Sir Winston ChurchillU Jutarnjem listu objavljen je članak koji se bavi jednim poglavljem oksfordskog Priručnika o fašizmu, u kojem se govori o podrijetlu i ostavštini fašizma, talijanskom fašizmu, uspoređuje se nacizam i fašizam, te govori o fašizmu izvan Italije i Njemačke, gdje je uz druge zemlje, od Španjolske do Japana, jedno poglavlje posvećeno bivšoj Jugoslaviji, odnosno zemljama nasljednicama. U tom poglavlju, kojeg je uredio britanski profesor Richard Bosworth, raščlanjuju se prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i predsjednik Srbije Slobodan Milošević. Napominjemo da se u ovom komentaru oslanjamo na tekst novinarke Jutarnjeg lista koja je prepričala navedeno poglavlje, i u koji nemamo ni najmanje razloga sumnjati. Dakle, uvaženi profesor Bosworth važe tko je bio manji, a tko veći fašist, ne dovodeći uopće u pitanje da li se uopće radi o fašizmu, dakle, ne poštujući ono što bi svatko, a pogotovo jedan profesor, trebao poštovati, a to su činjenice. Na tako izvrnutim “činjenicama” on gradi svoju nakaradnu sliku i nakaradnu usporedbu. Nakon detaljnije raščlambe oksfordske usporedbe, pozabavili smo se, na temelju činjenica, a ne izvrgavanja istih, usporedbom Churchilla i Hitlera, iz koje slijedi naslov ovog teksta kada se temi fašizma prilazi na način na koji se prilazi u ovom uratku iz Oxforda.(djl)
Add a comment Add a comment        
 

 
Hrvatski vojnik

 

Opet sam tražila tvoj grob među tisućama. Svi su sada okićeni cvijećem sa dopola dogorjelim lampionima. Sjećam se samo u magli one ¨“91 i mjesta gdje su te pokopali, a sada te ne mogu naći. Te kasne jeseni 91. imao si posjekotinu na unutrašnjoj strani dlana, to su ti sašili na kirurgiji u zadarskoj bolnici, a ja sam to svakodnevno previjala. Sedmi dan trebala sam izvaditi šavove.( www.domovinskirat.hr)

Add a comment Add a comment        
 

 
Boris TadićU hrvatskim je medijima najavljen jednodnevni posjet (u petak, 19. ožujka) predsjednika hrvatske vlade dr. Ive Sanadera Beogradu. Posjet se događa u vrijeme kada su odnosi sa Sanaderovom prvom ljubavi, Europskom unijom, «na čekanju», a odnosi sa Srbijom praktički u mirovanju nakon hrvatskog priznanja samostalnosti Kosova. Sam predsjednik Vlade je rekao kako će «njegov skorašnji posjet Beogradu biti dobar temelj za uspostavu boljih gospodarskih i političkih odnosa dviju zemalja te da Hrvatska sa Srbijom, želi graditi dobrosusjedske i prijateljske odnose, ocijenivši kako su hrvatsko-srpski odnosi glavni čimbenik mira i stabilnosti u jugoistočnoj Europi». Nemamo ništa protiv građenja dobrosusjedskih odnosa sa susjedima, ali ti odnosi moraju stvarno biti kao oni između susjeda. Osnovno je, dakle, da između susjednih «imanja» postoji jasno određena granica, i ona zemljopisna i ona u odnosima, jer to donosi ravnopravnost koja je preduvjet svakog zdravog odnosa. A bojimo se da hrvatsko rukovodstvo unaprijed Hrvatsku stavlja u podređeni položaj, dodvoravajući se i Srbiji, i, time, i Europskoj uniji.(djl)
Add a comment Add a comment        
 

 
PodsljemeGradska skupština, odnosno vladajuća struktura na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem i SDP-om najnovijom je izmjenom GUP-a omogućila gradnju dvoraca za nove bogataše u Podsljemenu. Ta je vijest itekako šokantna ako se u obzir uzme kako je riječ o zaštićenom području na kojem se do sad nije moglo niti smjelo graditi. Oporbeni zastupnici u Gradskoj skupštini ogorčeni su najnovijom izmjenom GUP-a koji, prema njihovim riječima, pogoduje isključivo bogatašima i investitorima koji će tamo «zaraditi» višemilijunske iznose. Svatko od nas će se složiti sa stavom koalicije HDZ-HSS-HSLS koja najavu gradnje rezidencija u podsljemenskom zelenom pojasu ili takozvanim «plućima» grada smatra pravim zločinom prema očuvanju prirode. Naime, novim izmjenama GUP-a moći će se graditi na svim zaštićenim zelenim površinama u podsljemenskom području, koje su veće od 15.000 četvornih metara.Ono što je najgore jest činjenica da su to pretežnim dijelom višestoljetne šume koje Zagreb u odnosu na druge milijunske gradove čine itekako posebnim. Na taj će se način počiniti nepovratna šteta, baš kao da se odobri betoniziranje Plitvica ili morske obale.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
stop Tema hrvatsko-slovenskog graničnog spora i blokade pregovora s EU ne jenjava iz medija. Nema dana da nas mainstream mediji ne bombardiraju informacijama vezanim uz tu temu, toliko da su se već i najvećim flegmaticima i apolitičnim ljudima popeli na glavu. Svi će se vjerujem složiti kako je ovaj medijsko-politički cirkus poprimio zbilja groteskne razmjere. U nizu novinskih članaka napisanih na ovu temu svakako treba izdvojiti jedan, razlozi su čisto edukativni. «Ne možete se dogovoriti sa Slovencima? U EU ćete sa Srbima». Takav nam naslov donosi Jutarnji list na svom internetskom portalu 14. ožujka 2009 g. Prosječan konzument medija zasigurno će se zgroziti nad ovim naslovom! Pa nije li Hrvatska još do jučer bila balkanski vlak za EU i Zapad?! Nije li Hrvatska faktor stabilnosti u regiji (ili kako bi jedan visoko pozicionirani hrvatski političar rekao – regionu)? U tekstu dalje stoji kako je članicama EU rasprava o granici na moru zamorna i besmislena i kako se oni nemaju vremena podrobno baviti tim pitanjem. Na Hrvatskoj je kaže dalje da postigne kompromis sa Slovenijom ili inače ulaska u EU neće biti. Spominje se i mogućnost da Hrvatska uđe u EU zajedno sa Srbijom jer «bi bilo politički važno da dvije najvažnije države s Balkana budu zajedno primljene u EU».(D.Dijanović)
Add a comment Add a comment        
 

 
Ivan JakovčićKako mediji izvještavaju na posljednjem saboru Kluba mladih IDS-a predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić najavio ja kako će nakon ulaska Hrvatske u EU Istra zatražiti autonomiju. Smatra kako stanovnici Istre imaju “legitimno i demokratsko pravo kao regija otvoriti pitanje autonomije Istre”. Nadalje tumači kako se Istra devedesetih “znala suprotstaviti nacionalizmu, te prihvatila toleranciju, višejezičnost i multikulturalnost”. Kada ne bi znali da takve tendencije kod istarskih političara doista postoje već dugi niz godina, mislili bi da je riječ o predizbornome triku. No ovdje je ipak riječ o mnogo ozbiljnijem pitanju. Ova izjava čelnika IDS-a otvara brojna pravna, politička i ideološka pitanja. Za početak treba podsjetiti kako je tzv. Badinterova komisija, pod predsjedanjem francuskog pravnika Roberta Badintera, potvrdila hrvatsku u avnojevskim granicama te je RH i priznata u tim granicama po preporuci Mišljenja br. 1 od 29. studenoga 1991. te Mišljenja br. 2 i 3 od 11. siječnja 1992 g. Avnojevske granice Hrvatske nedvojbeno obuhvaćaju i Istru (osim nekih manjih dijelova koji su u sastavu Slovenije i Italije).(D.Dijanović)
Add a comment Add a comment        
 

 
Milan Bandić«Boga mi, neću ga mijenjat'!» - riječi su kojima je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić «ad acta» stavio prijedlog nezavisnog zastupnika Pere Kovačevića da građani glavnog grada na predstojećim lokalnim izborima glasuju o preimenovanju sadašnjeg Titovog trga u Zagrebu. Bandić pritom odlazi i korak dalje i sebi svojstvenom drskošću, a ovaj puta i posebnim bezobrazlukom, naglašava kako po njemu «ulica» ne može rješavati probleme i kako tako nešto nikada nije donijelo ništa dobrog, počevši od Gazimestana. A Bandićev «Gazimestan» u ovom su slučaju valjda ljudi koji su se predvođeni građanskom inicijativom «Krug za trg» prošle subote okupili kako bi ponovno, ovaj puta na konferenciji za tisak, zatražili preimenovanje jednog od najljepših zagrebačkih trgova. Ovakva «usporedba» ne predstavlja ništa drugo nego provokaciju najgore moguće vrste. Vrijeđanje ljudi koji dižu glas kako bi se zločini komunističkog režima pola stoljeća kasnije konačno nazvali pravim imenom. Na koji se način između tih ljudi i Gazimestana gdje se dogodilo veličanje četništva u najgorem mogućem obliku može uopće uspoređivati jasno je i logično valjda samo u glavi Bandića i njemu sličnih.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
dr. Ivo SanaderGužva oko slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora Europskoj uniji ima i dobre strane. Naime, prvi puta smo čuli iz usta vladajućih hrvatskih političara kako se parola "Europska unija nema alternativu" ipak može preispitati. Šteta što se to dogodilo pri kraju pregovaračkog procesa kada ova novopronađena kritičnost i više nema puno što za promijeniti - ali bolje ikada, nego nikada - reći će mnogi. I dok je neke skretanje s bezalternativnog europskog puta vjerojatno iskreno razveselilo, kao primjerice predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića čija je jedina politička konstanta sve ove godine bila iz petnih žila gurati Hrvatsku na Balkan, dr. Ivi Sanaderu zadnji razvoj događaja zasigurno ne može biti i nije po volji. Njegov jedini uspjeh kojem je podredio sve vrijednosti - primanje Hrvatske u EU, polako ali neumitno se udaljava od ostvarenja, dok je situacija u zemlji zbog svjetske ekonomske krize sve teža i teža. U takvim uvjetima može se postaviti pitanje što uopće može učiniti premijer Sanader?(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Aleksandar Tolnauer Internetski portal Javno.hr ovih je dana donio zanimljivi članak o načinu na koji Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske raspoređuje i troši državni novac. Pa se moglo saznati kako je na održavanje svojih internetskih stranica http://www.savjet.nacionalne-manjine.info/ Savjet za nacionalne manjine u 2008. godini potrošio 50.000 kuna. Oni koji se upute prema navedenoj adresi vrlo brzo će se i vratiti, jer se sve skupa radi o pet internetskih stranica. No, nije 10.000 kuna 2008. godine potrošeno za svaku od tih pet stranica, već je 50.000 kuna potrošeno za postavljanje, slovom i brojkom, pet (5) poveznica. Dakle, hrvatski porezni obveznici svaku od poveznica dodanu 2008. godine na internetskim stranicama Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske platili su - 10.000 kuna.(mm,mmb)
Add a comment Add a comment        
Uto, 5-05-2026, 22:47:14

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.