bil1T. M. Bilosnić zanimljiva je osobnost među hrvatskim književnicima. To može zahvaliti svome nemirnome, čak ponekad avanturističkome (u mladosti) duhu, intelektualnoj radoznalosti, hrabrosti da se okuša, ne samo u različitim poslovima (tko kod nas može živjeti jedino od književnoga rada!), već i u različitim umjetničkim i književnim žanrovima. Bez pretjerivanja možemo kazati kako Bilosnić spada među najproduktivnije hrvatske književnike, jer je broj njegovih objavljenih djela dosegnuo stotinu naslova. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

hacNajveći iznos koji bi Hrvatska, od koncesionara koji bi 50 godina upravljao hrvatskim autocestama, dobivala po godini iznosi tek 27% naplaćene cestarine u 2012.! Napominjemo da je u prva tri mjeseca ove godine naplaćeno 8% više nego u istom razdoblju lani, te da je na godišnjoj razini povećanje prihoda od naplate cestarine od 2010. svake godine raslo za više od 3,5%. Jasno je zašto Vlada ne spominje ove brojke. (djl)

Add a comment Add a comment        
 

 

Mila Vlašić je rođena 1928. u zaselku Vlašići nedaleko Mostara. U tom je gradu završila osnovnu školu i gimnaziju, a učiteljsku školu i višu pedagošku akademiju u Sarajevu. Nakon toga životni ju je put odveo u Ljubljanu gdje je diplomirala slavistiku i romanistiku na filozofskom fakultetu. Nakon toga zaposlila se na Pedagoškoj akademiji u Ljubljani gdje je radila kao viša predavačica, metodičarka. Danas je samostalna i neovisna umjetnica. Piše na slovenskom i na hrvatskom jeziku. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

slika 710483.0Snovi i senje vrlo je zanimljiva književna zbirka. Njegovi kajkavski stihovi vrijedan su doprinos revitalizaciji hrvatske dijalektalne književnosti. Autor Zdravko Seleš nameće se kao književnik s čijim se djelom mora računati. Đurđevački ogranak Matice hrvatske objavljivanjem ove knjige pridružio se krugu aktivnih ogranaka ove najstarije i najvažnije svehrvatske nacionalne udruge. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Još jedan relikt iz komunističkoga doba: hajdmo pretražiti stan (stanove, kuće) političkih protivnika, ako i ne nađemo ništa, barem ćemo ih malo uzdrmati. Neka znaju da smo tu, da ih pratimo. Thompson nam ide na živce, hajdmo mu upasti u stan i tražiti oružje. Nema oružja? Nije važno, poruka je poslana: zagorčit ćemo život hrvatskim domoljubima na sve načine. Uostalom i pronašli smo nekoliko kuhinjskih noževa. Pa što ako su kuhinjski. Zašto su tako naoštreni, ha? (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

PXL marko gregur 5Marko Gregur je jedan od najmlađih članova Društva hrvatskih književnika. Rođen je 1972. u Koprivnici. Piše poeziju i prozu. Do sada se istakao kao dojmljiv i marljiv pisac kratkih priča koje je objavio u dvadesetak zajedničkih zbirki te u nizu časopisa. Zapažen je i nagrađen na mnogim natječajima u zemlji pa i inozemstvu. Do sada je objavio jednu knjigu pjesama pod naslovom „Lirska grafomanija" (naklada Ceres, Zagreb 2011.) Knjiga „Peglica u prosincu" druga je Gregurova samostalna knjiga. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

papaNeda Šarić Rosandić smatra se jednim od najboljih hrvatskih veleposlanika iz prvog desetljeća, odnosno vremena u kojem je stasala mlada hrvatska diplomacija. O njezinom radu mogla bi se napisati cijela knjiga. Tada su se veleposlanici birali iz redova ne samo političke, već poglavito kulturne, znanstvene i gospodarske elite naroda. Godine 2000. ta je skupina zaslužnih i prekaljenih diplomata brutalnom političkom i ideološkom odlukom odstranjena i zamijenjena ljudima iz partijskih nomenklatura, (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

TrojaKnjiga „Ahilej u virovima vrtoloma" intrigantno je ali i znanstveno fundirano djelo. Autori svoju tezu zaključuju vrlo časnom konstatacijom:"Čak i da je sve ovo još jedna isprazna priča, čak i da na Ljubačkoj kosi nema ničega, a ima, jer tamo gdje su grobovi i nekropole, tu je i pretpovijest, to svi znamo, politička povijest, povijest rata, pobjednička povijest, neće nikada prihvatiti ono čime se razotkrivaju smrti, težnje i posezanja za tuđim teritorijima. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

120121 clip image010Godine 2012. Šalat objavljuje prikupljene svoje oglede o poeziji Tomislava Marijana Bilosnića pod naslovom (koji podsjeća na čuvenu Bilosnićevu zbirku „Tigar"), „U tigrovoj kući". Zbirka je posvećena 45-oj obljetnici Bilosnićeva književnoga rada. Vrlo dobar pjesnik mlađeg naraštaja i književni kritičar došao je u priliku ocjenjivati i vrednovati književno djelo svoga starijeg kolege, jednoga od najsnažnijih književnika naše suvremenosti. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
Uto, 12-05-2026, 15:05:58

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.