Detalji

Objavljeno: 22. kolovoza 2011.

Kako se bliže parlamentarni izbori sve je jasnije da i pored spretnosti koju u svojim medijskim istupima iskazuje predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor, HDZ ima ozbiljnih problema s glasačkim tijelom koje smatra da je ova stranka - takva kakva je sada - potrošena. Mnoge procjene tako govore kako nekadašnji birači HDZ-a i pored stvaranja predizborne osovine Kukuriku koalicija-Ivo Josipović više nisu spremni birati HDZ kao manje zlo, pa makar to značilo SDP-om kontroliranu Vladu i SDP-ovog Predsjednika.(mm)

Detalji

Objavljeno: 21. kolovoza 2011.

Izašla je ovogodišnje izdanje Šangajske liste 500 najboljih svjetskih sveučilišta, gdje se Hrvatska u ovom probranom društvu našla zbog Zagrebačkog sveučilišta. Hrvatska je prvi puta na listi, a njezin dosadašnji izostanak dijelom treba prepisati činjenici da su se pojedini fakulteti Zagrebačkog sveučilišta u bazama na osnovu kojih se lista radi pojavljivali sami, a ne kao dio sveučilišta.(mm)

Detalji

Objavljeno: 19. kolovoza 2011.

Više manje svi smo svjesni stanja u Hrvatskoj. Problema koliko želiš, a naznaka rješenja nema. Jedna od stvari koje u Hrvatskoj ima i na pretek su „afere“ ili „slučajevi“. Mnogi od njih su stvarni, za mnoge od njih se, bar u javnosti, još i ne zna, a ima i onih koji su umjetno stvoreni, naravno iz nekog političkog razloga. Posljednja takva je afera u svezi imenovanja, odnosno u nekim slučajevima ponovnog imenovanja, petnaest hrvatkih veleposlanika. Postupak imenovanja veleoslanika postao je aferom onog trenutka kad se javio predsjednik Republike prof. dr. Ivo Josipović sa zahtjevom da predsjednica Vlade smijeni ministra vanjskih poslova.(djl)

Detalji

Objavljeno: 17. kolovoza 2011.

Nakon što smo mislili da su svi mogući paradoksi u Haagu već ispucani, pred našim očima ovih dana odvija se priča koja je uspjela iznjedriti novi. Naime, dok se s jedne strane optužuje Republiku Hrvatsku na čelu s dr. Franjom Tuđmanom da je počinila agresiju na Bosnu i Hercegovinu branjenu od strane Armije BiH, s druge strane se od ravnatelja HIS-a i sina prvoga hrvatskog predsjednika prof. dr. Miroslava Tuđmana traže podatci o naoružavanju preko Hrvatske te iste Armije BiH.(mm)

Detalji

Objavljeno: 17. kolovoza 2011.

Osvrt na knjigu ne bi trebao biti posebno zahtjevan novinarski zadatak, no i tu je Jutarnji list uspio nedavno dodati još jedan biser svome profesionalnom neprofesionalizmu. O tome ovih dana piše novinar i publicist Zvonimir Despot na svom blogu razlažući novinarski tekst o jednoj povijesnoj knjizi koji ne uspijeva doseći minimalne profesionalne kriterije, nego radije kreće standardnim putem prosipanja ideoloških magli, manipulacija i krivotvorina. (djl)

Detalji

Objavljeno: 04. kolovoza 2011.

Nakon četverosatnoga zajedanja, izjavom o slučaju samostana u istarskoj Dajli oglasilo se stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije. U njemu, ukratko, stoji kako je slučaj postao unutarcrkveno pitanje od kada su 1999. samostan i pripadajuće zemljište od strane države dodijeljeni župi Dajli. Pri tome u oči upada izrijek „ne ulazeći u odluke hrvatskih pravosudnih tijela i razloge tih odluka".(mm)

Detalji

Objavljeno: 04. kolovoza 2011.

Koga smo ono pobijedili u vojnoredarstvenim operacijama Bljesak i Oluja? Kad govorimo o agresoru na Hrvatsku onda je najbolje koristiti izvorna vrela samih agresora. Ta se vrela, kojih ima na tone, u Hrvatskoj rijetko spominju, a još rjeđe, nažalost, analiziraju. Zato uoči još jedne obljetnice najsjajnije vojne pobjeda u povijesti Hrvata zavirimo nakratko u srpski tisak s kraja godine 1991., kako bismo osvijetlili karakter agresora i kako bismo unatoč višegodišnjoj politici izjednačavanja krivnje mogli ispravno odgovoriti koga smo to uopće pobijedili u Oluji.(N.Piskač)

Detalji

Objavljeno: 02. kolovoza 2011.

Kada smo svršetkom ljeta 1991. utemeljili Zbor hrvatskih umjetnika kao krilo Zbora narodne garde, a odmah zatim i satniju koja će biti nazvana satnijom "Hrvatski umjetnici", javile su se stotine umjetnika u tu u povijesti ratovanja najneobičniju i najoriginalniju postrojbu dragovoljaca. Jedan od dragovoljaca bio je Marijan Jurišić, operni pjevač čije se ime od početka sedamdesetih godina prošloga stoljeća pojavljivalo u programskim knjižicama koncerata i opernih izvedaba. Kao što to obično biva, nakon rata su se – isprva stalna – druženja hrvatskih umjetnika dragovoljaca ponešto prorijedila ili posve nestala.(H.Hitrec)