Maske su pale, a Hrvati su i ovoga puta dovedeni pred gotov čin – takav bi mogao biti kratak zaključak višemjesečne «ZERP» sapunice u kojoj se od samoga početka znalo da će završiti «happy endom», ali nažalost, ne za građane Hrvatske. Tako će se već ovoga tjedna pred Saborom naći prijedlog prema kojemu će ZERP ostati na snazi, ali se neće primjenjivati na članice EU dok i Hrvatska ne uđe u taj krug. Premijer Sanader samouvjereno je stao pred kamere i informirao javnost kako je ZERP glavni uzrok zastoja pregovora te da i on i ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković i glavni pregovarač Vladimir Drobnjak imaju spoznaja da bi se nakon uklanjanja te zapreke pregovori trebali snažno ubrzati. Na kojim se činjenicama te njegove spoznaje temelje, nismo uspjeli saznati, nadajmo se da nije riječ o obećanjima kakva su dana kad se od Hrvatske tražilo uhićenje generala Gotovine, jer otad su prošle tri godine, a promjenilo se nije gotovo ništa, osim ako se u obzir ne uzmu novi ultimatumi koji kao po špranci pristižu iz Bruxellesa.S jedne se strane nalaze struka i građani, s druge politika i interesi. Postavlja se samo pitanje koji i čiji i kamo su takvi potezi do sada doveli. Jedni nas pljačkaju, drugi omalovažavaju, a hrvatski je bunt pokleknuo i zamro uslijed politike ulizivanja, borbi za fotelje, ucjena i naplaćivanja svih mogućih međusobnih usluga.Ogroman je to ulog za Uniju za koju uopće nismo sigurni što nas sve još tamo čeka.(mmb)

 

 

Ovogodišnji Međunarodni dan žena svjetske organizacije obilježile su pozivima na ulaganje u budućnost žena i djevojaka i njihovo pravo na pristojan posao jer su žene potencijal za postizanje razvoja i mira. Međutim ni u 21. stoljeću ravnopravnost žena i muškaraca još uvijek nije dostigla željenu razinu u mnogim područjima društvenoga života. Tako su žene još uvijek podzastupljene u svim sferama vlasti u većini zemalja i institucija Europske unije, a u mnogim zemljama na snazi su zakoni koji diskriminiraju ženski rod. Jedan od najvećih problema svakako je seksualno zlostavljanje, koje se priznaje kao zločin u brojnim pravnim sustavima, no čak i tada u nekim zemljama neprimjeren zakon ili lokalna tradicija često je razlog da zločin ostaje nekažnjen. Iako je zakonska podloga u Hrvatskoj po pitanjima ravnopravnosti žena do sada općenito bila  čak i relativno zadovoljavajuća, diskutabilno je njihovo poštivanje i sankcioniranje eventualnih povreda istih, pogotovo ako se u obzir uzme slijedeći paradoks koji možda i najbolje ocrtava zainteresiranost i skrb o pravima žena na razini države, ali i od strane veoma eksponiranih i u medijima prisutnih (i od strne države financiranih!) no upitno učinkovitih udruga za ženska prava. Naime, Ustavni sud RH poništio je Zakon o ravnopravnosti žena, i to zato što ga je Sabor svojedobno izglasao sa 75 umjesto sa 76 glasova. Sada bi Sabor ponovo trebao o tome glasovati, a u međuvremenu Zakon ne vrijedi...Drugim riječima, trenutno su (i nadajmo se privremeno) povrede ženskih prava u Hrvatskoj – izvan zakona.(mmb)

 

 

Sada već po drugi puta moram od Milana Ivkošića slušati kako sam kukavica jer ne potpisujem svoje tekstove na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća. A, što će Ivkošić učiniti ako zbog pisanja na Portalu izgubim svoj posao koji se financira iz državnog proračuna - to nije spomenuo, ali ja ću reći. Ništa. Niti će Večernji list o tome ikada donijeti ikakvu vijest. Za početak, ja to ne ću moći dokazati. A i ako mogu, koga će se to ticati? Nikoga. Slično kao što se nikoga nisu ticali svi oni očišćeni nakon izbora 2000. godine na mnogim razinama hrvatskoga društva, uključujući tu naravno i medije. I zato, neka se cijenjeni novinar Milan Ivkošić prestane ponašati kao da ne zna u kakvom sustavu živimo. I ružno zloupotrebljavati činjenicu da se nisam potpisao pod jedan tekst o njemu, prešućujući pri tome da istovremeno stalno pišem o onima kojima su čistke bile i ostale temeljno sredstvo vladanja u Republici Hrvatskoj. Kao da i ja ne bih zapravo rado potpisivao svoje članke na ovom Portalu, pa ipak ostajem - M. M.

 

 

U hrvatskim medijima ostao je prošli tjedan pomalo slabo zapažen zajednički posjet Zagrebu glasnogovornice Haaškog suda Nerme Jelačić i glasnogovornice haaškog Tužiteljstva Olge Kavran. Naime, bezbrižne haaške glasnogovornice dogovorile su zajedno službeni put i dnevnice, spojile ugodno s korisnim, i posjetile dok se još može "egzotični" Zagreb, grad zbog čega uopće imaju posao, i grad koji zapravo nije uopće tako loš kada mu se dođe u turistički posjet. To je što se tiče ugodnog, a što se tiče korisnoga na zajedničkoj konferenciji za tisak hrvatskom građanstvu prenijele su vijest da će suđenje generalima Čermaku, Markaču i Gotovini početi u utorak, ali da će isto tako dan prije početi još jedan proces, suđenje Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću Frenkiju. Prezentacija koju su haaške glasnogovornice izložile hrvatskim novinarima trebale je biti valjda dokaz da Haaški sud drži do svoje dosljednosti zbog čega će bi sada svi u Hrvatskoj trebali ostati ushićeni i zavikati: "Hura, hura!". Da, da, svakako, svakako. Sve dok se ne baci pogled na optužnice.(mm)

 

 

Nakon što smo se ponadali da će hrvatskoj strani biti dopušteno ono što je bilo dopušteno primjerice Italiji ili Sloveniji, stigao je prošli tjedan u Zagreb europski povjerenik za proširenje i objasnio da za Hrvatsku (opet) vrijede druga pravila. Oli Rehn tako nam jasno poručio da je ZERP "sad vrlo ozbiljno i najhitnije pitanje za Hrvatsku. Ako se ne riješi uskoro, uzrokovat će, na žalost, ozbiljne zastoje u procesu pristupa vaše zemlje no ako se uspije brzo riješiti, možemo ostvariti brz i ozbiljan napredak u pregovorima". Kao da smo mi neki kmetovi na njegovom neželjenom posjedu, pa će nam on ukazati malo milosti kada udovoljimo još jednom hiru europskih velmoža.(mm)

 

 

 

 

Povjerenik EK za proširenje, Olli Rehn, upozorio je jučer Hrvatsku da mora brzo riješiti problem ZERP-a ako želi nastaviti i ubrzati pregovore s EU. "ZERP je vrlo ozbiljno pitanje koje Hrvatska treba riješiti u kontekstu pristupa EU. Ono donosi oblake na hrvatskom putu prema EU i ukoliko se to pitanje ne riješi u kratkom roku, moglo bi dovesti do ozbiljnih odgoda u procesu pristupanja EU" - rekao je Rehn novinarima nakon sastanka s premijerom Ivom Sanaderom. Nakon toga Sanader je sazvao hitan sastanak s koalicijskim partnerima Đurđom Adlešić i Josipom Friščićem, koji je naglasio da HSS ne namjerava dići ruke od glavnog izbornog obećanja žuto-zelene koalicije: ZERP-a. Na emelju svega rečenoga i viđenog, postavlja se pitanje na temelju čega bi hrvatska politička elita ovoga puta trebala vjerovati Europskoj uniji, nakon što je spomenuta već toliko puta do sada pogazila svoja obećanja Hrvatskoj i nastavila postavljati uvjet za uvjetom u svezi s mogućim pridruživanjem. Kao prvo, Hrvatska je politikom koju vodi svakoga dana sve više bliže političkoj kategoriji ili formaciji takozvanoga Zapadnog Balkana (drugim riječima, države bivše Jugoslavije no umjesto Slovenije sa Albanijom). Drugo, ako nas pamćenje ne vara – a ne vara nas, puna suradnja Hrvatske sa Haaškim sudom oko uhićenja generala Gotovine, navodila se kao posljednji i glavni preduvjet za konačno otvaranje i rješavanje svih spornih poglavlja u postupku pridruživanja. Hrvatska ne samo da je po tom pitanju surađivala, nego je Gotovina 2005. godine i uhićen, međutim ni to, kao ni brojni ultimatumi od toga vremena, od kojih je ZERP samo najnoviji, nisu bili dovoljni.(mmb)