- Detalji
Udruga Hrvatska domovinska vojska 1941.-1945. podružnica iz Splita je 21.10., u duhu svog djelovanja, organizirala posjet još jednom mjestu pogubljenja civilnih žrtava od partizanske ruke na Daksi. I ovaj posjet smatram ne samo iskazivanjem pijeteta ubijenima već i hodočašćem, a i uživanjem u ljepoti krajolika naše Južne Hrvatske. Kod Stona smo se zaustavili na mjestu pogibije dvaju mladih branitelja na kojem su postavljene dvije natpisne ploče. Na tom mjestu je u spašavanju svog suborca Ivice Vuco poginuo već jednom ranije ranjeni Goran Kliškić. Za obojicu nije bilo spasa. Zapalili smo svijeće i pomolili se s mislima na tadašnju veliku bol njihovih roditelja. Veliki broj građana uopće ne zna gdje je Daksa i što se je na njoj događalo. Za vrijeme komunizma se je o tim događajima samo šaptalo. Nakon osamostaljenja se zbog ratnih zbivanja i zbog stalnog pokušaja većine naših političara pa i predsjednika države prikazivanjem svih komunističkih zločina kao opravdanim i nevažnim malo o tome upoznavalo javnost.(M.Ivanišević)
- Detalji
U stabilnim zemljama s dugom demokratskom tradicijom, Ustav je kao spomenik u kamenu. Nije krpa, pa da se može prati i derati, nije papir po kojemu se može drljati, nije erotsko pomagalo za zadovoljavanje frustriranih političara, nije vlasništvo jedne stranke ili sredstvo za političko trgovanje između dviju ili više stranaka. Ustav je vlasništvo naroda, kojemu po tom istom Ustavu pripada vlast – čak i u Hrvatskoj. Zašto se (opet) mijenja hrvatski Ustav? Ako je zbog Europske unije, Ustav i ne treba mijenjati. Postoji članak 141 važećeg Ustava koji predviđa udruživanje u saveze s drugim državama (i razdruživanje), a zabranjuje jedino udruživanje RH u savez koji bi mogao dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno balkanske državne sveze u bilo kojem obliku. Drugo je pitanje, naravno, je li nam bilo kakav savez uopće potreban, pa i europski, ako nema jamstava da se radi o savezu ravnopravnih nacionalnih država, i da EU ne će postati naddržavom i sredstvom discipliniranja i iscrpljivanja malih naroda. A nema jamstava.(H.Hitrec)
- Detalji
15. i 16. listopada 2009. godine u Splitu je održan 12.međunarodni festival turističkog filma i ekologije s ukupno prispjelih i pregledanih 164 filma iz 53 zemlje svijeta, sa svih kontinenata. Kao i prošle godine, za najbolji film festivala u kategoriji do 60 minuta, nagrada je pripala autoru filma "Ljudi s mliječnog puta ", filmskom i TV redatelju i članu HKV-a Miroslavu Mikuljanu, što je zaista ogroman uspjeh. No, također, kao i prošle godine, ovaj veliki Mikuljanov uspjeh, kao uostalom i čitavi festival u hrvatskim su medijima ponovno prešućeni. Pisanje ovog komentara predstavlja svojevrsni “Déjà vu”, jer smo sličan komentar na Portalu objavili pred točno godinu dana. I na tada održanom festivalu u Splitu pobjedio je Miroslav Mikuljan s filmom “Sam”. I tada je njegov uspjeh prešućen, a s obzirom koliki je stupanj medijskog ignoriranja takozvane nepodobne hrvatske inteligencije, stanje je postalo gotovo neizdrživo.(mmb)
- Detalji
U posljednja dva dana u hrvatskim su medijima aktualne dvije vijesti, koje jedna s drugom možda i nemaju previše veze, ali gledane zajedno imaju itekakvo simboličko značenje. Prva je vezana uz izjave srbijanskog predsjednika Borisa Tadića koji je po ne zna se koji put ustvrdio kako se devedesetih godina na području bivše Jugoslavije vodio građanski rat. Pa iako je spomenutu tezu Tadić već više puta do sad izgovorio, ovoga puta nismo primijetili da je bilo koje nadležno tijelo u Hrvatskoj službeno reagiralo. Dakle, predsjednik «demokrat» Tadić, kao i mnogi drugi srpski političari uspješno su se vodili onom – laž ponovljena mnogo puta postaje istina – i ostvarili za Srbiju veliki politički uspjeh. Još samo preostaje da se na krilima lošeg i tendencioznog rada Haškoga suda Hrvate proglasi agresorima nad Republikom Srpskom Krajinom i u BiH, pa da tragikomična farsa bude potpuna. Druga vijest odnosi se na bivšeg hrvatskog premijera Sanadera i njegov novi osobni uspjeh. Naime, Sanader je ovih dana «upiknuo» odličan posao u Kanadi.(mmb)
- Detalji
Negdje između svih izvještaja o aferama koje danas potresaju Hrvatsku, moglo se čuti kako nekada najprodavanijim dnevnim novinama Večernjem listu slijedi reorganizacija. A što bi ta reorganizacija mogla biti nije teško pogoditi, toliko smo već naučili od stranih gazda. Otpuštanja. Što će Austrijancima hrvatski novinari, kada se s nekoliko slika bikinija europskih trendseterica može zamijeniti koliko god hoćeš kartica novinarskog teksta. Uostalom, nisu li najprodavanije novine u Hrvatskoj, upravo Styrijina 24sata, pokazale kako za ono što se želi Hrvatima danas prodati na papiru i ne treba puno truda.(mm)
- Detalji
Značajan dio knjige «Kraj vremena veleizdajnika?» autora Josipa Pečarića i Mate Kovačevića zauzimaju stranice o dr. Miroslavu Tuđmanu, kandidatu za dužnost predsjednika Republike Hrvatske. Predstavljanje dr. Tuđmana i njegovih ideja u ovom obliku svakako je dobrodošla zamisao iz više razloga. Očita je, naime, medijska blokada njegovih predizbornih nastupa, ignoriranje njegove nazočnosti događajima, prešućivanje i izostanak imena dr. Miroslava Tuđmana u anketama koje na upitan način ravnaju raspoloženjem birača, kao što je očito favoriziranje nekolicine predsjedničkih kandidata, osobito onih s ljevice. Uz to, u ovo vrijeme medijskoga žutila i lova na senzacije, skromna i vanjskim efektima nesklona osoba dr. Tuđmana nije dobra građa za naslove koji bi privukli publiku. Nije se obogatio ni devedesetih godina ni poslije, privatni život i obitelj drži dalje od javne scene i radoznalaca. Ne daje populističke izjave, ne vrijeđa novinare, niti izaziva skandale. Tako se ponašao i u doba dr. Franje Tuđmana, svoga oca, rijetko se pojavljujući u javnosti i zbog prirode posla što ga je obavljao kao ravnatelj Hrvatske izvještajne agencije.(H.Hitrec)
- Detalji
Teško čovjek može naći opravdanje za povike grupe huligana 'ubij', ubij Srbina' na nogometnoj utakmici mladih reprezentacija Srbije i Hrvatske u Varaždinu. Ipak začuđuje činjenica kako je taj incident postao velikim državnim problemom koji je došao i na saborske klupe uz osudu veoma emotivnog srpskog zastupnika Milorada Pupavca. Po njemu treba osuditi čak i hrvatsku dalekovidnicu što nije prekinula prijenos utakmice, a trebalo je zabraniti na TV-u i pokazivanje grupe 'navijača' koji skandiraju takve šovinističke poruke uvredljive za srpsku manjinu u Hrvatskoj! Skrušeno se Pupavcu na Saboru odmah ispričao i gradonačelnik grada Varaždina, osudila tu sramotu i naša rezolutna premijerka a ispriku ponudila i 'TV-Hloverka' uz čvrsto obećanje kako se takve ludosti više nikad neće i ne smiju dogoditi; lijepo!(D.Kalafatić)
- Detalji
Da se u samoj Hrvatskoj uporno krivotvori hrvatska povijest, potpuno je jasno. Da su krivotvoritelji zadnjih mjeseci u ofenzivi, potpuno je razvidno. Otvoreno pismo Slavka Goldsteina nadbiskupu zagrebačkom Josipu Bozaniću, prepuno je sitnih, prepredenih krivotvorina, kojima se nitko nije htio baviti, kao ni pismom u cjelini pa ne ću ni ja. Međutim, ima u tome pismu i krupnih krivotvorina, kao što ima i prešućenih istina, a i nespomenuta istina je sestra povijesne laži. Rabeći pojmove «Jasenovac» i «Bleiburg» kao skupne nazive, simbole zločina, S. G. točno definira Jasenovac, ali prešućuje da je ustaški logor poslije pretvoren u komunistički logor i da je bio u funkciji zločina (najmanje) do l947., kao što u nedavnom intervjuu «Vijencu» točno kaže i dr. Josip Jurčević iz Hrvatskoga instituta za povijest. U definiciji «Bleiburga» S.G. ulazi u izravnu krivotvorinu. Za razliku od Jasenovca,, koji je (kaže S.G.) «zločin genocidnog masovnog ubijanja civilnih pripadnika triju naroda», Bleiburg je po njemu «ratni zločin masovnog ubijanja razoružanih zarobljenika četiriju vojska». Što nedostaje definiciji Bleiburga, a postoji u definiciji Jasenovca? Pridjevi «genocidni» i « civilni». Što je previše u definiciji Bleiburga? Pridjev «ratni».(H.Hitrec)
- Detalji
Još sredinom svibnja na Portalu smo predvidjeli mogućnost da se Andrija Hebrang ispred HDZ-a kandidira za predsjedničke izbore, a nakon toga napisali smo i da u predizbornoj utrci najvjerojatnije ne će uspjeti. Konstatirali smo i zašto je tome tako – uglavnom je bilo riječi o nedosljednosti političkih stavova, te čestim nepromišljenostima i brzopletostima u davanju izjava koje stvaraju sliku politički nezrele i za predsjedničku funkciju nespremne osobe. No, ne samo da Hebrang ima izgledne šanse da HDZ izgubi na predsjedničkim izborima, on svoju kampanju odrađuje toliko traljavo da time zapravo neposredno pomaže drugim predsjedničkim kandidatima, ponajviše Nadanu Vidoševiću. Čovjeku, koji je upravo velikim dijelom zahvaljujući Hebrangovoj nesmotrenosti, od kandidata iza kojeg na kraju krajeva stoji ipak samo jedna (iako vrlo moćna) politička struja, preko noći postao jedno od najspominjanijih imena u utrci za predsjednika države.(mmb)
Potkategorije
H. Hitrec 1379
Ne zaboravimo 326
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 793
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 13. svibnja 1904. umro Eugen Kumičić
- 13. svibnja 1965. umrla Sida Košutić
- 13. svibnja 1990. sukob navijača na utakmici Dinamo-Crvena Zvezda
- 14. svibnja 1922. rođen Franjo Tuđman
- 14. svibnja 1974. umro Ljubo Babić
- 14. svibnja 1990. naređeno da se oružje TO-a u Hrvatskoj preda jugovojsci
- 14. svibnja 1991. utemeljena 2. A brigada ZNG-e „Grom“
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

