Detalji

Objavljeno: 11. siječnja 2010.

Prošli su još jedni izbori, ovaj put predsjednički. Za budućeg predsjednika glasovalo je okruglo 60% glasača od 50% koliko ih je ukupno izašlo glasovati u drugom krugu. Dakle, predsjednik države izabran je voljom manje od trećine glasača upisanih u biračke popise Državnog izbornog povjerenstva. Imamo trećeg predsjednika. A što smo dobili? Dobili smo ono što smo i zaslužili, predsjednika koji javno ističe da će predstavljati kontinuitet drugog predsjednika. Dobili smo, dakle, u najboljem slučaju za nas, ništa novo. No, kako su u posljednjih deset godina stvari uvijek završavale mnogo lošije nego što smo predviđali, naš je dodatni strah posve jasan. Jasno je međutim i što i kako treba raditi da se kontinuitet “hrvatske” politike od 2000. godine prekine.(djl)

Detalji

Objavljeno: 11. siječnja 2010.

Početak svake godine, pa čak i ove u kojoj su djelomično dominirali predsjednički izbori, na stanovit je način obilježen većom pozornosti koja se pridaje srpskoj manjini u Hrvatskoj. Razlog je tomu što pravoslavni Božić pada na 7.siječnja, dan poslije katoličkoga blagdana Sveta tri kralja, ali su razlozi i izvanvjerski, odnosno politički. Srpska manjina u Hrvatskoj znade iskoristiti dane prije pravoslavnoga Božića za prezentaciju i poruke, a kako je i Srpska pravoslavna crkva po povijesnoj tradiciji duboko u politici, to se i njezini velikodostojnici (pa i nižerangirani u hijerarhiji) pridružuju političarima. Tako dobivamo više-manje jasnu sliku stanja duha i bez teškoća možemo zaključiti kamo poruke smjeraju. Započelo je već uhodanim domjenkom, koji hrvatski političari ne propuštaju, posebno oni čije su stranke u koaliciji sa Srbima, a tako i oni koji bi po dolasku na vlast htjeli biti s njima u koaliciji. Zašto? To samo oni znaju, jer ovo nisu kasne dvadesete dvadesetoga stoljeća, niti je takva koalicija potrebna. Ukoliko imaju takve upute, onda su stvari razvidnije, i svjedoče kao i u drugim područjima o sluganstvu prema središtima moći koja danas upravljaju Hrvatskom.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 11. siječnja 2010.

Protekla zbivanja su nam zorno ilustrirala kako je važno imati Portal kao mjesto intelektualnog okupljanja, te izmjene misli i argumenata, u situaciji kada je medijski prostor gotovo potpuno monopoliziran jednim svjetonazorom. Mnogima je od nas to pomoglo, uključujući Upravni odbor Hrvatskoga kulturnog vijeća, da situaciju jasnije sagledaju i da donosu odluke koje su smatrali optimalnim. Zato posebno zahvaljujemo svim svojim čitateljima, a posebno onima koji su se potrudili pisati vrijedne komentare, bez obzira je li se Uredništvo s njima slagalo ili ne. Ujedno se na ovaj način naš Portal svrstao među rijetke medijske adrese u Hrvatskoj, koje, u skladu s najvišim demokratskim kriterijima, pružaju punu slobodu javnog govora. U ovom trenutku prosječna čitanost Portala kreće se iznad četiri tisuće ulaza dnevno, broj koji postaje usporediv s nakladom nekih ozbiljnih pisanih javnih medija.

Detalji

Objavljeno: 07. siječnja 2010.

Naime, dok smo mi zabavljeni predsjedničkim izborima i zabavljamo se raznolikim političkim samoubojstvima, dokazani krivotvoritelj i ekshibicionist Paddy Ashdown ima ozbiljne planove. Nakon što je svojedobno odigrao sramotnu ulogu u engleskoj blasfemiji oko Tuđmanove «salvete» (ubrusa), nakon što je poslije obnašao dužnost gubernatora Bosne i Hercegovine, nastojeći sačuvati «Republiku Srpsku» i istodobno oslabiti položaj Hrvata unutar Federacije BiH, Ashdown sprema novu psinu koja može imati dalekosežne posljedice.Možda je mnogima promaknuo napis, u skraćenom obliku prenesen iz «Financial Timesa», da se Ashdown nudi ne više za povjerenika EU u Bosni i Hercegovini, nego za povjerenika jugoistočne Europe.. Njegovo objašnjenje potrebe za tim položajem je jednostavno i zlokobno. On kaže doslovce da nije samo BiH nestabilna, nego je nestabilan cijeli prostor «zapadnoga Balkana», te ga treba staviti pod nadzor (diktat) zapadne Europe, a posebno Engleske, pri čemu bi Paddyja zapalo mjesto povjerenika civiliziranoga svijeta u kaotičnom i primitivnom prostoru, koji uključuje i Hrvatsku.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 07. siječnja 2010.

Sa svete mise koja je povodom blagdana Tri kralja održana u Slunju donosimo propovijed člana Upravnog odbora HKV-a mons. dr. Mile Bogovića, koji se između ostaloga osvrnuo i na aktualna politička zbivanja u Hrvatskoj. "Neki nam danas nude svoje svijetlo i vuku nas da napustimo „nemoćnu istinu“ tako da se dodvorimo moćnima i bogatima, da se njima predamo u ruke i da po mogućnosti dođemo na njihove pozicije, iako vidimo da ne istinu ne poznaju, niti im je do nje stalo. To je valjda ta „nova pravda“. Ona kršćanska kao da ne vrijedi!"(mons. dr. M.Bogović)

Detalji

Objavljeno: 06. siječnja 2010.

Više od stotinu tisuća hrvatskih građana i ove će godine potegnuti izvan granica Hrvatske kako bi uživali u skijaškim zimskim radostima. Podatak je to koji bi trebao čuditi s obzirom na činjenicu da je protekla godina bila jedna od ekonomskih najtežih godina gledano od vremena Domovinskog rata, a i s obzirom na najave za sljedeću godinu koje nisu naročito optimistične. No, kad su hrvatski građani u pitanju, znamo da ništa nije nemoguće. Postoje, naravno, ljudi koje skijanje doista privlači, kojima je zima najljepši dio godine i koji jedva čekaju da padne snijeg ne bi li mogli pohoditi europska skijališta. No, da je čak 100 000 ljudi u Hrvatskoj opčinjeno skijanjem – i to toliko da su spremni izdvajati pozamašne novčane svote za odlazak na skupa europska skijališta -, to ne bih rekao da je istina. Nikako.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 05. siječnja 2010.

U prosinačkom broju časopisa «Jezik» pojavio se opsežan rad akademika Stjepana Babića pod naslovom «Hrvatski književni jezik, ponajprije njim samim». Držim da taj Babićev prilog ima povijesnu važnost i da će se na njega u budućnosti pozivati svi proučavatelji posebnosti hrvatskoga književnog jezika kojima će biti potreban znanstveni temelj za dokazivanje individualnosti hrvatskoga jezika. U uvodnom dijelu Babić podsjeća da je jezik stožerni dio identiteta i navodi prve pravilne pristupe podjeli jezika, nastale u okrilju strukturalizma koji je u jezikoslovlju postavio točnu tezu da je važno odijeliti suvremeno stanje od prošlih, dijalekte od književnih jezika, odrediti sustav, strukturu, u čemu je pionirsku ulogu odigrao Petar Guberina.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 04. siječnja 2010.

Nadao sam se da više ne ću trebati pisati o liku i djelu Ive Sanadera, što je bilo iracionalno optimistično, a onaj racionalni i pretežiti dio u meni i u vama, poštovani čitatelji Portala HKV-a, govorio je da će se taj trumbićevski lik opet pojaviti na sceni u bilo kojem obliku jer je zima relativno blaga i štetočinje imaju kratak zimski san. Što se događa i zašto se Sanader vraća i kamo se vraća? Za koga je to zabrinut? Za Hrvatsku koja je bila u žestokoj gospodarskoj krizi koju je Vlada trebala barem koliko-toliko kontrolirati i usporedo nalaziti rješenja za izlazak i oporavak? Pa što je tadašnji predsjednik Vlade Sanader učinio? Nestao je. Takve ljude nazivamo dezerterima. Bio je na mjestu predsjednika Vlade i kada su se već približavali predsjednički izbori, i što je učinio? Nestao je sa čela stranke iako je možda mogao uvjeriti (kupiti, uplašiti) potencijalne kandidate, tada još u redovima HDZ-a, koji su najavljivali tripartitni izlazak na izbore za predsjednika države. Nije to učinio, samo je nestao s prve crte, a nestao je i između ostaloga i zato jer je znao da bi i Vidošević i Primorac učinili što su učinili budući da su lansirani iz centara moći koje nisu bile pod Sanaderovom kontrolom, a kako je i sam Sanader pod nadzorom dijela tih središta, nije mogao učiniti ništa drugo nego da ode i prepusti vruće krumpire Jadranki Kosor.(H.Hitrec)