- Detalji
U ponedjeljak, 5. listopada održana je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća tribina pod naslovom «Tko je na crnim listama u demokratskoj Hrvatskoj». Predavači su bili književnici Marija Peakić Mikuljan i Đuro Vidmarović. Izlaganje Đure Vidmarovića donosimo u nastavku."Govoriti o crnim listama, danas, 2009. godine, 20 godina nakon pada Berlinskog zida i 19 godina nakon pada komunističkog političkog i ideološkog ustroja u Hrvatskoj, sumorno je, tužno, ali neophodno. Zbog mlađih ljudi potrebno je ukratko objasniti što se podrazumijeva pod sintagmom «crne liste». U vrijeme bivše države SFRJ vodstvo KPJ, odnosno vodstva njezinih ekspozitura u pojedinim tzv. Socijalističkim republikama, budno su bdjela nad ideološkom i političkom ispravnošću svih tekstova koji odlaze u javnost. Zbog toga su novinari imali status društveno-političkih radnika, bili posebno educirani na partijskim školama i kursevima, provjeravani s aspekta ideološke i sigurnosne besprijekornosti, kako bi pisali onako kako režimu odgovara. Oni koji bi se tome suprotstavili odstranjivani su s posla i na razne načine disciplinirani. KPJ je u tome imala velikoga uspjeha."
- Detalji
Ne možemo niti zamisliti kakvo sada neopisivo slavlje vlada u izbornom stožeru kandidatkinje na predstojećim izborima za predsjednika Republike Hrvatske Vesne Pusić! Naime, Barack Obama je dobio Nobelovu nagradu za mir, a u jučerašnjoj emisiji Otvoreno svi smo mogli vidjeti kako gospođa Vesna Pusić u svom uredu drži američku zastavicu. Jedino je šteta što ta emisija nije bila emitirana koji dan ranije. Tada bi i čovjek na čije mjesto puca Vesna Pusić, Stipe Mesić, mogao iz njenih usta čuti kako se u trenutku napada zrakoplova JNA na Banske dvore tamo nalazio i njen brat Zoran Pusić. Jer da je to znao, zasigurno bi mu «Predsjednik svih građana» dodijelio neko odlikovanje u povodu Dana nezavisnosti. Kada su ga dobili i nekadašnji visoki komunistički dužnosnici.(djl)
- Detalji
Prenosimo iz Glasa Koncila zanimljiv tekst koji baca dodatno svjetlo na zbivanja u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svijetskog rata, odnosno o odnosima između Ante Pavelića i ustaša s jedne strane, i Katoličke Crkve s druge strane. Tekst u nastavku ove odnose poglavito opisuje prateći mnogobrojne kontakte svećenika Vilima Cecelje, za kojeg će nadbiskup Stepinac na svom montiranom suđenju reći: "Ostajem kod toga. Da su svi ljudi bili kao Cecelja, ne bi nikada nikomu ni vlas s glave pala". Tekst koji prenosimo je drugi nastavak feljtona "Uzorni svećenik Vilim Cecelja i blaženi Alojzije Stepinac" , a rubrika feljtoni sa mnogim vrlo zanimljivim i vrijednim sadržajima na stranicama Portala Glasa Koncila može se naći ovdje.(mm)
- Detalji
Do sad je već dosta toga napisano o krvavim događajima iz listopada 1942. u Rami i zločinima koje su tih dana počinili četnici iz mostarskog i konjičkog centra koje su aktivirali Talijani kao svoje saveznike u borbi protiv partizana. Također, pisano je o zločinu koji su četnici tih dana počinili u malom planinskom selu Maglice, kada su na mjestu Odornica strijeljali ili zaklali osamnaest ljudi, a na širem području Maglica ubili još šestoricu. U povodu 67. obljetnice ovoga krvavog događaja danas je na Odornici služena sv. misa za sve pobijene magličane.(A.Beljo)
- Detalji
Još jedan Dan neovisnosti – blizu smo okrugloj brojki. Ankete kažu da, navodno, velik dio građana ne zna koji se to blagdan slavi, a i nije ih briga. Bez obzira što su u vrijeme kratkotrajne nesposobne SDP-ove Vlade početkom stoljeća datumi državnih praznika potpuno poremećeni, i ti novi škrabalovski u koje Sanaderov HDZ nije dirao (!) potpuno su legalni i svaki bi ih građanin trebao znati napamet – i nabrojati i objasniti njihovo značenje. Ako već anketirani odrasli građani ne znaju (uglavnom) , onda datumi i razjašnjenja moraju biti jedno od obveznih pitanja na državnoj maturi.(H.Hitrec)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Više se po medijima i ne govori o samim nedjeljnim događajima, svu pažnju ljudi mediji usmjeravaju na Olivera Knezovića koji je priznao da je ubio Vedrana Puljića. Pa tako izlazi da je najvažnija stvar da je Oliver Knezović bio član Kažnjeničke bojne, da ga na ponovnu predaju nagovara general HVO-a Stanko Sopta (što je već jučer bilo demantirano, što uopće ne smeta novinara Jutarnjeg lista da objavi svoj uradak), nude se video snimke (vidjeti današnji Jutarnji list) na kojima puca policajac, a da se nigdje ne daje kronologija nedjeljnih događanja u Širokom Brijegu. Uz potpunu medijsku blokadu kojoj su izloženi Hrvati u Bosni i Hercegovini, “istinu” donose državni tj. “bošnjački”, a zapravo muslimanski mediji, a u promicanju takve “istine” zdušno im pomažu i hrvatski dnevnici, posebice Jutarnji list. Tu je medijsku blokadu donekle razbila sinoćnja emisija Otvoreno Hrvatske televizije urednice Hloverke Novak-Srzić.(djl)
- Detalji
Može se slobodno reći kako je trakavica s pitanjem hoće li se ili ne Milan Bandić kandidirati za predsjednika Republike Hrvatske postigla prvorazredni marketinški uspjeh. "Važnost" i "napetost" sadržana u ovom pitanju kulminirala je do takvih granica da je zagrebački gradonačelnik prošli tjedan morao otvoriti dušu i priznati kako ga pet od osam građana zaustavi i pita o njegovim predsjedničkim planovima, a da je njemu najvažnije moliti Boga za zdravlje i ujutro se zdrav probuditi. Briljantno. Napetost ostaje, a da bi saznali kako će se priča završiti morat ćemo se moliti zajedno s Bandićem. Štoviše, stvara se osjećaj kako je prava šteta da se u isto vrijeme ne može biti predsjednikom i gradonačelnikom. Gdje bi nam onda bio kraj! Koliko toga Zagreb ne bi trebao izgubiti da bi Hrvatska dobila! Ili to ide nekako obrnuto?(mm)
- Detalji
Aktualni predsjednik RH Stjepan Mesić ono malo predsjedničkog mandata što mu je još ostalo uporno koristi za provođenje političkih poteza i davanje izjava koje će Hrvatsku - barem još neko vrijeme zasigurno ostaviti podalje od Europe, i što je još gore, u opasnoj blizini Zapadnog Balkana. Danas, više nego ikada, a nakon niza godina njegove «vladavine iz sjene», može se ustvrditi da nas je upravo takva politika njega i njegovih političkih istomišljenika kojima su puna usta Europe dok istovremeno u džepu stišću fige, dovela u nezavidnu vanjskopolitičku situaciju. Nabrajati sve dvostruke poteze i politikantska blefiranja mnogih hrvatskih političara na ovome mjestu nije potrebno, uostalom, većina naših čitatelja je s istima itekako dobro upoznata. Možda se zgodno samo prisjetiti onih koji su obilježili sam početak Mesićevog predsjednikovanja, do ovih današnjih najsvježijih bisera u nizu, kojima se čitava Mesićeva politička priča zaokružuje u jasnu cjelinu. Početak je naravno vezan uz Mesićeva osobna svjedočenja u Haagu i činjenice da su dokumenti s oznakom «državna tajna» mimo procedure završili u Haagu, što bi se u svakoj demokratskoj državi zapadnoga svijeta (koje Mesić tako često spominje) javno osudilo, dok je u RH situacija posve obratna, a Mesić se svojom politikom još hvali i ponosi.(mmb)
- Detalji
Da sa Slovencima i Srbima imaju puno zajedničkih točaka kada su Hrvatska u pitanju smo znali, a da nas u to uvjere još jednom potrudile su se ovog vikenda vodeće slovenske tiskovine i srbijanski predsjednik Boris Tadić. U razgovoru za Delo i Dnevnik, povodom njegova ovotjednog posjeta Ljubljani, Tadić nije skrivao kako mu se slovenska izmišljotina s načelom pravednosti jako svidjela i kako bi ju trebalo primijeniti i na razgraničenje između Hrvatske i Srbije na Dunavu. Kako je krenulo, ne bi se čudili da prepuštanje hrvatskih riječnih otoka na lijevoj strani Dunava postane još jedan od uvjeta za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju. Sada, pitanje koje se samo po sebi nameće je kako to da smo baš toliko jadni i nikakvi da je pravičnost u našim međunarodnim odnosima zapravo sinonim za hrvatsko popuštanje? Odgovor je jednostavan - problem leži unutar kuće. Naime, u Hrvatskoj smo dozvolili da nam se i s ekrana državne televizije tumači kako su naši građani fašistoidni, kao neki dan u Otvorenom, pa što bi onda mi više htjeli.(mm)
Potkategorije
H. Hitrec 1379
Ne zaboravimo 326
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 793
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 13. svibnja 1904. umro Eugen Kumičić
- 13. svibnja 1965. umrla Sida Košutić
- 13. svibnja 1990. sukob navijača na utakmici Dinamo-Crvena Zvezda
- 14. svibnja 1922. rođen Franjo Tuđman
- 14. svibnja 1974. umro Ljubo Babić
- 14. svibnja 1990. naređeno da se oružje TO-a u Hrvatskoj preda jugovojsci
- 14. svibnja 1991. utemeljena 2. A brigada ZNG-e „Grom“
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

