Detalji

Objavljeno: 06. srpnja 2010.

U ponedjeljak smo objavili već jedan osvrt dijelom potaknut sindikalnim referendumom. U njemu se uspjelo prikupljanje potpisa pripisuje sazreloj želji hrvatskoga društva da napokon i ono o nečemu stvarno odlučuje. No, kako svaka medalja ima dvije strane, naišli smo i na potpuno suprotna mišljenja po kojima je tako veliki broj prikupljenih potpisa znak kako hrvatski građani jednostavno nisu spremni odreći se komotnosti i sigurnosti državnih službi i općenito života na državnim jaslama. Drugim riječima, biranje između novog Zakona o radu kakvog predlaže Vlada, i raznih sadašnjih beneficija propisanih kolektivnim ugovorima, a koje često nisu opravdane produktivnošću i kompetentnošću, treba shvatiti kao biranje između dvije suštinski različite Hrvatske. One s kompetitivnom privredom kojoj barem deklarativno težimo, i stvarne sadašnje Hrvatske, s da ne kažemo dogovornom ekonomijom, gdje većina društva živi na račun produktivne manjine.(mm)

Detalji

Objavljeno: 05. srpnja 2010.

Pokrenut je internetski portal posvećen velečasnom Zlatku Sudcu. Dobra vijest za sve one koji ga simpatiziraju, loša za one koji ga ignoriraju. Dobra i za filmofile, koji će moći vidjeti pregršt filmova čiji smisao nije samo jurnjava automobilima i pucanje u vožnji. Portal je prva etapa puta kojemu je cilj – televizija. Umro je Alfred Pal, grafičar i slikar. Nedavno je umro i Branimir Donat, alias Tvrtko Zane. S njima dvojicom i Ladislavom Kleinom uređivao sam svojedobno satirički mjesečnik "Paradoks" u drugoj njegovoj fazi pod ravnanjem Milana Havličeka (prvi glavni urednik bio je Pajo Kanižaj). I Donat i Pal bili su ondje jer su u to vrijeme teško mogli biti gdje drugdje, obilježeni kao bivši robijaši. Od Alfreda Pala koji je čak dvaput gulio na Golom otoku, dobio sam prve, makar i šture, informacije o tom komunističkom Gulagu. Bio je čovjek srdačan, ljubitelj života i umjetnosti. Premda se nakon zabrane "Paradoksa" 1968. nismo pretjerano često viđali, ostali smo prijatelji. S Donatom je bilo teže, njegove političke "spelancije" u samostalnoj Hrvatskoj bilo je teško pratiti i još teže razumjeti iz kojih pobuda ili kojih izvora dolaze. Ali je Donat zadužio književnu kritiku i povijest književnosti, poglavito zainteresiranošću za one pisce koji nisu ostavili pretjerano snažan trag, ali bez kojih povijest hrvatske književnosti ne bi bila cjelovita.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 05. srpnja 2010.

Kristina Semenjuk cijenjena je pjesnikinja iz Novske. Ondje je rođena 1964. godine, provevši sretno djetinjstvo i mladost. Prezime joj otkriva ukrajinsko etničko podrijetlo. Na žalost, s 18 godina razboljela se i izgubila vid. Ta činjenica nije, na sreću, utjecala na Kristinin životni optimizam, a poglavito ne na njezinu potrebu za lirskim izražavanjem. Stoga knjiga koju predstavljamo nosi karakterističan naslov „I mogu srcem vidjeti", iz kojeg je evidentno da je mlada autorica očinji vid zamijenila vidom srca. U nadahnutom pogovoru ovoj knjizi novljanski književnik Duško Lončar skrenuo je pozornost na sintagmu navedenu u naslovu. On je ispravno zaključio da je srce u Kristininoj poeziji snažna metafora, te da je ono središte individualnosti i mjesto Božanskog djelovanja. Za svakog kršćanina je potpuno jasno što se misli ovom sintagmom. Srce je središte našeg bića i našeg susreta sa Stvoriteljem. Upravo ova činjenica objašnjava optimizam i radovanje svjetlu koji prožimaju pjesme ove mlade autorice. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 04. srpnja 2010.

Katastrofalnom položaju hrvatskog naroda danas u Bosni i Hercegovine uvelike je doprinijela hrvatska državna politika. Kako bi se uvidjelo na kojoj je razini rješavanja bosanskohercegovačkih problema službeni Zagreb dovoljno se sjetiti zadnjih Josipovićevih posjeta Mostaru, Sarajevu i Banja Luci. Tom prilikom restaurirale su se naveliko ideje o bratstvu i jedinstvu, a činjenično stanje i međunacionalni problemi su se jednostavno gurnuli pod tepih. Zato trenutne upravljačke strukture u Hrvatskoj uvelike podsjećaju ponašanjem na partijsku delegaciju iz Hrvatske kasnih osamdesetih, kada su se i pored već uvelike zahuktalog Miloševića do zadnjeg trenutka polagale nade u „ravnopravnost naroda i narodnosti" kao temelju avnojevske i federativne Jugoslavije.(mm)

Detalji

Objavljeno: 02. srpnja 2010.

U zadnjem broju Glasa Koncila od 27. lipnja 2010 na str. 10 gđa A. Tadić je objavila vijest uz podnaslov „Primjer, poticaj i opomena", kako su nakon šest i pol desetljeća na otoku Daksa, kraj Dubrovnika, u subotu 19. lipnja 2010. u prijepodnevnim satima, svoje posljednje počivalište u blagoslovljenoj grobnici dobili, posmrtni ostaci pedeset jedne osobe čiji je život na okrutan i nasilan način na tom mjestu prekinut u listopadu 1944. Predsjednik udruge „Daksa 1944/45" gospodin Mato Račević se među ostalim zahvalio vlasnicima ovog malog prekrasnog otočića, što su dopustili da tijela ovih svetih žrtava ostanu pokopana na mjestu njihovog mučeničkog stradanja, a koje su oni talko svojom žrtvom posvetili.(I.Lisac)

Detalji

Objavljeno: 02. srpnja 2010.

No, život se za sve nas bespovratno promijenio, Esther i ja smo dobili i kćer. Djeca su rasla i mi smo se mučili kako ih dignuti na noge. Bili su dobri đaci i sa školom nije bilo problema, završili su gimnaziju i fakultet, sin je postao građevinski inženjer, slijedio je tatu, a kćer je, po uzoru na mamu, studirala jezike. Jedno vrijeme radila je kao inokorespondent u nekoj firmi za vanjsku trgovinu, tu je i upoznala svoga prvog muža, Nijemca i s njim otišla u inozemstvo. No ja sam opet počeo kockati, uz kocku je išao i alkohol, ponovno sam se vratio starim navikama. Ljudi s kojima sam kockao više nisu bili isti oni s kojima sam se družio prije i za vrijeme rata, stari kartaši su osiromašili, nestali ili otišli u inozemstvo. Novi krug u kojem sam kockao sastojao se od obrtnika, sitnih funkcionera vlasti, bogatih poljoprivrednika, ponekog sportaša. Igrali smo poker za novac, isprva za male sume, a onda s povećanjem standarda za sve veće i veće iznose. Dobivao sam i gubio, uglavnom gubio.(M.Međimorec)

Detalji

Objavljeno: 01. srpnja 2010.

Prošla su već više od dva mjeseca kako nafta istječe iz bušotine British Petroleuma u Meksičkom zaljevu, i sve više zagađuje kako morski i podmorski svijet, tako i obale najmoćnije svjetske sile, Sjedinjenih Američkih Država. Posve je razumljivo da je to već tjednima glavna vijest u SAD, i izgledalo je kao da samo sam prestanak istjecanja nafte u more može ukloniti s tim povezane vijesti s naslovnica američkih medija. Taj incident, naravno, sve više šteti popularnosti i ugledu najmoćnijeg čovjeka najmoćnije svjetske sile, nobelovcu Baracku Obami. I, tko mu priskače u pomoć? Zločesti Rusi. Otkrivena je mreža od desetak ruskih špijuna u SAD, i sada je konačno najveća ekološka katastrofa u povijesti SAD i svijeta stavljena u drugi plan. Važnije je naravno kako se Uncle Sam obračunava s ruskim špijunima. Što reći? Ništa, samo čestitati službi za odnose s javnošću nobelovca Baracka Obame.(djl)

Detalji

Objavljeno: 01. srpnja 2010.

U utorak preneseni komentar Dražena Kaspreka – Tysona s Portala udruge hrvatski dragovoljac 1991. izazvao je očekivano puno komentara. Nije ni čudno budući da sam predsjednik Republike svesrdno krivotvori noviju hrvatsku povijest, stavljajući znak jednakosti između hrvatskih branitelja i jugoslavenskih „osloboditelja", koji su 1945. počinili najveće poslijeratne masovne zločine u Europi, s izuzetkom Gulaga Josifa Visarionovića Staljina. Naravno, braniteljima poput Dražena Kaspreka – Tysona, dobrovoljca što je punoljetnost dočekao na istočno-slavonskom ratištu, hrvatski visokotiražni mediji ne će otvoriti svoje stranice, ali će zato otvoriti Ivanu Zvonimiru Čičku i još jednom skandaloznom zahtjevu njegova Helsinškog odbora za ljudska prava (HHO).(mm)