- Detalji
Na području Slovenije evidentirano je više od 600 masovnih prikrivenih grobišta a u Hrvatskoj preko 900! Partizanska je vojska u Hrvatskoj od rujna 1944. do svibnja 1945. Upravljala s 19 (devetnaest!) koncentracijskih logora, u kojima je Titov režim držao zatočenima na desetke tisuća hrvatskih civila i manji dio ratnih zarobljenika. Među poznatijima su: logor Knićanin, radni logor Valpovo, Sabirni centar Josipovac, politički logor Goli otok. Treba li povijest šugoslavije biti revidirana? Ne treba nego mora jer ovi podatci nisu u njoj a činjenični su. (J. Novak)
- Detalji
Srbija ne može bez Hrvatske. Jednostavno ne funkcionira. Hrvatska joj je opsesija. Kad je Kosovo proglasilo nezavisnost, palila se hrvatska zastava. Uvijek se našla prilika da gori hrvatski barjak. Sada se Vuk Drašković našao pozvanim da potvrdi srbijanski zločin u Srebrenici, ali nije na tome stao te je u istoj rečenicu potegnuo Jasenovac i Jadovno, da ne prekine tradiciju spominjanja Hrvatske ma gdje se neki zločin dogodio. Da se nađe. U Tunisu, u Mianmaru, nije važno, glavno je da završni dio rečenice bude posvećen Hrvatskoj. U medicini se to zove komupulzivno-opsesivnim sindromom. (H. Hitrec)
- Detalji
Skandalozna izjava srbijanskog ministra Aleksandra Vulina o Alojziju Stepincu kao ustaškom vikaru, i to na komemoraciji žrtvama ustaškog režima, u kontekstu ubijenih ljudi, izazvala je val reakcija, ali i zanimanje zašto je u Srbiji i među Srbima takav krajnje odiozan stav prema Stepincu. Jedan od vodećih srbijanskih povjesničara, dr. sc. Bojan Dimitrijević, nikako se ne slaže s Vulinom.(Z. Despot, VL)
- Detalji
Po svim znakovima, mračne godine završavaju. Neojugoslavenski projekt gubi bitku za bitkom i svjestan je konačnoga poraza, njegovi korifeji nisu bili dorasli zadaći i izgubili se u čarkama, od silnika postali bijednici, od izdajnika veleizdajnici. Knjiga Mate Kovačevića koju držite u rukama nije samo kronologija povampirenoga zlosilja nego i vrlo pouzdana, dokumentirana optužnica koja – nadam se - ne će ostati samo u koricama kronike „Petnaest mračnih godina". (H. Hitrec)
- Detalji
Nekoliko stotina umjetnika prijavilo se u dragovoljce, utemeljili smo Zbor hrvatskih umjetnika koji je postao dijelom Zbora narodne garde. Formirana je dragovoljačka Satnija hrvatskih umjetnika koja je u trenutku formalnoga stvaranja Hrvatske vojske već bila oblikovana i počela djelovati, organizacijski vezana uz Glavni stožer. Slikari, kipari, književnici, glazbenici, glumci i glumice, kaskaderi, plesači, karikaturisti, redatelji , snimatelji, fotografi postali su vojnici najneobičnije postrojbe u povijesti ratovanja. (H. Hitrec)
- Detalji
Uoči velikosrpske agresije u hrvatskom Jagodnjaku „poslanik" beogradske skupštine Milan Paroški dao je izjavu o slobodnom ubijanju Hrvata u Hrvatskoj „kao kera kod tarabe". Vulinova izjava spada u kružni tijek velikosrpskih mitova. Od Paroškoga do Vulina u Hrvatskoj se izgleda ništa bitno nije promijenilo. Nitko da podsjeti, recimo Vulina, da je 1928. u beogradskoj skupštini pucano u hrvatske predstavnike, a nikad u Hrvatskom saboru u srpske. (N. Piskač)
- Detalji
Cilj malobrojnih, ali moćnih i u ovom trenutku vladajućih Jugoslavena jest nova Jugoslavija, a u tu svrhu treba prokazati sve države nastale nakon raspada komunističke Jugoslavije kao tvorevine nesposobne za preživljavanje. Okolnosti u kojima se nalazi Makedonija idu im na ruku, Bosna i Hercegovina tek je virtualna država, malena Crna Gora ima velikih problema i prilično veliku srpsku, a sve više i rusku manjinu, Srbija koja je i nadalje za hrvatske Jugoslavene južnoslavenski Pijemont, teško živi bez novaca od kojih je živjela u vrijeme bratstva i jedinstva i puno bi joj bilo bolje u trećoj Jugoslaviji. (H. Hitrec)
- Detalji
Autori s neobjavljene, ali u ministarstvu poznate crne liste imaju usporedo, naravno, i teškoće s objavljivanjem jer crvena mreža razumije da će nakladnici nerado objaviti djelo koje nije dobilo državnu potporu, a tu dolazimo do zatvorenoga kruga i paradoksa da u ovom sustavu privatni nakladnik također ovisi o državnoj potpori, pa kalkulira s objavom nepoćudnoga hrvatskog autora i radije tiska prijevode beznačajnih stranih komercijalnih proizvoda. (H. Hitrec)
Potkategorije
H. Hitrec 1379
Ne zaboravimo 326
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 793
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.






