Detalji

Objavljeno: 25. travnja 2013.

Sve smo velikosrpske smicalice povijesno prošli – ideolozi velikosrpstva nisu već odavno smislili ništa novo, ali iz kružnog tijeka velikosrpske ideologije izašli (još) nismo. Politike hrvatskih stranaka pod nadzorom Partije pušu u jedra velikosrpskoj ideologiji kad god mogu, a od 3. siječnja 2000. nitko im ne stoji na putu, pa zato iz proračuna šakom i kapom financiraju sve što dolazi iz osuvremenjene velikosrpske kuhinje. Preciznije izdvajaju i više negoli „ugroženost" zatraži. Zauzvrat Hrvatska dobiva po glavi. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 24. travnja 2013.

Donosimo prikaz Nenada Piskača knjige "Eugenika i ljudski korov" autora Mladena Lojkića. Iz prikaza izdvajamo:"Mladen Lojkić je upravo prepoznatljiv po tim temama, koje su namjerno ili ne gurnute pod tepih, ili pod egidu „teorije zavjere", pa se te teme ne preispituju niti kritički valoriziraju. One su dio naše suvremenosti, one su zapravo naša suvremenost, a mi uglavnom o njima ne znamo ništa, ne znamo zašto nam se događaju i koji im je smisao, pa ih onda i ne možemo kontekstualizirati i objektivno prosuditi". (hkv)

Detalji

Objavljeno: 23. travnja 2013.

Morao bih mu reći da je ovo Vlada u kojoj svi ministri, po potrebi, prvo javno politički istupaju i jednoumno podržavaju svog velikog vožda i premijera, umjesto da stručno obavljaju svoj posao na položaju na koji su imenovani... brane ga jalovo i od svih nelogičnosti, koje on obilato i svakodnevno iskaljuje na javnosti, i tako i sami postaju zatočenici njegove bahatosti i svih njegovih nisko-atmosferskih gafova. (J. Novak)

Detalji

Objavljeno: 22. travnja 2013.

Za uspjeh treba biti pametan, ali treba imati i sreće. Aktualna vlast u Hrvatskoj jest priglupa, ali nema ni sreće. Što god smisli, nailazi na teškoće. Ili se pobuni narod, odnosno tzv. lokalna zajednica, ili se jave prokleti intelektualci, ili odurna oporba, ili europska zajednica. Od zadnje rečene zajednice sada dolazi i otpor zakonu o strateškim ulaganjima, što je neobično jer su Milanović i ostala klatež osmislili taj zakon da omoguće lakši pristup šumama, gorama i poljima – komu? Pa svojim stranim gazdama. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 18. travnja 2013.

Pravi hrvatski jezikoslovci već su podignuli bunu protiv ovoga nasilja. Protiv pobunjenika režim će izvesti postrojbe plaćenika, a poznati, strasni jugonostalgičari ponudit će se i sami. Jedva im nekako uspijeva izgovoriti ime jezika, to jest hrvatskoga jezika jer vide da više nije oportuno gnjaviti sa srpsko-hrvatskim ali će usrdno podržati svaki pokušaj razaranja i deformiranja istoga toga hrvatskoga jezika, pa dakle i Jovanovićev pravopis. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 17. travnja 2013.

Gospođa Štefica, (r. 1949.), koja se u Ministarstvu zaposlila na ugovor o djelu kako bi prehranila sina, kćer, snahu, zeta i petoro unučadi, čisteći urede, stepeništa, liftove i zahod ministrice naišla je i na tih nekoliko papira, izvukla ih iz koša i u spremištu za metle, kante i deterdžent u predahu ribanja poda, između prvoga i drugoga kata, prihvatila se čitanja, skrivečki da je ne vidi netko iz politbiroa Ministarstva i ne pomisli kako je sa svojih 64 godine starosti zrela za mirovinu. U nastavku donosimo što je to pročitala izravno iz pera neoprezna autora koji je poput hrvatskoga rejtinga završio u smeću. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 16. travnja 2013.

Ne znam jedino što će sada svi ti stručni anketari, analitičari i ostali parametričari. Savjetujem im da opale po narodu. On je na kraju sve ovdje i pobrkao, zakuhao i pokvario, pa neka onda i odgovara za svoje nepromišljene, lakomislene i druge poteze, koji će imati mnogostruke i dalekosežne posljedice prije, za vrijeme, a i poslije lokalnih izbora. Nije taj narod još ni svjestan što ga sve čeka. Zamislite da Vlada padne, ostali bismo u trenu bez tolikih nameta da bi nam čak moglo postati i dobro.(J. Novak)

Detalji

Objavljeno: 15. travnja 2013.

Nije uobičajeno prikazivati književno djelo objavljeno u nekom časopisu. No, ovoga puta činimo iznimku jer je književnik Milan Mirić napisao vrlo zanimljivo, značajno i aktualno dužu pripovijetku, pod naslovom „Pokopani križ". Naime, snažnim literarnim diskursom autor je obradio, na primjeru hrvatskih intelektualaca u nesretnim povijesnim vremenima, vječito aktualnu temu odnosa između slobode književnog i intelektualnog rada i totalitarnih režima koji tu slobodu ne prihvaćaju. (Đ. Vidmarović)