Detalji

Objavljeno: 10. veljače 2010.

«Večernji list» je u svojem prilogu «Obzor» objavio razgovor akademika Dubravka Jelčića s novinarom Denisom Derkom. Budući da mnogi čitatelji internetskih stranica HKV-a , posebno u inozemstvu, nisu pročitali taj intervju, prenosimo ga u sažetom obliku. U uvodnim odgovorima na Derkova pitanja, Dubravko Jelčić biranim riječima, punim poštovanja, govori o pokojnom Vlatku Pavletiću s kojim je zamislio biblioteku «Stoljeća hrvatske književnosti», veliki projekt koji se upravo nalazi u središtu pozornosti kulturne javnosti jer je na krajnje neuobičajen način oduzet onima koji su na njemu do sada radili. Jelčić pobija sve prigovore, posebno one koji dolaze od akademika Ante Stamaća. Njemu poručuje da pomete pred svojim vratima, to jest da se prisjeti svojih slabosti u uređivanju dviju knjiga u «Stoljećima», ali i faktografskih pogrješaka u «Antologiji hrvatske poezije».(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 03. veljače 2010.

Na Portalu Jutarnjeg lista od 3. veljače postavljen je članak s tužnom ispovijesti gospođe Ruth Dajč rođene Perl, Zagrepčanke, koja je izravnom pomoći tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca preživjela strahote Drugog svjetskog rata. Njeno je svjedočanstvo jedno od mnogih koje je u svojoj knjizi o hrvatskom blaženiku Alojziju Stepincu zabilježio u knjizi Juraj Batelja. Zanimljivo je pročitati dijelove svjedočanstva objavljene u Jutarnjem listu (Ruth Dajč: Stepinac me spasio od ustaškog zatvora), budući da se iz njega, kao i iz opreme članka u Jutarnjem listu može dosta toga naučiti o NDH, “narodnoj antifašističkoj” vlasti i samom Jutarnjem listu.

Detalji

Objavljeno: 02. veljače 2010.

Kažu mi neki da sam pretjerao u količini srdžbe dan ili dva prije nego što je visoko tijelo EU odbacilo amandmane dviju parlamentarka o «zajedničkom jeziku» za Hrvatsku, Srbiju, BiH i Crnu Goru. Ja sam se eto, vele, bez razloga dignuo na zadnje noge. Je li doista tako? Je li priča završena odbacivanjem amandmana ili je samo odgođena za neko povoljnije vrijeme? Hoće li taj zahtjev biti ipak postavljen kao posljednja ucjena, nakon što sve druge ucjene budu iscrpljene? Da. A povoljnije vrijeme bit će kada ubrzana Srbija dostigne usporenu Hrvatsku, te kada se i ostale «zapadnobalkanske zemlje» nađu zajednički na ulazu u europski raj. Nije li to sjajan trenutak za zajednički jezik?(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 01. veljače 2010.

Mediji su već opširno izvijestili o smrti dvoje maĐarskih državljana zbog posljedica teške nesreće na autocesti prema Budumpešti kod zaustavišta Savoly. Vozačica auta u kojem su se stradali nalazili nije prilagodila brzinu uvjetima na kolniku, odnosno nailasku Radomira Čačića. Zbog vožnje od samo 100-110 kilometara na sat vozačice ispred sebe, naš poznati političar, društvena vertikala i poduzetnik, nije stigao prikočiti pa je sa svojim dvotonskim Chryslerom 300C bio primoran udariti u zadnji kraj po svemu sudeći vrlo nesolidno građene Škode Fabije madžarskih registarskih oznaka. Ova nesreća toliko je potresla Radomira Čačića da je o njoj smogao snage izvijestiti hrvatsku javnost tek nakon nekoliko dana. O stanju stresa jasno govori i činjenica da je u svojem priopćenju naveo kako je na autocesti bila magla, iako je voditelj održavanja autoceste Damasdi Miklosom potvrdio suprotno. Jadni Radimir Čačić.(mm)

Detalji

Objavljeno: 28. siječnja 2010.

Ovih smo dana svjedoci sjajnih uspjeha hrvatskih športaša. Marin Ćilić je ušao u polufinale Australian Opena, jednog od četiri najveća teniska turnira u svijetu, u polufinalu na istom turniru je i Ivo Karlović u igri parova, hrvatski rukometaši na pragu su ulaska u polufinale europskog prvenstva, Ivica Kostelić postiže sjajne rezultate u skijanju, službeno najbolja športašica Europe, i druga na svijetu u 2009. Blanka Vlašić je, po tko zna koji put, sjajno otvorila sezonu. Sasvim dovoljno, zapravo i “previše” za napisati euforični članak o sjajnim športskim dostignućima Hrvata. Autor ovog teksta živio je određeno vrijeme u Engleskoj i Italiji, i sjeća se euforija u tim državama u vrijeme njihovih športskih uspjeha. Ne mislimo dakako da bi se sada u Hrvatskoj trebalo govoriti i pisati samo o tim sjajnim dosezima, ali, trebalo bi pisati i govoriti drugačije. Ovako se samo još jednom iskazuje “rad” hrvatskih vrhuški, medijskih i političkih, ne samo na podcjenjivanju tih dosega, već i na pokušavanju zatiranja ponosa Hrvata, te pokušaju prenošenja njihovog kompleksa manje vrijednosti (urođenog ili stečenog, svejedno) na hrvatski narod.(djl)

Detalji

Objavljeno: 28. siječnja 2010.

Sukladno starom i prokušanom propagandnom receptu koji kaže da «svaka laž, ako je dovoljno dugo ponavljaš, postaje istina» djeluju i određene političke-društvene strukture u Hrvatskoj. U posljednjih bezmalo dvadesetak godina tako je ne jedanput u tiskanim i elektronskim medijima ponovljena laž da je «Tuđman 1990. g. Srbe izbacio iz Ustava». Ta notorna neistina, međutim, ne dolazi samo iz redova srpskih političara, nego ju zastupaju i brojne – kako je takve u SSSR-u okvalificirao Lenjin – «korisne budale» iz redova hrvatskih političara, književnika i društvenjaka. Na izjave takvih lažova inače se ne vrijedi pretjerano osvrtati, no ponekad im – čisto iz razloga dekontaminacije političko-medijskog prostora – valja odgovoriti. Što je, dakle, stvarna istina? Da bi se odgovorilo na to pitanje, potrebno je ukratko podsjetiti na ustavnopravne promjene od kraja Drugoga svjetskog rata pa do danas.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 27. siječnja 2010.

U ponedjeljak, 25. siječnja emitirala je Hrvatska televizija zabavnu emisiju «Otvoreno». Budući da je najavljen razgovor o ustavnim promjenama, emisiju je publika zasigurno pogledala u velikom broju, bez obzira na kasne sate zimske noći koja je ledila krv u žilama sibirskim temperaturama. No, vrlo kasni termin nije sve. Da bi publiku održala budnim, HTV je prvi dio «Otvorenog» posvetila manje važnim, rutinskim korupcijskim i sličnim, pravim i izmišljenim aferama, a tek je drugi, dakle manje značajan dio posvetila beznačajnoj temi ustavnih promjena. U studiju su sjedili gospodari procedure hrvatskoga Ustava, Šeks, Milanović i predstavnik srpske nacionalne manjine Pupovac. Pred televizorima su sjedili Hrvati koji bi – ne znam zašto – htjeli saznati kakve se to promjene Ustava pripremaju. Ta radoznalost je doista neobična, pa i nepoćudna, no tko im može zamjeriti.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 25. siječnja 2010.

Europski parlament će 26. siječnja raspravljati o prijedlogu rezolucije o napretku Hrvatske kojeg je sačinio izvjestitelj Parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda. Standardni je to put na našem, zahvaljujući hrvatskoj vlasti nakon 2000., mučnom i ponižavajućem putu iz Mraka devedesetih godina prošlog stoljeća, kojeg velik dio Hrvata u srcu i pamćenju zove Danima ponosa i slave, k Svjetlu – Europskoj Uniji. Da pogledamo malo kakvi to Anđeli svjetla odlučuju o našem pristupu (što je blaži izraz za sudbinu) Svjetlu. Upoznat ćemo pobliže dva zastupnika Europskog parlamenta. Kako smo ih izabrali? Jednostavno, po njihovoj brizi i borbi za dobrobit poreznih obveznika Europske Unije. Radi se ne o dva Anđela svjetla, već o dvije Anđeline, Nijemici Franziski Katharini Brantner i Nizozemki Marijei Cornelissen.(djl)