Vinko PuljićKatastrofalnom položaju hrvatskog naroda danas u Bosni i Hercegovine uvelike je doprinijela hrvatska državna politika. Kako bi se uvidjelo na kojoj je razini rješavanja bosanskohercegovačkih problema službeni Zagreb dovoljno se sjetiti zadnjih Josipovićevih posjeta Mostaru, Sarajevu i Banja Luci. Tom prilikom restaurirale su se naveliko ideje o bratstvu i jedinstvu, a činjenično stanje i međunacionalni problemi su se jednostavno gurnuli pod tepih. Zato trenutne upravljačke strukture u Hrvatskoj uvelike podsjećaju ponašanjem na partijsku delegaciju iz Hrvatske kasnih osamdesetih, kada su se i pored već uvelike zahuktalog Miloševića do zadnjeg trenutka polagale nade u „ravnopravnost naroda i narodnosti" kao temelju avnojevske i federativne Jugoslavije.(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

DaksaU zadnjem broju Glasa Koncila od 27. lipnja 2010 na str. 10 gđa A. Tadić je objavila vijest uz podnaslov „Primjer, poticaj i opomena", kako su nakon šest i pol desetljeća na otoku Daksa, kraj Dubrovnika, u subotu 19. lipnja 2010. u prijepodnevnim satima, svoje posljednje počivalište u blagoslovljenoj grobnici dobili, posmrtni ostaci pedeset jedne osobe čiji je život na okrutan i nasilan način na tom mjestu prekinut u listopadu 1944. Predsjednik udruge „Daksa 1944/45" gospodin Mato Račević se među ostalim zahvalio vlasnicima ovog malog prekrasnog otočića, što su dopustili da tijela ovih svetih žrtava ostanu pokopana na mjestu njihovog mučeničkog stradanja, a koje su oni talko svojom žrtvom posvetili.(I.Lisac)

Add a comment Add a comment        
 

 

kavanaNo, život se za sve nas bespovratno promijenio, Esther i ja smo dobili i kćer. Djeca su rasla i mi smo se mučili kako ih dignuti na noge. Bili su dobri đaci i sa školom nije bilo problema, završili su gimnaziju i fakultet, sin je postao građevinski inženjer, slijedio je tatu, a kćer je, po uzoru na mamu, studirala jezike. Jedno vrijeme radila je kao inokorespondent u nekoj firmi za vanjsku trgovinu, tu je i upoznala svoga prvog muža, Nijemca i s njim otišla u inozemstvo. No ja sam opet počeo kockati, uz kocku je išao i alkohol, ponovno sam se vratio starim navikama. Ljudi s kojima sam kockao više nisu bili isti oni s kojima sam se družio prije i za vrijeme rata, stari kartaši su osiromašili, nestali ili otišli u inozemstvo. Novi krug u kojem sam kockao sastojao se od obrtnika, sitnih funkcionera vlasti, bogatih poljoprivrednika, ponekog sportaša. Igrali smo poker za novac, isprva za male sume, a onda s povećanjem standarda za sve veće i veće iznose. Dobivao sam i gubio, uglavnom gubio.(M.Međimorec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Naftna mrljaProšla su već više od dva mjeseca kako nafta istječe iz bušotine British Petroleuma u Meksičkom zaljevu, i sve više zagađuje kako morski i podmorski svijet, tako i obale najmoćnije svjetske sile, Sjedinjenih Američkih Država. Posve je razumljivo da je to već tjednima glavna vijest u SAD, i izgledalo je kao da samo sam prestanak istjecanja nafte u more može ukloniti s tim povezane vijesti s naslovnica američkih medija. Taj incident, naravno, sve više šteti popularnosti i ugledu najmoćnijeg čovjeka najmoćnije svjetske sile, nobelovcu Baracku Obami. I, tko mu priskače u pomoć? Zločesti Rusi. Otkrivena je mreža od desetak ruskih špijuna u SAD, i sada je konačno najveća ekološka katastrofa u povijesti SAD i svijeta stavljena u drugi plan. Važnije je naravno kako se Uncle Sam obračunava s ruskim špijunima. Što reći? Ništa, samo čestitati službi za odnose s javnošću nobelovca Baracka Obame.(djl)

Add a comment Add a comment        
 

 

Aleksandra MilanovićU utorak preneseni komentar Dražena Kaspreka – Tysona s Portala udruge hrvatski dragovoljac 1991. izazvao je očekivano puno komentara. Nije ni čudno budući da sam predsjednik Republike svesrdno krivotvori noviju hrvatsku povijest, stavljajući znak jednakosti između hrvatskih branitelja i jugoslavenskih „osloboditelja", koji su 1945. počinili najveće poslijeratne masovne zločine u Europi, s izuzetkom Gulaga Josifa Visarionovića Staljina. Naravno, braniteljima poput Dražena Kaspreka – Tysona, dobrovoljca što je punoljetnost dočekao na istočno-slavonskom ratištu, hrvatski visokotiražni mediji ne će otvoriti svoje stranice, ali će zato otvoriti Ivanu Zvonimiru Čičku i još jednom skandaloznom zahtjevu njegova Helsinškog odbora za ljudska prava (HHO).(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

NovskaOgranak Matice hrvatske u Novskoj u suradnji sa Župom sv. Tome u Rijiću, objavio je dugo godina zanemaren rukopis «Župa Jazavica i počeci župe sa sjedištem u Novskoj», profesora Vinka Proštenika uz Zagreba. Sve do prije nekoliko godina od javnosti su se krili njegovi rukopisi, nastali još u vrijeme prije Drugog svjetskog rata. Prof. Vinko Proštenik, kao i cijela obitelj Proštenik koja je dala nekoliko snažnih osobnosti u znanstvenom, intelektualnom i crkvenom životu Hrvatske, pao je u svome zavičaju u potpuni zaborav. Rođen je 4. travnja 1884. u Lipovljanima. Gimnaziju je završio u Požegi, a studij staroklasične filologije na Kraljevskom hrvatskom sveučilištu u Zagrebu. Diplomirao je 1907. godine grčki, latinski i hrvatski jezik. Od 1909. pa do umirovljenja 1941. godine radi kao profesor na Kraljevskoj velikoj realnoj gimnaziji, odnosno Prvoj muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu. Kao honorarni nastavnik predavao je latinski jezik na Bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Umro je u Zagrebu 1956. godine.(Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Đilasova komisijaNedavno četvrte usvojene ustavne promjene, kojima smo sve više udaljeni od sebe, ostavile su nedirnutima rigorozne odredbe o raspisivanju referenduma. Njih je vrlo teško dostići i postići. Strah od volje naroda, nositelja suvereniteta, više je nego vidljiv. Taj problem s voljom naroda nije bio na dnevnom redu ni godine 1945. U slučaju kad je trebalo povući granicu između Hrvatske i Srbije, međutim, imamo izuzetak. Priča počinje time što su Pokrajinska konferencija Komunističke partije Jugoslavije za Vojvodinu i Glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine odlučili u travnju 1945. uključiti autonomnu Vojvodinu u federalnu Srbiju. Politbiro CK KPJ predložilo je 11. lipnja 1945. peteročlanu komisiju za razgraničenje. Stvorena je tzv. Đilasova komisija u kojoj je s hrvatske strane bio drug Vicko Krstulović. Komisiju je 19. lipnja imenovalo i potvrdilo Predsjedništvo AVNOJ-a i dalo joj ovlasti da postavi „unutarnje granice" komunističke Jugoslavije. (N.Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

DaksaU subotu, dne 19. lipnja A.D. 2010. s početkom u 11 sati pokraj spomen-križa i spomen-obilježjâ na otočiću Daksi kraj starodrevnog nam Dubrovnika, u nazočnosti članova obitelji umorenih, prijatelja i poštovatelja te mnogobrojnih hodočasnika i velikog broja članova dvadesetak Udruga proisteklih iz II. svjetskog i naravno Domovinskog rata, na posve dostojanstven način pokopani su zemni ostatci nevinih hrvatskih (a čijih bi drugo, op. p.) žrtava umorenih u listopadu 1944. od strane predstavnika bezbožnog i totalitarnog jugokomunističkog režima – dičnih nam "osloboditelja" (čitaj – odmetnutih partizanskih bandi). Njihov jedini grijeh (mislim na žrtve) bijaše taj što su ljubili svog Boga, svoju Državu i svoj hrvatski Narod. Na Daksi su tog zlokobnog listopada 1944. (o čemu je dosta već pisano na dugo i široko!) pobijeni ugledni dubrovački intelektualci, svećenici, državni dužnosnici i obični građani. Naravno, svi su redom bili - Hrvati! (P.Vulić)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićVrlo jednostavno i površno rečeno, cilj suvremenoga hoda po stratištima godine Gospodnje 2010. jest da Jadovno zamijeni Jazovku, da se Jasenovcu vrati status što ga je imao u bivšoj Jugoslaviji, a da se Bleiburg relativizira. Koliko god je i meni samom već teško uvijek ponovno pisati o tužnoj povijesti dvadesetoga stoljeća, aktualna licemjerna parada po grobištima sili me tumačiti što se doista zbiva. A događa se ovo: pod firmom posjeta svim stratištima, promovira se infantilna simetrija sa svrhom oživljavanja hipoteke hrvatskom narodu – hipoteke koja ne postoji , ali koju treba uskrsnuti da bi se njome opteretio i novi naraštaj Hrvata. Scenarij je očit: svi ljudi koji su ubijeni u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske imaju svoje narodno ime: Romi, Srbi, Židovi. Svi oni ljudi koje su ubili komunisti u istom tom ratnom razdoblju, po svršetku rata i za cijelo vrijeme trajanja komunističke Jugoslavije nemaju narodno ime. Oni su jednostavno fašisti (ili poslije nacionalisti) prije svega zato da bi se izbjegla istina o genocidu nad Hrvatima, da bi se ideološkim nazivom zamijenilo hrvatsko ime, da se žrtve nakon što su lišene života liše i narodnosti.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
Ned, 3-05-2026, 02:24:23

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.