- Detalji
Činjenice su poznate: Ministarstvo kulture svojim je sufinanciranjem knjige Snježane Kordić "Jezik i nacionalizam" pokazalo da se stavlja na stranu protivnika zasebnosti hrvatskoga jezika. Na taj je način Ministarstvo RH zaokružilo svoje ovoljetno protuhrvatsko i protuustavno djelovanje, koje je bilo započelo financiranjem spomenika četničkom pokolju hrvatskoga pučanstva. Hrvatsko kulturno vijeće će podići sudsku tužbu protiv Ministarstva kulture Republike Hrvatske i odgovornih osoba. Vrlo je indikativno da Ministarstvo kulture RH u svim ovim godinama nije poklanjalo pozornost jeziku i jezikoslovlju, prebacujući užarenu loptu Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, kao da hrvatski jezik nije bitna sastavnica hrvatske kulture. No za knjigu primitivne krivotvoriteljice povijesti hrvatskoga jezika, Ministarstvo kulture je odjednom pokazalo veliko zanimanje i potpomoglo njezino objavljivanje.(H.Hitrec)
- Detalji
Dan D se približava. Dan kada će Hrvatska saznati, po mjerilima svjestkih bitangi, da li je nastala na zločinačkom pothvatu ili je svoju slobodu i neovisnost izborila u krvi svojih domoljuba.... Dolazi dan nakon kojeg više ništa neće biti isto... ili ipak hoće? Najviše mrzim ovu nemoć da napravim nešto konkretno za naše generale. Sjedim i gledam prijenos iz Haaga i opet mi se želudac zgrčio. Slušam tužiteljstvo kako priča o neselektivnom granitranju Knina... A kakvo je bilo sedmomjesečno granatiranje Slavonskog Broda!? Da li je taj grad trpio 7 mjeseci selektivno granatiranje? Da li je Luna ispaljena s bosanske planine Motajice na Sl. Brod selektivno granatiranje ako se zna da joj je mogućnost promašaja cilja oko 1 – 1,5 km? Da li se njome točno i precizno gađaju vojni ciljevi? Da li je Luna koja je pala na Podvinje ili Jelas bila namjenjena vojnim ciljevima? Je samo ako su vojni ciljevi bili puni podrumi civila....(Tyson,uhd91.com)
- Detalji
Dugo očekivane završne riječi tužiteljstva haaškoga suda i obrane hrvatskih generala, samo su potvrdile ono što smo znali: da je tužiteljstvo intelektualno, stručno i moralno na razini uličnih prevaranata i nedoučenih studenata koji nisu uspjeli položiti ispite iz međunarodnoga prava, niti to područje mogu razumjeti. Odvjetnici naših zapovjednika u Domovinskom ratu demonstrirali su onu pravničku odvažnost i čestitost koja me podsjeća na antičko doba kada su se sili nasuprot uspravljali ljudi na gradskim trgovima, na forumima, i na čijoj je pronicljivosti i razboritom poimanju pravde sagrađen pravni sustav, koji je i danas u temeljima međunarodnog prava, ali i nacionalnih pravnih sustava koji se smatraju civiliziranima.(H.Hitrec)
- Detalji
U izdanju Hrvatskoga štamparskoga društva i Slovenskog narodnog muzeja iz Bratislave, objavljena je 2005. godine monografija hrvatskog sela iz Slovačke koje se zove Hrvatski Jandrof (slov. Jarovce, mađ. Horvát Járfalu, njem. Kroatiosch Jahrndorf). Knjigu su uredili Jan Botik i poznati gradišćanskohrvatski književnik i povjesničar književnosti, dr. Nikola Benčić. Radi se o zapisima domaćega sina Jure Treura, koji je živio krajem 19. i u 20. stoljeću. Tijekom svoga dugoga života opisivao zbivanja u rodnom selu Hrvatskom Jandrofu. Knjiga je objavljena na kvalitetnom papiru s obiljem foto-dokumentarne građe i faksimila povijesnih izvora. Podijeljena je u sljedeća poglavlja: prvo, uvodna riječ Jana Botika: «Iz povijesti i žitka općine Hrvatski Jandrof», slijede:«Treureova obitelj» ; «Gospodarstvo»; »Pčelarstvo»; »Krovopokrivač»; »Selo i hatar»; »Crikva i škola»; »Običaji»; »Liječenje»; »Jan Botik, kroničar Jure Treuer»; Nikola Benčić: «O Treurovom jeziku»; »Ka ima činiti gospodar čez ljeto» Knjiga završava sažecima na hrvatskom, mađarskom, slovenskom i njemačkom jeziku. Slijedi popisom kratica, gradova, sela i majura, te životopis Jure Treuera. (Đ. Vidmarović)
- Detalji
Don Ivana Kverića upoznao sam ovoga ljeta na zanimljivom predstavljanju folklornoga naslijeđa u lijepome selu Briševu, nedaleko Zadra. Tom mi je prilikom poklonio ukusnu, pa i luksuzno opremljenu antologiju hrvatske poezije o majci, pod jednostavnim naslovom «Majka», kojoj je autor. Pisac predgovora ovoj zbirci, književnik Ante Tičić, piše da je njezin autor donio «rekao bih... pregled najljepših pjesama o Majci kao vrijedno i rijetko štivo». A sam don Ivan Kevrić ističe u «Riječi autora»: «Ovim pjesmama o majci, nakana mi je i želja zahvaliti vlastitoj majci i svim majkama na njihovoj žrtvi i ljubavi prema djeci, ljubavi prema Bogu i domovini. (...) Spomenut ću ovdje dvije majke koje su još žive, a postale su simbolom stradanja naše Crkve i naše domovine Hrvatske. Majka kata Šoljić iz Vukovara koja je izgubila u Drugom svjetskom ratu četiri brata, a u Domovinskom ratu izgubila je četiri sina i zeta. Majka Eva Šegarić iz Škabrnje izgubila je u ovom Domovinskom ratu muža Vicu i tri sina». (Đ. Vidmarović)
- Detalji
Ne znam što se događalo u vrijeme mojih pradjedova, ali znam što se dogodilo u moje vrijeme. Znam koliko sam straha pretrpjela, u kako teškim uvjetima sve živjela, kako je živjeti o kruhu i vodi, kako izgleda kad se ljudi potuku za hranu.... Znam kako zavijaju sirene za zračnu i opću opasnost, kako zvuči kad opali puška, rafal, zolja, kad eksplodira bomba, kad granata fijuče iznad glave, kakav zvuk proizvodi kuća kad se urušava... Znam kako je kad te avionom napadaju, a nemaš se gdje sakriti. Kad moraš danima sjediti u malom, hladnom i vlažnom podrumu a tlo podrhtava od granata, kad djeca plaču od straha....(www.uhd91.com)
- Detalji
Jučer je hrvatska Vlada iznijela prijedlog rebalansa državnog proračuna. Hrvatski sabor će uskoro raspraviti taj prijedlog, ali će ga, naravno, uz negodovanje oporbe (koja tradicionalno djeluje prema Pavlovljevom refleksu) potvrditi, budući da je samom izradom prijedloga rebalansa proračuna osigurana podrška koalicijskih partnera HDZ-a. Bilo je upravo dirljivo slušati predsjednicu Vlade Jadranku Kosor i ministra financija Ivana Šukera kako su obrazlagali da je njihov sveti cilj bio "osigurati održavanje standarda građana Hrvatske i njihovih stečenih prava". Pritom im osmijeh nije silazio s lica, kao da su napravili nešto epohalno za dobrobit Hrvata. Opet je hrvatska Vlada donijela, kako nam to znaju govoriti naše pokondirene tikve, na politički korektnom hrvatskom, win-win-win odluku. Sretni mogu biti građani, sretni mogu biti seljaci, sretni mogu biti sindikati. Prema Vladi, svi smo pobjednici, samo što toga nismo svjesni, i što se tako ne osjećamo. Jedina "dobra" stvar koju su zapravo napravili je kratkoročno kupovanje mira za sebe, i radi sebe.(djl)
- Detalji
Duško Lončar spada u red samozatajnih, gotovo preporoditeljski nastrojenih, društvenih, prosvjetnih i književnih djelatnika koji žive izvan metropole, čak i u udaljenijim mjestima od metropole, ali koji svojim knjižnim radom, kao i cjelokupnim intelektualnim nagnućima, pokazuju da je provincija duhovna kategorija, odnosno da je provincijalizam stanje duha a ne zemljopisni pojam. On je cjeli je svoj radni vijek posvetio kulturnoj djelatnosti i književnom stvaralaštvu, povezujući zavičaj s metropolom, i ukorjenjujući u toj životnoj sredini književnost i duhovne standarde koji vrijede za veće i «razvijenije» gradove. Lončarova je najnovija knjiga objavljena pod naslovom «San o kazalištu». U njoj autor predočava javnosti svoje književne priloge posvećene kazališnim predstavama koje su se dešavale u Novskoj, odnosno prikaz predstava gostujućih kazališnih skupina i grupa koje su dolazile u ovaj grad. Knjizi prethodi vrlo inspirativan predgovor, pod naslovom «San o kazalištu», u kojem autor na literarno relevantan način govori o svooj opčinjenosti magijom kazališta još od srednjoškolskih dana. Ti su dani započeli u Virovitici gdje je pohađao nižu gimnaziju, nastavili se u učiteljskoj školi, fakultetu i prosvjetarskom pozivu. Snivanje o kazalištu kod ovog samozatajnog književnika još traje. (Đ. Vidmarović)
- Detalji
Hrvatski su mediji s velikom pažnjom i ozbiljnosti popratili Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih autoritarnih režima. Kao što se, primjerice, moglo čuti iz mnogih informativnih emisija na televizijama i radiopostajama, ovaj dan obilježava se od prošle godine, odnosno, od kada je Europski parlament donio Rezoluciju o Europskoj savjesti, a u svezi europskih totalitarnih režima u prošlom stoljeću. Ova parlamentarna institucija Europske unije, u koju se predstavnici pojedinih zemalja biraju izravno na izborima, 23. kolovoza odredila je kao dan za komemoraciju svim žrtvama režima s kakvima smo se susretali još pred dvadesetak godina. Iskazanu veliku brigu hrvatskih medija za 23. kolovoza ne bi trebalo biti teško povezati s činjenicom da su mnogi naši sunarodnjaci i sugrađani stradali upravo zbog nacizma i komunizma. Radi se o stotinama tisuća žrtava koje tisak i elektronički mediji u skladu s najvišim europskim standardima nisu predali zaboravu, već su na istaknutim mjestima podsjetili na zvjerstva počinjena pod znakom svastike i crvene zvijezde.(mm)
Potkategorije
H. Hitrec 1379
Ne zaboravimo 326
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 793
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 13. svibnja 1904. umro Eugen Kumičić
- 13. svibnja 1965. umrla Sida Košutić
- 13. svibnja 1990. sukob navijača na utakmici Dinamo-Crvena Zvezda
- 14. svibnja 1922. rođen Franjo Tuđman
- 14. svibnja 1974. umro Ljubo Babić
- 14. svibnja 1990. naređeno da se oružje TO-a u Hrvatskoj preda jugovojsci
- 14. svibnja 1991. utemeljena 2. A brigada ZNG-e „Grom“
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

