Detalji

Objavljeno: 14. prosinca 2010.

Dragan Čović (HDZ BiH) govori sve jasnije o hrvatskom entitetu u BiH. Zamišlja ga kao teritorij koji obuhvaća Hercegovinu, srednju Bosnu i Posavinu. Cilj je postavljen, nije minimalistički a niti ambiciozan. Realan je. Još kada bi imao tako jasnu potporu iz Hrvatske, kao i potporu onih međunarodnih snaga koje su (loše) dijelile Bosnu, gdje bi nam bio kraj.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 13. prosinca 2010.

Tražimo novog vođu po potpuno suprotnim kriterijima od važećih, dakle među ljudima koji red kroz rad stavljaju na prvo mjesto. Politički vođe koji su se kroz povijest tako opredjeljivali uvijek su počinjali od obrazovanja naroda, a ne od sustavnog zaglupljivanja masa. Za sobom su ostavljali trag na kojem su se izrastale generacije. Nakon što je hrvatska država karizmatski stvorena došlo je vrijeme za njeno marljivo uređivanje, kako bi u prvi mah bar slabe štitila od ciničnih i beskrupuloznih, a zatim krenula dalje. Shodno tome, Hrvatskoj treba čvrsta osoba koja će povesti u potrebne državne reforme, okruživši se poštenim, samosvjesnim, obrazovanim ljudima.(S.Barišić)

Detalji

Objavljeno: 12. prosinca 2010.

Kao što već znate, 10. prosinca predstavljen je javnosti politički pokret pod imenom Hrvatski rast (Hrast). Budući da ima podosta nedoumica oko stvaranja i budućega djelovanja Hrast-a, htio bih razjasniti ono što je moguće i objasniti ono što se čini nemogućim – naime značajan uspjeh pokreta na izborima za Hrvatski sabor sljedeće godine, u koji ne sumnjam. Počelo je tako da su mnogi od nas slušali i poslušali glas onih Hrvata, u stvari ogromne većine hrvatskih građana, da nije dovoljno samo više ili manje točno dijagnosticirati novu zabunu hrvatske politike, nego djelatno i odlučno poduzeti sve kako bi se Hrvatska vratila na pravi put državne samostalnosti i narodnoga dostojanstva. Vrag je, naime, odnio šalu i bili bismo ništarije, kao što reče Stepinac, ako ništa ne bismo poduzeli u ovoj dubokoj političkoj krizi koja prijeti opstanku Republike Hrvatske. Ne može se i ne smije, dakle, dogoditi da se birači na parlamentarnim izborima opredjeljuju isključivo za dvije stranke, koje su u zadnjem desetljeću pokazale i nesposobnost i amoralnost i nepoštenje, odnosno izigrale hrvatski narod (O ostalim, klijentelističkim strankama, ne želim trošiti riječi.)(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 12. prosinca 2010.

Još pred oko dvije godine dr. Ivo Sanader bio je najpopularniji političar u Hrvatskoj i – da se poslužimo novokomponiranim lingvističkim besmislicama – «regiji». Obožavali su ga «liberali» i «konzervativci», «ljevičari» i «desničari», «napredno» i «nazadno», «staro» i «mlado»... Novinari su o njemu pisali samo lijepe stvari, skladali mu panegirike i glorificirali ga kao božanstvo. Divili su mu se čak i njegovi politički protivnici. Pohvale njegovu liku i djelu stizale su iz europskih i svjetskih centara moći. Ivo je slovio kao moderan europski političar kakvoga se ne bi posramile niti veće europske zemlje. Tada je, međutim, preko noći uslijedio prevrat: Ivo je abdicirao s vlasti i povukao se iz politike. Je li se radilo o pritisku domaćih ili – što je izglednije – stranih centara moći, i je li mu pritom od njegovih mentora bilo obećano nešto zauzvrat, pa je na kraju prevaren, posve je svejedno. (D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 09. prosinca 2010.

Godinama prije nego što je postao predsjednikom prof. dr. Ivo Josipović hrvatsku javnost podučavao je o neophodnosti suradnje s Haaškim sudom. Hrvatsko autodestruktivno ponašanje u odnosima s ovom međunarodnom institucijom nije, po Josipoviću, nikada imalo alternative. On i ostali medijski jurišnici godinama su punili uši hrvatskim građanima, gostujući u udarnim terminima Hrvatske televizije, da se u odnosima s Haagom ništa ne može drugo nego pokoravati, pokoravati i pokoravati. Sada kada je Šljivančanin, kroz još jedan u nizu presedana Haaškog suda, praktički pušten na slobodu, nismo čuli od predsjednika Republike ni ispriku, ni kajanje što je godinama sudjelovao u potpunoj pacifikaciji Hrvatske u odnosima s institucijom čiji rad izravno politički i pravno potkopava temelje hrvatske države.(mm)

Detalji

Objavljeno: 08. prosinca 2010.

Premda sam rekao da imamo pametnija posla nego se baviti retardiranim pogledima na nepostojeći jezik, moram još jednom o tome jer sam došao u posjed recenzije knjige Bernarda Gröschla "Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik." Recenziju je napisao Christian Voss i objavio u "Südost- Forschungen" 2009.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 07. prosinca 2010.

U izdanju malo poznatoga nakladnika ITG d.o.o. iz Zagreba, objavljena je pod skromnim naslovom «Književni ogledi», u travnju 2010. knjiga sabranih književnih kritika, ogleda i eseja hrvatske književnice Nevenke Nekić. Ovo značajno djelo kojim autorica obilježava svojih četrdeset godina na hrvatskoj književnoj sceni doživjelo je toliko poniženje da nije smjelo biti uvršteno u «Program kulturnog razvitka Ministarstva kulture RH za 2010. godinu.» Naime, rukopis knjige poslao je jedan od zagrebačkih nakladnika na natječaj što ga svake godine raspisuje rečeno Ministarstvo. Autorica je na kraju knjige priložila faksimil službene odbijenice s potpisom Čedomira Vujića, kao svojevrsni signum temporis književničkog vremena u kojemu živi.(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 07. prosinca 2010.

Gospodin Marinko Šišak, tajnik Hrvatskih studija, poslao nam je prvi broj novorođenoga časopisa "Kroatologija". Glavna urednica je Branka Tafra, šest je urednika, a u uredničkom vijeću poznata imena s europskih sveučilišta. Uz znanstvenike iz Oxforda, Cornella, Zagreba, Beča, Praga, Budimpešte, Bristola, Kiela i Poznana, u vijeću je i Jadranka Gvozdanović sa Sveučilišta u Heidelbergu. U prvom broju "Kroatologije" objavljen je i njezin prilog pod naslovom "Jezik i kulturni identitet Hrvata", dijametralno suprotan preživjelim razmišljanjima Snježane Kordić i šačice njezinih retardiranih pristaša u Hrvatskoj. Jadranka Gvozdanović ne polemizira. Predočuje statističke podatke iz popisa stanovništva provedenog 2001. u Hrvatskoj, te s popisa u Srbiji također početkom 21. stoljeća.(H.Hitrec)