svakako pomalo kontroverzna osoba - manjak obrazovanja uspješno nadomješta velikom količinom zarađenog novca kojeg za razliku od većine ostalih hrvatskih «tajkuna» potrebnima dijeli ponešto češće i ponešto obilnije. Je li u njegovom slučaju riječ o istinskoj empatiji prema potrebnima ili odličnoj samopromociji ne može se sa sigurnošću ustvrditi. U svakom slučaju, onima kojima su njegovu pomoć u obliku novca ili zaposlenja dobili, njegovi motivi i nisu osobito bitni. Iako mnogi sumnjaju u podrijetlo njegova bogatstva, Kerum je svojom metodom «što na umu to na drumu» očito pridobio velik dio birača koji nisu skloni pojedinim stranačkim opcijama, u koje su povjerenje zbog loše i nepromućurne politike izgubili već odavno. A Kerum je tu činjenicu iskoristio i uspješno okrenuo sebi u korist, prozivajući svakog od svojih protukandidata za sve grijehe koje su počinili i to na sebi svojstven «zdravo seljački» način.(mmb)

 

 

Rezultati lokalnih izbora održanih u nedjelju 17. svibnja 2009. najavljuju da se unutar hrvatskog biračkog tijela događaju ozbiljni pomaci. Ako bi se u dvije ili tri rečenice htio dati kratak i sažet presjek rezultata na nacionalnoj razini, zaključak bi bio da je HDZ nekako izbjegao katastrofu, pri čemu iz toga SDP nije izvukao nikakvu korist, dok su znatan iskorak učinile pojedine nezavisne liste i kandidati. Drugim riječima, iz rezultata lokalnih izbora mogu se iščitati naznake ozbiljnijih promjena sada već duže vremena ustaljenog sustava podjele izbornog «kolača» između dvije najveće političke stranke u Hrvatskoj, HDZ-a i SDP-a. No, uzroci i posljedice, a možda i opipljiva predviđanja mogućih trendova na izborima koji će tek uslijediti postaju još jasnije ako se pažljivo razmotre uzroci i posljedice većeg ili manjeg uspjeha ili neuspjeha pojedinih političkih opcija na netom održanim lokalnim izborima. Za početak, ono što se malo spominje po medijima dan iza održanih izbora je to što je odaziv na izborima bio je tek oko 50 posto, iako su izbori bili personalizirani i zbog toga barem na papiru privlačniji glasačima. No, krenimo redom.(mmb,mm)

 

 

Ove subote, saborski zastupnik i član predsjedništva HDZ-a, prof. dr. Andrija Hebrang u svojstvu izaslanika predsjednika Hrvatskog Sabora održao je na Bleiburškom polju vrlo oštar govor na temu skrivanja i prikrivanja komunističkih zločina. Činjenica da su upravo njemu predsjednik stranke Ivo Sanader i najuže HDZ-ovo vodstvo tijekom ovogodišnjeg obilježavanja obljetnice Bleiburške tragedije dali priliku reći ono što mnogi već odavno žele čuti navodi na misao kako bi prof. dr. Andrija Hebrang zapravo mogao biti HDZ-ov kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima. A sudeći po onome što su hrvatski mediji izvijestili, Hebrang je svoju priliku u potpunosti iskoristio i izrekao ono što se već godinama očekivalo od nekog visoko pozicioniranog političara u Republici Hrvatskoj, odnosno visokog HDZ-ovog dužnosnika.(mm)

 

 

Građanska udruga Grozd (Glas roditelja za djecu) pokrenula je građansku inicijativu “Roditelji biraju” (www.udruga-grozd.hr/roditeljibiraju) kojom građani šalju elektronska pisma ministru znanosti, obrazovanja i športa dr. Draganu Primorcu i predsjedniku Vlade RH dr. Ivi Sanaderu u svezi programa zdravstvenog odgoja u hrvatskim školama. Inicijativi možete pomoći putem navedene web adrese Inicijative. Kao što se može pročitati iz popratnog pisma udruge Grozd, Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa izbacilo je zdravstveni odgoj iz škola nakon izrazito uspješno provedene eksperimentalne nastave u hrvatskim školama. Razlog izbacivanja je jasan, posljedica je pritiska na Ministarstvo i ministra od strane Foruma za slobodu odgoja. Naime, učenici su, odnosno njihovi roditelji, mogli birati između programa udruge Grozd i programa Foruma za slobodu odgoja. Program udruge Grozd izabralo je 88,72% polaznika, a onaj Foruma 11,28%. A u Hrvatskoj je, naravno, 11,28% više i jače nego 88,72%. (djl)

 

 

 

„Zahvaljujući“ današnjim medijima, svakog dana na TV-u, onako uz ručak ili kavu, uživo gledamo neke ratove. Ili Rusi nekoga napadaju ili Amerikanci … ili Izraelci. I tako, uz ručak ili kavu, gledamo kako ginu djeca, žene, starci, stotine njih…tisuće. U ime demokracije. I nikome ništa, sve je to za opću korist i mir u svijetu. I onda se tamo negdje na Blakanu u nekoj Hrvatskoj, dogodi slijedeće ... Jedan heroj na jednom mostu brani svoj grad od hordi koje se spuštaju s brda, iz šume… Brani svoj grad, narod, obitelj, svoju Domovinu. U toj borbi ubije 13 neprijatelja. Kakav heroj! (www.uhd91.com)