Na području Slovenije evidentirano je više od 600 masovnih prikrivenih grobišta a u Hrvatskoj preko 900! Partizanska je vojska u Hrvatskoj od rujna 1944. do svibnja 1945. Upravljala s 19 (devetnaest!) koncentracijskih logora, u kojima je Titov režim držao zatočenima na desetke tisuća hrvatskih civila i manji dio ratnih zarobljenika. Među poznatijima su: logor Knićanin, radni logor Valpovo, Sabirni centar Josipovac, politički logor Goli otok. Treba li povijest šugoslavije biti revidirana? Ne treba nego mora jer ovi podatci nisu u njoj a činjenični su. (J. Novak)

Add a comment Add a comment        
 

 

Srbija ne može bez Hrvatske. Jednostavno ne funkcionira. Hrvatska joj je opsesija. Kad je Kosovo proglasilo nezavisnost, palila se hrvatska zastava. Uvijek se našla prilika da gori hrvatski barjak. Sada se Vuk Drašković našao pozvanim da potvrdi srbijanski zločin u Srebrenici, ali nije na tome stao te je u istoj rečenicu potegnuo Jasenovac i Jadovno, da ne prekine tradiciju spominjanja Hrvatske ma gdje se neki zločin dogodio. Da se nađe. U Tunisu, u Mianmaru, nije važno, glavno je da završni dio rečenice bude posvećen Hrvatskoj. U medicini se to zove komupulzivno-opsesivnim sindromom. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Skandalozna izjava srbijanskog ministra Aleksandra Vulina o Alojziju Stepincu kao ustaškom vikaru, i to na komemoraciji žrtvama ustaškog režima, u kontekstu ubijenih ljudi, izazvala je val reakcija, ali i zanimanje zašto je u Srbiji i među Srbima takav krajnje odiozan stav prema Stepincu. Jedan od vodećih srbijanskih povjesničara, dr. sc. Bojan Dimitrijević, nikako se ne slaže s Vulinom.(Z. Despot, VL)

Add a comment Add a comment        
 

 

sunce izlazPo svim znakovima, mračne godine završavaju. Neojugoslavenski projekt gubi bitku za bitkom i svjestan je konačnoga poraza, njegovi korifeji nisu bili dorasli zadaći i izgubili se u čarkama, od silnika postali bijednici, od izdajnika veleizdajnici. Knjiga Mate Kovačevića koju držite u rukama nije samo kronologija povampirenoga zlosilja nego i vrlo pouzdana, dokumentirana optužnica koja – nadam se - ne će ostati samo u koricama kronike „Petnaest mračnih godina". (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Nekoliko stotina umjetnika prijavilo se u dragovoljce, utemeljili smo Zbor hrvatskih umjetnika koji je postao dijelom Zbora narodne garde. Formirana je dragovoljačka Satnija hrvatskih umjetnika koja je u trenutku formalnoga stvaranja Hrvatske vojske već bila oblikovana i počela djelovati, organizacijski vezana uz Glavni stožer. Slikari, kipari, književnici, glazbenici, glumci i glumice, kaskaderi, plesači, karikaturisti, redatelji , snimatelji, fotografi postali su vojnici najneobičnije postrojbe u povijesti ratovanja. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Uoči velikosrpske agresije u hrvatskom Jagodnjaku „poslanik" beogradske skupštine Milan Paroški dao je izjavu o slobodnom ubijanju Hrvata u Hrvatskoj „kao kera kod tarabe". Vulinova izjava spada u kružni tijek velikosrpskih mitova. Od Paroškoga do Vulina u Hrvatskoj se izgleda ništa bitno nije promijenilo. Nitko da podsjeti, recimo Vulina, da je 1928. u beogradskoj skupštini pucano u hrvatske predstavnike, a nikad u Hrvatskom saboru u srpske. (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Cilj malobrojnih, ali moćnih i u ovom trenutku vladajućih Jugoslavena jest nova Jugoslavija, a u tu svrhu treba prokazati sve države nastale nakon raspada komunističke Jugoslavije kao tvorevine nesposobne za preživljavanje. Okolnosti u kojima se nalazi Makedonija idu im na ruku, Bosna i Hercegovina tek je virtualna država, malena Crna Gora ima velikih problema i prilično veliku srpsku, a sve više i rusku manjinu, Srbija koja je i nadalje za hrvatske Jugoslavene južnoslavenski Pijemont, teško živi bez novaca od kojih je živjela u vrijeme bratstva i jedinstva i puno bi joj bilo bolje u trećoj Jugoslaviji. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Hrvoje HitrecAutori s neobjavljene, ali u ministarstvu poznate crne liste imaju usporedo, naravno, i teškoće s objavljivanjem jer crvena mreža razumije da će nakladnici nerado objaviti djelo koje nije dobilo državnu potporu, a tu dolazimo do zatvorenoga kruga i paradoksa da u ovom sustavu privatni nakladnik također ovisi o državnoj potpori, pa kalkulira s objavom nepoćudnoga hrvatskog autora i radije tiska prijevode beznačajnih stranih komercijalnih proizvoda. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
Pon, 11-05-2026, 23:45:53

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.