Detalji

Objavljeno: 21. siječnja 2016.

Pred Hasanbegovićem je veliki posao oko sređivanja stanja u Ministarstvu kulture, ali i općenito u području koje bi se moglo nazvati hrvatskom kulturnom džunglom. Hrvatskoj kulturi potrebna je „defrljićizacija“ putem uspostave jasnih i transparentnih kriterija i natječaja koji će onemogućiti da se proračunska sredstva dodjeljuju prema Dukinom poučku „uskoro će vaši doći na vlast i onda ćete vi dobiti novce“. Ministarstvo kulture treba postati ministarstvo koje će brinuti o hrvatskoj kulturi, a ne o dubini džepova anacionalne proračunske klateži. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 19. siječnja 2016.

Bez Hrvatske okomica Baltik - Jadran nema poveznicu s Mediteranom. Hrvatska mora odlučiti želi li biti uspješna srednjoeuropska država, ili mimo volje većine nastaviti besplatno glumiti europsku lokomotivu tzv. zapadnog Balkana (S. Mesić), lokomotivu masovnog prihvata afroazijskih migranata, lokomotivu za nelustrirane kadrove totalitarnoga jugokomunističkoga režima i lokomotivu za iseljavanje Hrvata iz Hrvatske. Ako su to „europske vrijednosti“, onda sigurno nisu i hrvatske. Politički pismen Hrvat u citiranim lokomotivama ne vidi nikakav nacionalni interes. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 19. siječnja 2016.

U rujnu prošle godine u Splitu je osnovan „Centar za istraživanje i inovacije zapadnog Balkana WISE“. Države uključene u ovaj projekt su: Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Republika Kosovo, Republika Makedonija i Republika Srbija. I površnom promatraču trebalo bi biti jasno kako je osnivanje navedenog centra u potpunosti u skladu s geopolitičkim planom „Zapadni Balkan“ koji u novoj jugosfernoj tvorevini vidi zemlje bivše Jugoslavije minus Slovenija plus Albanija. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 18. siječnja 2016.

Svojim su ideološkim partnerima dijelili novac na neviđeno a služili su usput i za pranje novca u posve nekulturnim poslovima, što će sada doći na vidjelo, nadam se. Nigdje nije regionalizam u zapadnobalkanskom to jest jugoslavenskom smislu tako snažno i duboko zaživio kao u Ministarstvu kulture, nigdje ideološka represija nije bila toliko drska, nigdje ignoriranje doista kreativnih i doista hrvatskih autora nije bilo tako bezočno. Pa je sada došlo vrijeme za veliko pospremanje i povratak Ministarstva kulture u ustavno-pravni poredak RH... (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 15. siječnja 2016.

Kako onda godine 2016. istinski obilježiti Dan međunarodnoga priznanja? Ovako: Radmana poslati na čelo RTS-a u Beograd. Lazanskoga na portu muzeja „nepobedive“ JNA. Sporazum o „saradnji“ HRT-a i RTS-a baciti u koš. Jutarnji ignorirati. Od nove vlasti tražiti da se ponaša kao vlast međunarodno priznate države, pobjednice u ratu, punopravne članice EU i NATO-a, koja svoju budućnost traži u srednjoeuropskom krugu slobodnih država. Nabaviti sve što je potrebno Oružanim snagama da mogu obaviti svoju dužnost na moru, kopnu i u zraku. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 15. siječnja 2016.

Prošle su 24 godine otkako su Republiku Hrvatsku službeno priznale mnoge države, uglavnom današnje članice EU. Neke su to već bile ranije učinile, poput Slovenije, Ukrajine, Islanda, Latvije, Litve i Estonije 1991., neke su, poput Vatikana i San Marina to učinile početkom 1992., a neke su, poput Njemačke, to nedvosmisleno najavile u prosincu 1991. U svakom slučaju 15. siječnja 1992. ostaje zapisan kao veliki dan za Hrvate i Hrvatsku, koji se, poput mnogih drugih, preskromno obilježava, obzirom na njegov značaj, i stvaran i simbolički. (djl)

Detalji

Objavljeno: 15. siječnja 2016.

Eugen Jakovčić iz Documente je na svome facebook profili na posredan način priznao da je ljubitelj Jugoslavije, a budući da je Jugoslavija negacija hrvatstva, i protivnik samostalne hrvatske države. Naime, komentirajući gostovanje Miroslava Lazanskog u emisiji „Otvoreno“ na HRT-u on je nakon emisije napisao sljedeće: „Super je ovaj Lazanski, koje osvježenje na HRT, Togonal nekada ugodno iznenadi“. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 12. siječnja 2016.

Razvidno je kako se nepostojeći problem s praktičnim vjernicima odnosi samo na katolike i to samo na one koji su praktični u politici i revni u dolasku na ponoćke, a one sklone sakristiji i getu ostavlja se postrani, a tek povremeno od potonjih rade i medijske zvijezde duhovnih magluština. No, ne samo njih! Nitko nije postavio problem političkog angažmana praktičnih vjernika Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj. (N. Piskač)