Misa za F. TuđmanaObjavljujemo propovijed mons. Mile Bogovića sa svete mise povodom 10. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana. Misa je održana u petak u crkvi Svete Mati Slobode u Zagrebu, a nazočili su joj osim brojnih vjernika i članovi obitelji prvoga hrvatskog predsjednika. "Vjerujem da je Tuđmanova vizija hrvatske države bila takva da se u njoj mogla lako prepoznati i cijeniti svaka prava vrijednost, bez obzira na svoje nacionalno, vjersko ili ideološko porijeklo. Hrvatsko društvo nakon njega u tom smislu je znatno nazadovalo."

Add a comment Add a comment        
 

 

Zapadni BalkanMnogim predsjedničkim kandidatima, prvenstveno Ivi Josipoviću, Nadanu Vidoševiću, Draganu Primorcu i Vesni Pusić puna su usta “regije” i toga kako će, ako postanu hrvatskim predsjednikom, učiniti Hrvatsku vodećom u regiji, ili kako to oni hrvatski kažu “liderom u regiji”. Pri tome, jasno, ne kažu što to uopće znači biti “lider u regiji”, prema kojim se kriterijima određuje to njihovo liderstvo. Ono što čovjeku prvo padne napamet, gospodarsko je stanje u pojedinim zemljama. Pogotovo u današnje vrijeme, kada materijalno u glavama političara diljem svijeta, te u svim velikim medijima u potpunosti zasjenjuje bilo što nematerijalno. Pogledajmo stoga kakvo je stanje gospodarstva u našoj “regiji”, odnosno, da budemo jasni i sadašnjem predsjedniku Hrvatske, u našem “regionu”.(djl)

Add a comment Add a comment        
 

 

more je kopnoProšli tjedan okončana je akcija prikupljanja potpisa radi raspisivanja referenduma o načinu rješavanja problema razgraničenja sa Slovenijom, a u organizaciji građanske inicijative "More je kopno". Podsjećamo, po Ustavu RH, građani mogu pokrenuti referendum ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. To u praksi znači da je u 14 dana potrebno prikupiti nešto više od 400.000 potpisa kako bi se referendum raspisao, što je dakako moguće postići samo uz odličnu organizaciju i isto takav odaziv građana. Koliko se sjećamo, unazad deset godina postojale su samo dvije inicijative kada je broj prikupljenih potpisa mjerio u stotinama tisuća. Prvi puta bilo je to 2001. godine na valu nezadovoljstva zbog Vladine politike prema Haaškom sudu, a drugi puta to je bilo 2008. godine, kada je Katolička Crkva iza svetih misa tijekom dvije nedjelje u prosincu prikupljala potpise za peticiju "Međunarodni poziv na zaštitu prava i dostojanstva ljudske osobe i obitelji".(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

Zoran PusićOvih dana kada se prisjećamo nesretnog prvog prosinca 1918. g., kada je Hrvatska nasilno i bez volje hrvatskog naroda uključena u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (KSHS) – što je kasnije rezultiralo ogromnim teritorijalnim gubicima, demografskom katastrofom te kulturnim nazatkom - očigledno je da su neoorjunaši odlučili pojačati svoje političko-ideološko djelovanje. S obzirom da su prvi koraci u dekonstrukciji hrvatske države na putu ka novoj balkanskoj državnoj koncepciji uspješno obavljeni, i s obzirom da je srednjoeuropsko-mediteranski identitet davno zamjenjen zapadnobalkanskim, bilo je samo pitanje dana kada će netko iz projugoslavenskih i orjunaških krugova i javno zatražiti brisanje ustavne odredbe koja pravno onemogućuje ponovno udruživanje Hrvatske u balkanske asocijacije. Riječ je o članku 141. Ustava RH koji zabranjuje «pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku».(D.Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

hrZa razliku od Hrvatske gdje oni koje je narod izabrao ne daju tom istom narodu da na referendumima kaže što misli i što želi (jer ne želi isto što žele oni koje je zabunom izabrao), u Europi je referendum normalna, svakodnevna pojava. Jedan najavljeni referendum posebno mi je razgalio srce. Škotska će raspisati referendum o rastavi od Engleske. Nadam se da će referendum uspjeti i da će Škoti pokazati stražnjice Englezima kao što su činili u bitkama oživljenim u filmu «Hrabro srce». Vojvodina nije raspisala referendum o rastavi od Srbije, ali je dobrom voljom Beograda dobila (vratila) autonomiju. Tadić se hvali da time dokazuje europsko ponašanje, no riječ je vjerojatno o drugome – u svezi s Kosovom. Na stanovit način taj je čin posredno dokazivanje Međunarodnom sudu pravde u Haagu da se slučaj Kosova može riješiti i autonomijom, a ne (kao što je riješen) izdvajanjem u samostalnu državu. No glede Kosova prošla je baba s kolačima, a Vojvodini za sada odgovara barem autonomija.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

GlasanjePred parlamentarne ili predsjedničke izbore, uvijek iznova aktualnim postaje pitanje glasovanja Hrvata u dijaspori i Hrvata u BiH. Zahtjevi da se tim Hrvatima ukine pravo glasa, znademo da mahom dolaze iz političko-novinarskih krugova lijevo-liberalnog predznaka. Jedna od najgrlatijih zagovornica ukidanja prava glasa Hrvatima u dijaspori i Hrvatima u BiH jest Vesna Pusić. Ključan «argument» koji se obično navodi u prilog tome zahtjevu, a kojega, naravno, iznosi i Vesna Pusić, jest taj da izvandomovinski Hrvati «ne plaću porez u Hrvatskoj». Time se želi sugerirati kako je pravo glasa vezano uz plaćanje poreza, a ne uz državljanstvo, što s ustavnopravnoga gledišta teško može održati vodu. Vesna Pusić poznato je da se voli hvaliti svojim liberalnim i zapadnjačkim usmjerenjem, a koliko daleko u tome ide, najbolje svjedoči činjenica da u svome uredu drži zastavu Sjedinjenih Američkih Država.(D.Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

UmagU internetskom izdanju Jutarnjeg lista od utorka mogli smo pročitati kako je Umažanka Zdravka Leindl sudski proglašena je krivom zbog narušavanja javnog reda i mira. Ona je 15. svibnja ove godine, prigodom polaska Titove štafete iz Umaga, navodimo: “bacala jaja i vikala na okupljene im: 'Bando lopovska, sram vas bilo, idite klečati u Hudu jamu!'” Vidimo da je pravna država za hrvatske prilike brzo reagirala. Kako je reagirala, može se presuditi iz riječi gospođe Zdravke Leindl: “Ne znam što ću učiniti i hoću li platiti kaznu, ali čini mi se da me je sutkinja prije nego što je odredila kaznu trebala saslušati”. Kazne se, dakle, donose bez saslušanja okrivljenog. Baš kao što se radilo tijekom dugih desetljeća strahovlade onog čije ime nosi štafeta. Priznajemo da ipak postoji razlika, i to u visini kazne. Za Tita i u godinama “i poslije Tita Tito”, gospođa Leindl ne bi trebala plaćati globu, već bi na dulje vrijeme završila iza rešetaka, a bilo je i razdoblja kad bi možda završila i u nekoj Hudoj jami. Gospođa Leindl se, očito, probudilo protiv vraćanja duha takvih vremena, a pravna država ju je kaznila. Što reći nego “Zdravka Leindl u sridu, pravna država u Zdravku!”(djl)

Add a comment Add a comment        
 

 

Budimir LončarU današnjem broju Večernji list donosi prilog o hrvatskom izdanju biografske knjige “Alois Mock: političar koji stvara povijest” Martina Eichtingera i Helmuta Wohnouta. Za hrvatske čitatelje po svemu sudeći posebno će zanimljivo biti poglavlje “Raspad Jugoslavije”. Već i kratak članak u Večernjem listu donosi neke važne činjenice o današnjem savjetniku odlazećeg građanina-predsjednika Stjepana Mesića, Budimiru Lončaru, koje, zapravo, više govore o Mesiću nego o Lončaru.(djl)

Add a comment Add a comment        
 

 

pulsU nedjelju je pod bombastičnom naslovnicom „Veliko istraživanje Večernjeg lista i RTL-a“ VL objavio napis o popularnosti kandidata za predsjednika Republike Hrvatske i o vezanim pitanjima, koja su dodatno obrađena u današnjem broju VL-a, gdje Stipe Mesić naknadno pobjeđuje Franju Tuđmana. Iz tih tekstova međutim saznajemo da istraživanje nisu baš proveli VL i RTL, kako piše u dva ogromna naslova, nego ugledna agencija Puls. Koja je ugledna po tome što u 60%-om djelu (po podatcima s Interneta) pripada stranom anketnom operatoru po imenu Ipsos, slično kao što su po stranom vlasništvu ugledni VL i RTL.(S.Barišić)

Add a comment Add a comment        
Sub, 16-05-2026, 03:51:51

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.