Detalji

Objavljeno: 09. ožujka 2008.

Nakon što smo se ponadali da će hrvatskoj strani biti dopušteno ono što je bilo dopušteno primjerice Italiji ili Sloveniji, stigao je prošli tjedan u Zagreb europski povjerenik za proširenje i objasnio da za Hrvatsku (opet) vrijede druga pravila. Oli Rehn tako nam jasno poručio da je ZERP "sad vrlo ozbiljno i najhitnije pitanje za Hrvatsku. Ako se ne riješi uskoro, uzrokovat će, na žalost, ozbiljne zastoje u procesu pristupa vaše zemlje no ako se uspije brzo riješiti, možemo ostvariti brz i ozbiljan napredak u pregovorima". Kao da smo mi neki kmetovi na njegovom neželjenom posjedu, pa će nam on ukazati malo milosti kada udovoljimo još jednom hiru europskih velmoža.(mm)

Detalji

Objavljeno: 09. ožujka 2008.

Ne neočekivano, dvoboj koji je ovih dana suprotstavljao Večernji list i portal Hrvatskoga kulturnog vijeća završio je nogometnim rezultatom 2 : 1, s pobjedonosnim zgoditkom nakon kojeg je sudac odsvirao kraj utakmice, početkom drugog poluvremena. O prva dva zgoditka već smo izvijestili naše čitateljstvo pa ovdje zbog cjelovitosti donosimo opis trećeg zgoditka i sučevog zvižduka. Kako nema utakmice nakon utakmice samo napominjem našim čitateljima da za razumijevanje tih triju tekstova ne treba petica iz hrvatskog jezika nego samo Hrvatska u srcu.

akademik Slaven Barišić

Detalji

Objavljeno: 07. ožujka 2008.

Povjerenik EK za proširenje, Olli Rehn, upozorio je jučer Hrvatsku da mora brzo riješiti problem ZERP-a ako želi nastaviti i ubrzati pregovore s EU. "ZERP je vrlo ozbiljno pitanje koje Hrvatska treba riješiti u kontekstu pristupa EU. Ono donosi oblake na hrvatskom putu prema EU i ukoliko se to pitanje ne riješi u kratkom roku, moglo bi dovesti do ozbiljnih odgoda u procesu pristupanja EU" - rekao je Rehn novinarima nakon sastanka s premijerom Ivom Sanaderom. Nakon toga Sanader je sazvao hitan sastanak s koalicijskim partnerima Đurđom Adlešić i Josipom Friščićem, koji je naglasio da HSS ne namjerava dići ruke od glavnog izbornog obećanja žuto-zelene koalicije: ZERP-a. Na emelju svega rečenoga i viđenog, postavlja se pitanje na temelju čega bi hrvatska politička elita ovoga puta trebala vjerovati Europskoj uniji, nakon što je spomenuta već toliko puta do sada pogazila svoja obećanja Hrvatskoj i nastavila postavljati uvjet za uvjetom u svezi s mogućim pridruživanjem. Kao prvo, Hrvatska je politikom koju vodi svakoga dana sve više bliže političkoj kategoriji ili formaciji takozvanoga Zapadnog Balkana (drugim riječima, države bivše Jugoslavije no umjesto Slovenije sa Albanijom). Drugo, ako nas pamćenje ne vara – a ne vara nas, puna suradnja Hrvatske sa Haaškim sudom oko uhićenja generala Gotovine, navodila se kao posljednji i glavni preduvjet za konačno otvaranje i rješavanje svih spornih poglavlja u postupku pridruživanja. Hrvatska ne samo da je po tom pitanju surađivala, nego je Gotovina 2005. godine i uhićen, međutim ni to, kao ni brojni ultimatumi od toga vremena, od kojih je ZERP samo najnoviji, nisu bili dovoljni.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 07. ožujka 2008.

Detalji

Objavljeno: 05. ožujka 2008.

Vladimir Šeks, šef saborskog Odbora za Ustav ponovno se bori za titulu osobe ili bar političara tjedna. Nakon što je postavljen na svoju novu funkciju iz petnih se žila trudi stalno biti aktualan i u žiži zbivanja. Tako nam, nakon opsežnih najava o promjeni broja potrebnih glasova za odlučivanje referendumom iza kojih se možda zapravo krije i namjera da se iz Ustava na mala vrata ukloni odredba o zabrani pridruživanja balkanskim asocijacijama bilo kojih vrsta i oblika [Da ne bi bilo zabune 1 i 2], Šeks najavljuje kako će se u ponedjeljak održati tematska sjednica Odbora za Ustav, na kojoj će se razmotriti različite inicijative za moguće promjene Ustava, jedna od kojih će svakako biti i prijedlog pravnoga stručnjaka Smiljka Sokola o smanjenju postojećih predsjedničkih ovlasti. Kako prenose mediji, postojeći sustav čvrste kohabitacije predsjednika države i premijera potrebno je zamijeniti čistim parlamentarnim sustavom, što HDZ drži ključnim za daljnju demokratizaciju i zato će upravo iza nje stati u sljedećim izmjenama Ustava. Pa bi se tako daljnjom demokratizacijom Predsjednika umjesto građana birala saborska većina. Krasno.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 03. ožujka 2008.

Pisali smo na Portalu o vandalskom napadu petnaestorice mladića srpske nacionalnosti koji se prije dvadesetak dana odigrao iza ponoći na Učenički dom u Borovom naselju u Vukovaru, a koji je rezultirao tek izjavama policije o tome kako su motivi napada "istražuju" (Vjetar u krila srpskim "herojima") - i ponekom sporadičnom izjavom političara kojoj mediji nisu pridali veću pažnju. Pisali smo također i o strahu tamošnjega stanovništva albanskoga podrijetla, koje posljednjih dana živi u opravdanome strahu za vlastitu sigurnost i imovinu, ugrožene opetovanim napadima, ponovno od strane vukovarskih Srba (Zataškavanje niza incidenata rezultiralo najavom prosvjeda navijača u Vukovaru). Upravo zbog neadekvatnog angažmana policije koja u ni u jednom od spomenutih slučaja nije reagirala na zadovoljavajući način i zaštitila sigurnost građana, istražila incidente, otkrila počinitelje i označila njihove motive, kao i zbog pomanjkanja bilo kakve jasne političke osude svih tih teških incidenata na nacionalnoj bazi, ove nedjelje u Vukovaru održavan je miran prosvjed navijačkih skupina iz čitave Hrvatske.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 02. ožujka 2008.

Jedan od velikih problema hrvatskog novinarstva zasigurno je cenzuriranje i manipuliranje informacijama, koje provode urednici ali i novinari sami, da se ne bi zamjerili onima kojima se danas u Hrvatskoj ne smije zamjerati. Dok se neki novinari slažu s takvom informativnom politikom i koriste je za ostvarivanje zacrtanih ideoloških ciljeva, ima i sigurno mnogo onih koji jednostavno izbjegavaju pisati o temama i događajima o kojima ne mogu pisati kako žele. Uostalom, na ovom Portalu članovi redakcije se ne potpisuju baš da bi o svemu mogli pisati onako kako misle bez da se ugrožavaju, što je piscu ovih redova nedavno zamjerio Milan Ivkošić u svojoj kolumni "Tjedna inventura". Odgovor akademika Barišića na ovu kritiku već smo objavili na Portalu, a objavio ju je i Večernji list u zadnjem prilogu Obzor, tek nekoliko stranica dalje od Ivkošićeve kolumne Inventura tjedna. Treba reći da je neslaganje akademika Barišića s Ivkošićevom kolumnom bilo poslano osobno Milanu Ivkošiću u Večernji list, koji je to mogao ili ne proslijediti dalje. No, nažalost, Milan Ivkošić u hrvatskom novinarstvu nije pravilo, nego iznimka.(mm)

Detalji

Objavljeno: 29. veljače 2008.

Rano uskrsno jutro proljetnog dana, točnije 19. travnja 1992., oko 8,30 sati sjedio sam zavaljen u dotrajalom naslonjaču - u jednoj kući koja je bila polurazrušena od prethodnih silnih sukoba - te razmišljao o krvavom piru koji je prošla naša Dragovoljačka postrojba "Štraseri" tijekom 1991., a što nas još čeka. Držali smo položaj krajnjega desnog krila na obali rijeke Kupe, ispred samih silosa pred Petrinjom. Dio postrojbe prihvatio se kopanja zaštitnih rovova ispred same ruševine, odlozivši oružje na kupove četiri do pet metara od rovova. Najedanput kao da se zemlja rastvorila, osula se bliska paljba po našem položaju. Zatečeni situacijom reagirali smo instinktivno. (www.hkz.hr)