Detalji

Objavljeno: 30. travnja 2018.

Najveći katolički povjesničar 19. i 20 st. Hilaire Belloc rekao je: „Vjera je Europa, a Europa je vjera“. Dakako, ovu misao ne treba shvatiti doslovno (postoji veliki broj katolika izvan Europe), no ona jasno apostrofira neraskidivu vezanost Europe i katoličanstva koje joj je dalo duhovno-kulturno jedinstvo. I zato su svaki pristup reformi EU-a ili općenito svaka projekcija europske budućnosti koja ne polazi od toga pristupa potpuno promašeni. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 29. travnja 2018.

Iz nekih, samo njenim savjetnicima i njoj poznatih razloga, predsjednica Republike je zaigrala na kartu kredibiliteta i političke pronicavosti Ivana Zvonimira Čička. Ne znam je li to zbog toga što su mu pale hlače pred njom u svojedobnoj svečanosti u Sveučilišnoj knjižnici, pa joj to imponira kao većini ljudi na državnim i društvenim pozicijama, ali kad je Čičak i njegove inicijative u pitanju valja s nužnom sumnjom čitati njegove poruke, riječi, kontekst i namjere.(M.Ljubić)

Detalji

Objavljeno: 27. travnja 2018.

Prevladava mišljenje o migracijama Hrvata s Istoka prema Karpatima, tijekom kojih su Hrvati šireći se na velikome prostoru dolazili u doticaj s različitim etničkim grupama s kojima su sklopili veliki plemenski savez koji je nosio ime Hrvata kao dominirajućeg plemena. Diskusija o tome jesu li predci Hrvata isključivo s Karpata ili su Hrvati rezultat procesa migracije s Istoka prema Zapadu, zasnivala se na nepotpunim arheološkim materijalima. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 26. travnja 2018.

Fran Krsto Frankapan rođen je u Bosiljevu 1643. godine. Bio je polubrat Katarine Zrinski i šurjak Petra Zrinskog, s kime je bio jedan od organizatora urote hrvatskih i ugarskih velikaša (poznate pod nazivom Zrinsko-frankopanska urota), nezadovoljnih centralizatorskom i kunktatorskom, oklijevajućom politikom Bečkoga dvora koji je sklapao ponižavajuće mirovne sporazume s Osmanlijama, najviše na štetu Hrvata i Mađara. (wikipedia)

Detalji

Objavljeno: 26. travnja 2018.

Drugom pretklasnom stupnju razvoja društvenih odnosa pripada formiranje novog sistema veza između općina. U VI - VII st. kod Slavena ove su veze bile slabe, postojali su jedino povremeni vojni savezi. U VIII - IX st. kod njih već se javljaju stalne teritorijalno-političke strukture tipa "plemenskih" kneževina... (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 25. travnja 2018.

Inicijatori oba referendumska zahtjeva zapravo posve poistovjećuju s modelom upravljanja i donošenja političkih odluka onih protiv koji se navodno bore. Samo se radi o različitoj poziciji u sustavu, koju jedni imaju i mogu lako donositi odluke kao primjerice Martina Dalić, drugi nemaju, kao u slučaju Željke Markić i Ladislava Ilčića, pa se koriste referendumom. (M. Ljubić)

Detalji

Objavljeno: 24. travnja 2018.

Na bazi jezične analize (potaknute povijesnim pretpostavkama) podrijetlo "Listića" postavljalo se u Češku, Panoniju, Slovačku, karpatsko područje, Češko-Moravsku-Slovačku, na "obale Dunava", pa i u Makedoniju. A. Budilović je izišao s teorijom da je "Listiće" pisao neki Slovak ili Čeh na dalmatinskoj obali. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 24. travnja 2018.

Protiv promjene izbornoga zakonodavstva iste su one političke snage koje su bile za ratifikaciju Istanbulske konvencije. Dakle, ukupan politički poredak. I to je jedan od razloga zbog kojega treba inzistirati na jedinstvu otpora režimu, a ne na međusobnom podmetanju klipova pod kotače. I osobnom „leadershipu“, kako bi rekla Kolinda Grabar-Kitarović. (N. Piskač)