Marin ČilićOvih smo dana svjedoci sjajnih uspjeha hrvatskih športaša. Marin Ćilić je ušao u polufinale Australian Opena, jednog od četiri najveća teniska turnira u svijetu, u polufinalu na istom turniru je i Ivo Karlović u igri parova, hrvatski rukometaši na pragu su ulaska u polufinale europskog prvenstva, Ivica Kostelić postiže sjajne rezultate u skijanju, službeno najbolja športašica Europe, i druga na svijetu u 2009. Blanka Vlašić je, po tko zna koji put, sjajno otvorila sezonu. Sasvim dovoljno, zapravo i “previše” za napisati euforični članak o sjajnim športskim dostignućima Hrvata. Autor ovog teksta živio je određeno vrijeme u Engleskoj i Italiji, i sjeća se euforija u tim državama u vrijeme njihovih športskih uspjeha. Ne mislimo dakako da bi se sada u Hrvatskoj trebalo govoriti i pisati samo o tim sjajnim dosezima, ali, trebalo bi pisati i govoriti drugačije. Ovako se samo još jednom iskazuje “rad” hrvatskih vrhuški, medijskih i političkih, ne samo na podcjenjivanju tih dosega, već i na pokušavanju zatiranja ponosa Hrvata, te pokušaju prenošenja njihovog kompleksa manje vrijednosti (urođenog ili stečenog, svejedno) na hrvatski narod.(djl)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ante StarčvićSukladno starom i prokušanom propagandnom receptu koji kaže da «svaka laž, ako je dovoljno dugo ponavljaš, postaje istina» djeluju i određene političke-društvene strukture u Hrvatskoj. U posljednjih bezmalo dvadesetak godina tako je ne jedanput u tiskanim i elektronskim medijima ponovljena laž da je «Tuđman 1990. g. Srbe izbacio iz Ustava». Ta notorna neistina, međutim, ne dolazi samo iz redova srpskih političara, nego ju zastupaju i brojne – kako je takve u SSSR-u okvalificirao Lenjin – «korisne budale» iz redova hrvatskih političara, književnika i društvenjaka. Na izjave takvih lažova inače se ne vrijedi pretjerano osvrtati, no ponekad im – čisto iz razloga dekontaminacije političko-medijskog prostora – valja odgovoriti. Što je, dakle, stvarna istina? Da bi se odgovorilo na to pitanje, potrebno je ukratko podsjetiti na ustavnopravne promjene od kraja Drugoga svjetskog rata pa do danas.(D.Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ustav RHU ponedjeljak, 25. siječnja emitirala je Hrvatska televizija zabavnu emisiju «Otvoreno». Budući da je najavljen razgovor o ustavnim promjenama, emisiju je publika zasigurno pogledala u velikom broju, bez obzira na kasne sate zimske noći koja je ledila krv u žilama sibirskim temperaturama. No, vrlo kasni termin nije sve. Da bi publiku održala budnim, HTV je prvi dio «Otvorenog» posvetila manje važnim, rutinskim korupcijskim i sličnim, pravim i izmišljenim aferama, a tek je drugi, dakle manje značajan dio posvetila beznačajnoj temi ustavnih promjena. U studiju su sjedili gospodari procedure hrvatskoga Ustava, Šeks, Milanović i predstavnik srpske nacionalne manjine Pupovac. Pred televizorima su sjedili Hrvati koji bi – ne znam zašto – htjeli saznati kakve se to promjene Ustava pripremaju. Ta radoznalost je doista neobična, pa i nepoćudna, no tko im može zamjeriti.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Dvije AnđelineEuropski parlament će 26. siječnja raspravljati o prijedlogu rezolucije o napretku Hrvatske kojeg je sačinio izvjestitelj Parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda. Standardni je to put na našem, zahvaljujući hrvatskoj vlasti nakon 2000., mučnom i ponižavajućem putu iz Mraka devedesetih godina prošlog stoljeća, kojeg velik dio Hrvata u srcu i pamćenju zove Danima ponosa i slave, k Svjetlu – Europskoj Uniji. Da pogledamo malo kakvi to Anđeli svjetla odlučuju o našem pristupu (što je blaži izraz za sudbinu) Svjetlu. Upoznat ćemo pobliže dva zastupnika Europskog parlamenta. Kako smo ih izabrali? Jednostavno, po njihovoj brizi i borbi za dobrobit poreznih obveznika Europske Unije. Radi se ne o dva Anđela svjetla, već o dvije Anđeline, Nijemici Franziski Katharini Brantner i Nizozemki Marijei Cornelissen.(djl)

Add a comment Add a comment        
 

 

EUVijest da dvije europarlamentarke predlažu zajednički službeni jezik u EU za četiri države (Hrvatsku, BiH, Srbiju, Crnu Goru) iznenadila je samo one koji ne prate sustavne pokušaje da Hrvatska ne uđe u EU s hrvatskim jezikom, nego izmišljenim BHS ili BHCS jezikom, odnosno budućim zajedničkim jezikom «zapadnoga Balkana». Hrvatsko kulturno vijeće je prije nekoliko mjeseci održalo tribinu pod naslovom «Bez hrvatskoga jezika u EU?». Nastupili su bili vrlo ugledni jezikoslovci, ali i predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, o čemu smo izvijestili na portalu HKV-a. Dakle, može se reći da je HKV prvi (nakon časopisa «Jezik») obavijestio hrvatsku (barem internetsku) javnost o blasfemiji koja se uporno podgrijava u europskom podzemlju i nadzemlju, te pokušava dobiti i službenu formu.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Vlado ŠeksKada razmišljamo o postignutom na zadnjim, predzadnjim i predpredzadnjim predsjedničkim izborima onda nam prva pada na pamet HDZ-ova vrhuška i njezin doprinos današnjem stanju u Hrvatskoj. Naime, ponajviše upravo njezinom zaslugom danas na političkoj sceni više ne postoji ni jedna jača državotvorna opcija. Zato je za bilo kakve ozbiljnije promjene u Republici Hrvatskoj potrebno krenuti ispočetka, od nule. No, za razliku od osamdesetih, kada se širom otvarao prostor za stranačko udruživanje, danas je hrvatska politička scena dobrim dijelom zasićena brojnim već osnovanim strankama pa je u neku ruku zadaća stvaranja nove stranke teža nego u doba prelaska na višestranački sustav. Druga mogućnost je promjena HDZ-ove politike, ali onda se postavlja pitanje kako to provesti sa sadašnjim HDZ-ovim vodstvom?(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

DunavTekla jedna rijeka. Sa suprotnih strana rijeke dva su imanja, s desne strane je imanje obitelji H. Nasuprot njima, preko rijeke imanje je obitelji S. Svaka se obitelj bavila svojim imanjem, svojom zemljom, ali je obitelj H. svoje proizvode, zbog spleta povijesnih okolnosti, morala prodavati po cijeni bitno nižoj od tržišne, obitelji S. Tako je to trajalo godinama, uz nezadovoljstvo i gunđanje obitelji H. No, jednog dana okolnosti su se promijenile, tako da se otvorila mogućnost svakoj obitelji da prekine s dotadašnjim načinom rada, i da svoje proizvode prodaje kome žele. Tako se mnogobrojna obitelj H. sastala s ciljem da se dogovore kako će dalje, da li će prodaju svojih proizvoda od kojih žive preuzeti u svoje ruke, ili će i dalje raditi po starom. Budući da je u raspravi bilo, istina malo, i disonantnih tonova, odlučili su glasovati. Mali broj članova obitelji H. nije želio glasovati, jedan zanemariv broj je bio za status quo (poslije se ustanovilo da je taj krišom, za naknadu, odvozio obitelji S: više proizvoda od količine za koju su bili plaćeni), a ogromna većina članova obitelji je, presretno, glasovala za promjenu, da se nakon desetina i desetina naraštaja osamostale, da sami odlučuju o svom imanju, radu i proizvodima, dakle o svojoj sudbini.(djl)

Add a comment Add a comment        
 

 

Boris TadićNajava budućeg predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića da će predsjedniku Srbije Borisu Tadiću prilikom svoje inauguracije predložiti «rješenje problema bez tužbi», nastavak je kontinuiteta zavnohaaško-destruktivne politike započete 2000 g. To je ona politika koja je pod krinkom ulaska Hrvatske u Europsku uniju rasprodala obiteljsko srebro, ponizila hrvatske branitelje, izručila hrvatske generale, uništila hrvatsko gospodarstvo, a hrvatske građane dovela na rub siromaštva, uništeći pritom svaki nacionalni ponos i svako dostojanstvo. Ukratko govoreći: to je sluganska politika kojoj su hrvatski nacionalni interesi zadnja rupa na svirali. U Europu, naravno, nismo ušli – jer sluzi ne priliči jesti za gospodarevim stolom - ali zato regionalna suradnja i regionalno zapadnobalkansko povezivanje ide punom parom.(D.Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Andrija HebrangU slučaju Andrije Hebranga smo svojedobno pogriješili u razmišljanjima da postoji konceptualna razlika između njega i Ive Sanadera. Sada smo se na izborima imali prilike uvjeriti da ne postoji. I Hebrang kao Sanader u političkoj hijerarhiji se prema gore ponaša podanički, a prema dolje bahato i nadmoćno. Posebno upečatljiva u tom smislu nam je tijekom kampanje bila priča "o dvije šefice" s kojom je Hebrang povlađivao Jadranki Kosor na predizbornom skupu u Gospiću. O tom skupu su mediji kao rijetko posjećenom HDZ-ovom skupu opširno izvijestili, a sam kandidat je pred cijelom hrvatskom javnošću ostavio dojam kao da se natječe za neku nižerazrednu funkciju u HDZ-u, a ne za trećega predsjednika samostalne i suverene Republike Hrvatske. A ako netko čak ni u predsjedničkoj kampanji nije u stanju sačuvati osobni integritet kako se može vjerovati da će to biti u stanju učini s nacionalnim jednom kada postane predsjednikom.(mm)

Add a comment Add a comment        
Čet, 14-05-2026, 10:57:49

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.