Miroslav Mikuljan15. i 16. listopada 2009. godine u Splitu je održan 12.međunarodni festival turističkog filma i ekologije s ukupno prispjelih i pregledanih 164 filma iz 53 zemlje svijeta, sa svih kontinenata. Kao i prošle godine, za najbolji film festivala u kategoriji do 60 minuta, nagrada je pripala autoru filma "Ljudi s mliječnog puta ", filmskom i TV redatelju i članu HKV-a Miroslavu Mikuljanu, što je zaista ogroman uspjeh. No, također, kao i prošle godine, ovaj veliki Mikuljanov uspjeh, kao uostalom i čitavi festival u hrvatskim su medijima ponovno prešućeni. Pisanje ovog komentara predstavlja svojevrsni “Déjà vu”, jer smo sličan komentar na Portalu objavili pred točno godinu dana. I na tada održanom festivalu u Splitu pobjedio je Miroslav Mikuljan s filmom “Sam”. I tada je njegov uspjeh prešućen, a s obzirom koliki je stupanj medijskog ignoriranja takozvane nepodobne hrvatske inteligencije, stanje je postalo gotovo neizdrživo.(mmb)

Add a comment Add a comment        
 

 

Sanader i TadićU posljednja dva dana u hrvatskim su medijima aktualne dvije vijesti, koje jedna s drugom možda i nemaju previše veze, ali gledane zajedno imaju itekakvo simboličko značenje. Prva je vezana uz izjave srbijanskog predsjednika Borisa Tadića koji je po ne zna se koji put ustvrdio kako se devedesetih godina na području bivše Jugoslavije vodio građanski rat. Pa iako je spomenutu tezu Tadić već više puta do sad izgovorio, ovoga puta nismo primijetili da je bilo koje nadležno tijelo u Hrvatskoj službeno reagiralo. Dakle, predsjednik «demokrat» Tadić, kao i mnogi drugi srpski političari uspješno su se vodili onom – laž ponovljena mnogo puta postaje istina – i ostvarili za Srbiju veliki politički uspjeh. Još samo preostaje da se na krilima lošeg i tendencioznog rada Haškoga suda Hrvate proglasi agresorima nad Republikom Srpskom Krajinom i u BiH, pa da tragikomična farsa bude potpuna. Druga vijest odnosi se na bivšeg hrvatskog premijera Sanadera i njegov novi osobni  uspjeh. Naime, Sanader je ovih dana «upiknuo» odličan posao u Kanadi.(mmb)

Add a comment Add a comment        
 

 

Večernji listNegdje između svih izvještaja o aferama koje danas potresaju Hrvatsku, moglo se čuti kako nekada najprodavanijim dnevnim novinama Večernjem listu slijedi reorganizacija. A što bi ta reorganizacija mogla biti nije teško pogoditi, toliko smo već naučili od stranih gazda. Otpuštanja. Što će Austrijancima hrvatski novinari, kada se s nekoliko slika bikinija europskih trendseterica može zamijeniti koliko god hoćeš kartica novinarskog teksta. Uostalom, nisu li najprodavanije novine u Hrvatskoj, upravo Styrijina 24sata, pokazale kako za ono što se želi Hrvatima danas prodati na papiru i ne treba puno truda.(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

Miroslav TuđmanZnačajan dio knjige «Kraj vremena veleizdajnika?» autora Josipa Pečarića i Mate Kovačevića zauzimaju stranice o dr. Miroslavu Tuđmanu, kandidatu za dužnost predsjednika Republike Hrvatske. Predstavljanje dr. Tuđmana i njegovih ideja u ovom obliku svakako je dobrodošla zamisao iz više razloga. Očita je, naime, medijska blokada njegovih predizbornih nastupa, ignoriranje njegove nazočnosti događajima, prešućivanje i izostanak imena dr. Miroslava Tuđmana u anketama koje na upitan način ravnaju raspoloženjem birača, kao što je očito favoriziranje nekolicine predsjedničkih kandidata, osobito onih s ljevice. Uz to, u ovo vrijeme medijskoga žutila i lova na senzacije, skromna i vanjskim efektima nesklona osoba dr. Tuđmana nije dobra građa za naslove koji bi privukli publiku. Nije se obogatio ni devedesetih godina ni poslije, privatni život i obitelj drži dalje od javne scene i radoznalaca. Ne daje populističke izjave, ne vrijeđa novinare, niti izaziva skandale. Tako se ponašao i u doba dr. Franje Tuđmana, svoga oca, rijetko se pojavljujući u javnosti i zbog prirode posla što ga je obavljao kao ravnatelj Hrvatske izvještajne agencije.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Srpski logorTeško čovjek može naći opravdanje za povike grupe huligana 'ubij', ubij Srbina' na nogometnoj utakmici mladih reprezentacija Srbije i Hrvatske u Varaždinu. Ipak začuđuje činjenica kako je taj incident postao velikim državnim problemom koji je došao i na saborske klupe uz osudu veoma emotivnog srpskog zastupnika Milorada Pupavca. Po njemu treba osuditi čak i hrvatsku dalekovidnicu što nije prekinula prijenos utakmice, a trebalo je zabraniti na TV-u i pokazivanje grupe 'navijača' koji skandiraju takve šovinističke poruke uvredljive za srpsku manjinu u Hrvatskoj! Skrušeno se Pupavcu na Saboru odmah ispričao i gradonačelnik grada Varaždina, osudila tu sramotu i naša rezolutna premijerka a ispriku ponudila i 'TV-Hloverka' uz čvrsto obećanje kako se takve ludosti više nikad neće i ne smiju dogoditi; lijepo!(D.Kalafatić)

Add a comment Add a comment        
 

 

Slavko GoldsteinDa se u samoj Hrvatskoj uporno krivotvori hrvatska povijest, potpuno je jasno. Da su krivotvoritelji zadnjih mjeseci u ofenzivi, potpuno je razvidno. Otvoreno pismo Slavka Goldsteina nadbiskupu zagrebačkom Josipu Bozaniću, prepuno je sitnih, prepredenih krivotvorina, kojima se nitko nije htio baviti, kao ni pismom u cjelini pa ne ću ni ja. Međutim, ima u tome pismu i krupnih krivotvorina, kao što ima i prešućenih istina, a i nespomenuta istina je sestra povijesne laži. Rabeći pojmove «Jasenovac» i «Bleiburg» kao skupne nazive, simbole zločina, S. G. točno definira Jasenovac, ali prešućuje da je ustaški logor poslije pretvoren u komunistički logor i da je bio u funkciji zločina (najmanje) do l947., kao što u nedavnom intervjuu «Vijencu» točno kaže i dr. Josip Jurčević iz Hrvatskoga instituta za povijest. U definiciji «Bleiburga» S.G. ulazi u izravnu krivotvorinu. Za razliku od Jasenovca,, koji je (kaže S.G.) «zločin genocidnog masovnog ubijanja civilnih pripadnika triju naroda», Bleiburg je po njemu «ratni zločin masovnog ubijanja razoružanih zarobljenika četiriju vojska». Što nedostaje definiciji Bleiburga, a postoji u definiciji Jasenovca? Pridjevi «genocidni» i « civilni». Što je previše u definiciji Bleiburga? Pridjev «ratni».(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Andrija HebrangJoš sredinom svibnja na Portalu smo predvidjeli mogućnost da se Andrija Hebrang ispred HDZ-a kandidira za predsjedničke izbore, a nakon toga napisali smo i da u predizbornoj utrci najvjerojatnije ne će uspjeti. Konstatirali smo i zašto je tome tako – uglavnom je bilo riječi o nedosljednosti političkih stavova, te čestim nepromišljenostima i brzopletostima u davanju izjava koje stvaraju sliku politički nezrele i za predsjedničku funkciju nespremne osobe. No, ne samo da Hebrang ima izgledne šanse da HDZ izgubi na predsjedničkim izborima, on svoju kampanju odrađuje toliko traljavo da time zapravo neposredno pomaže drugim predsjedničkim kandidatima, ponajviše Nadanu Vidoševiću. Čovjeku, koji je upravo velikim dijelom zahvaljujući Hebrangovoj nesmotrenosti, od kandidata iza kojeg na kraju krajeva stoji ipak samo jedna (iako vrlo moćna) politička struja, preko noći postao jedno od najspominjanijih imena u utrci za predsjednika države.(mmb)

Add a comment Add a comment        
 

 

Đuro VidmarovićU ponedjeljak, 5. listopada održana je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća tribina pod naslovom «Tko je na crnim listama u demokratskoj Hrvatskoj». Predavači su bili književnici Marija Peakić Mikuljan i Đuro Vidmarović. Izlaganje Đure Vidmarovića donosimo u nastavku."Govoriti o crnim listama, danas, 2009. godine, 20 godina nakon pada Berlinskog zida i 19 godina nakon pada komunističkog političkog i ideološkog ustroja u Hrvatskoj, sumorno je, tužno, ali neophodno. Zbog mlađih ljudi potrebno je ukratko objasniti što se podrazumijeva pod sintagmom «crne liste». U vrijeme bivše države SFRJ vodstvo KPJ, odnosno vodstva njezinih ekspozitura u pojedinim tzv. Socijalističkim republikama, budno su bdjela nad ideološkom i političkom ispravnošću svih tekstova koji odlaze u javnost. Zbog toga su novinari imali status društveno-političkih radnika, bili posebno educirani na partijskim školama i kursevima, provjeravani s aspekta ideološke i sigurnosne besprijekornosti, kako bi pisali onako kako režimu odgovara. Oni koji bi se tome suprotstavili odstranjivani su s posla i na razne načine disciplinirani. KPJ je u tome imala velikoga uspjeha."

Add a comment Add a comment        
 

 

ParadaNe možemo niti zamisliti kakvo sada neopisivo slavlje vlada u izbornom stožeru kandidatkinje na predstojećim izborima za predsjednika Republike Hrvatske Vesne Pusić! Naime, Barack Obama je dobio Nobelovu nagradu za mir, a u jučerašnjoj emisiji Otvoreno svi smo mogli vidjeti kako gospođa Vesna Pusić u svom uredu drži američku zastavicu. Jedino je šteta što ta emisija nije bila emitirana koji dan ranije. Tada bi i čovjek na čije mjesto puca Vesna Pusić, Stipe Mesić, mogao iz njenih usta čuti kako se u trenutku napada zrakoplova JNA na Banske dvore tamo nalazio i njen brat Zoran Pusić. Jer da je to znao, zasigurno bi mu «Predsjednik svih građana» dodijelio neko odlikovanje u povodu Dana nezavisnosti. Kada su ga dobili i nekadašnji visoki komunistički dužnosnici.(djl)

Add a comment Add a comment        
Sri, 6-05-2026, 04:30:48

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.