Detalji

Objavljeno: 19. srpnja 2013.

T. M. Bilosnić zanimljiva je osobnost među hrvatskim književnicima. To može zahvaliti svome nemirnome, čak ponekad avanturističkome (u mladosti) duhu, intelektualnoj radoznalosti, hrabrosti da se okuša, ne samo u različitim poslovima (tko kod nas može živjeti jedino od književnoga rada!), već i u različitim umjetničkim i književnim žanrovima. Bez pretjerivanja možemo kazati kako Bilosnić spada među najproduktivnije hrvatske književnike, jer je broj njegovih objavljenih djela dosegnuo stotinu naslova. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 11. srpnja 2013.

Najveći iznos koji bi Hrvatska, od koncesionara koji bi 50 godina upravljao hrvatskim autocestama, dobivala po godini iznosi tek 27% naplaćene cestarine u 2012.! Napominjemo da je u prva tri mjeseca ove godine naplaćeno 8% više nego u istom razdoblju lani, te da je na godišnjoj razini povećanje prihoda od naplate cestarine od 2010. svake godine raslo za više od 3,5%. Jasno je zašto Vlada ne spominje ove brojke. (djl)

Detalji

Objavljeno: 18. srpnja 2013.

Mila Vlašić je rođena 1928. u zaselku Vlašići nedaleko Mostara. U tom je gradu završila osnovnu školu i gimnaziju, a učiteljsku školu i višu pedagošku akademiju u Sarajevu. Nakon toga životni ju je put odveo u Ljubljanu gdje je diplomirala slavistiku i romanistiku na filozofskom fakultetu. Nakon toga zaposlila se na Pedagoškoj akademiji u Ljubljani gdje je radila kao viša predavačica, metodičarka. Danas je samostalna i neovisna umjetnica. Piše na slovenskom i na hrvatskom jeziku. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 17. srpnja 2013.

Snovi i senje vrlo je zanimljiva književna zbirka. Njegovi kajkavski stihovi vrijedan su doprinos revitalizaciji hrvatske dijalektalne književnosti. Autor Zdravko Seleš nameće se kao književnik s čijim se djelom mora računati. Đurđevački ogranak Matice hrvatske objavljivanjem ove knjige pridružio se krugu aktivnih ogranaka ove najstarije i najvažnije svehrvatske nacionalne udruge. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 16. srpnja 2013.

Još jedan relikt iz komunističkoga doba: hajdmo pretražiti stan (stanove, kuće) političkih protivnika, ako i ne nađemo ništa, barem ćemo ih malo uzdrmati. Neka znaju da smo tu, da ih pratimo. Thompson nam ide na živce, hajdmo mu upasti u stan i tražiti oružje. Nema oružja? Nije važno, poruka je poslana: zagorčit ćemo život hrvatskim domoljubima na sve načine. Uostalom i pronašli smo nekoliko kuhinjskih noževa. Pa što ako su kuhinjski. Zašto su tako naoštreni, ha? (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 16. srpnja 2013.

Marko Gregur je jedan od najmlađih članova Društva hrvatskih književnika. Rođen je 1972. u Koprivnici. Piše poeziju i prozu. Do sada se istakao kao dojmljiv i marljiv pisac kratkih priča koje je objavio u dvadesetak zajedničkih zbirki te u nizu časopisa. Zapažen je i nagrađen na mnogim natječajima u zemlji pa i inozemstvu. Do sada je objavio jednu knjigu pjesama pod naslovom „Lirska grafomanija" (naklada Ceres, Zagreb 2011.) Knjiga „Peglica u prosincu" druga je Gregurova samostalna knjiga. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 15. srpnja 2013.

Neda Šarić Rosandić smatra se jednim od najboljih hrvatskih veleposlanika iz prvog desetljeća, odnosno vremena u kojem je stasala mlada hrvatska diplomacija. O njezinom radu mogla bi se napisati cijela knjiga. Tada su se veleposlanici birali iz redova ne samo političke, već poglavito kulturne, znanstvene i gospodarske elite naroda. Godine 2000. ta je skupina zaslužnih i prekaljenih diplomata brutalnom političkom i ideološkom odlukom odstranjena i zamijenjena ljudima iz partijskih nomenklatura, (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 14. srpnja 2013.

Knjiga „Ahilej u virovima vrtoloma" intrigantno je ali i znanstveno fundirano djelo. Autori svoju tezu zaključuju vrlo časnom konstatacijom:"Čak i da je sve ovo još jedna isprazna priča, čak i da na Ljubačkoj kosi nema ničega, a ima, jer tamo gdje su grobovi i nekropole, tu je i pretpovijest, to svi znamo, politička povijest, povijest rata, pobjednička povijest, neće nikada prihvatiti ono čime se razotkrivaju smrti, težnje i posezanja za tuđim teritorijima. (Đ. Vidmarović)