Detalji

Objavljeno: 02. kolovoza 2011.

Kada smo svršetkom ljeta 1991. utemeljili Zbor hrvatskih umjetnika kao krilo Zbora narodne garde, a odmah zatim i satniju koja će biti nazvana satnijom "Hrvatski umjetnici", javile su se stotine umjetnika u tu u povijesti ratovanja najneobičniju i najoriginalniju postrojbu dragovoljaca. Jedan od dragovoljaca bio je Marijan Jurišić, operni pjevač čije se ime od početka sedamdesetih godina prošloga stoljeća pojavljivalo u programskim knjižicama koncerata i opernih izvedaba. Kao što to obično biva, nakon rata su se – isprva stalna – druženja hrvatskih umjetnika dragovoljaca ponešto prorijedila ili posve nestala.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 01. kolovoza 2011.

Spor kojega Porečko-pulska biskupija ima s talijanskim benediktincima, pri čemu je došlo do intervencije samoga Vatikana, izazvao je u najmanju ruku zbunjenost među vjernicima i hrvatskim građanima. Odluka po kojoj bi hrvatska biskupija talijanskim benediktincima i pored odluka hrvatskih sudova te važećih međunarodnih ugovora trebala prepustiti samostan i zemljište u Dajli izazvala je niz reakcija, a u cijeli slučaj uključili su se ovih dana i hrvatski dužnosnici.(mm)

Detalji

Objavljeno: 30. srpnja 2011.

Ustavni je sud u petak donio jednu od svojih značajnijih odluka kojom su barem djelomično ublažene posljedice reketiranja SDSS-a u koalicijskoj vladi HDZ-a. Podsjećamo, na koalicijski sporazum početkom 2008. godine sa strankom srpske nacionalne manjine Sanader je bio „primoran" kada je najvećim dijelom upravo zaslugama HDZ-a sve imalo hrvatskije na političkoj sceni ostalo bez predstavnika u Saboru. A na ovu zadnju odluku Ustavnog suda stigle su nam i prve reakcije.(mm)

Detalji

Objavljeno: 29. srpnja 2011.

U Hrvatskoj je vruće ljeto još toplije zbog niza događaja koji opterećuju ovu zemlju i ovaj narod. Naši medijski moguli to koriste, ne da bi pravilno i dobronamjerno obavještavali svoje čitatelje/gledatelje, već da bi s jedne strane senzacionalističkim pristupom povećavali prodaju svojih tiskovina, a s druge strane kako bi negativnim i politički tendencioznim prikazivanjem zbivanja u zemlji djelovali na javno mnijenje hrvatskog biračkog tijela, a time i na tijekove političkih procesa u zemlji.(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 29. srpnja 2011.

U Hrvatskoj je vruće ljeto još toplije zbog niza događaja koji opterećuju ovu zemlju i ovaj narod. Naši medijski moguli to koriste, ne da bi pravilno i dobronamjerno obavještavali svoje čitatelje/gledatelje, već da bi s jedne strane senzacionalističkim pristupom povećavali prodaju svojih tiskovina, a s druge strane kako bi negativnim i politički tendencioznim prikazivanjem zbivanja u zemlji djelovali na javno mnijenje hrvatskog biračkog tijela, a time i na tijekove političkih procesa u zemlji.(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 28. srpnja 2011.

U Hrvatskoj je vruće ljeto još toplije zbog niza događaja koji opterećuju ovu zemlju i ovaj narod. Naši medijski moguli to koriste, ne da bi pravilno i dobronamjerno obavještavali svoje čitatelje/gledatelje, već da bi s jedne strane senzacionalističkim pristupom povećavali prodaju svojih tiskovina, a s druge strane kako bi negativnim i politički tendencioznim prikazivanjem zbivanja u zemlji djelovali na javno mnijenje hrvatskog biračkog tijela, a time i na tijekove političkih procesa u zemlji.(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 26. srpnja 2011.

Proteklo je dvadeset godina od pogibije desetorice hrvatskih policajca pri obrani Pounja. Tih deset momaka, Mile Blažević – Čađo, Mile Pušić, Davor Vukas, Branko Vuk, Ivica Perić, Žarko Gundić, Željko Filipović, Mladen Halapa, Zoran Šaronja i Goran Fadljević, bar nakratko su zaustavili srpske agresore, koji su napredovali pod zaštitom živog štita, Hrvata iz Zamlača, dovoljno da se iz sela Pounja evakuiraju civili. Da nije bilo njihove junačke borbe i pogibije, zasigurno bi bilo na stotine i stotine više ubijenih civila, Hrvata iz Pounja.(djl)

Detalji

Objavljeno: 25. srpnja 2011.

Često se u Hrvatskoj govori o Zakonu o aboliciji agresora na Republiku Hrvatsku iz devedesetih godina. Pri tome se nerijetko može čuti kako su tim zakonom vezane ruke hrvatskog pravosuđa, i da se zbog tog zakona ne mogu progoniti mnogi počinitelji teških kaznenih djela protiv hrvatskog naroda i hrvatske države tijekom Domovinskog rata. Naravno da se krivica za to pripisuje prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. U takvoj slici, bolje reći zbrci, koja se želi stvoriti, i koja je u velikoj mjeri stvorena u Hrvatskoj, što se može vidjeti i u mnogobrojnim komentarima građana u svezi suđenja za ratne zločine, ogromnu ulogu odigrali su, i dalje igraju, najveći hrvatski mediji.(djl)