Detalji

Objavljeno: 16. kolovoza 2015.

Anakroni su i nepotrebni snovi o svjetovnoj vlasti, anakrona je religijska orijentacija političkoga sustava, anakrone su i političke stranke poput kvazidemokršćanskih koje takvu orijentaciju zastupaju. Ali nije anakrona stalna i budna prisutnost Crkve u društvu, u narodu, to je sloboda koju ima i koje se ne smije odreći. No Crkva se u svojoj cjelini ne smije izgubiti u svakodnevlju i postati samo jednim od političkih analitičara nego vagati naoko neprozirna zbivanja i razumjeti njihove ciljeve te onda izaći odlučno i konačno pred profane gospodare svijeta i pozvati ih da se obrate ili da prepuste mjesto pozvanijima. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 16. kolovoza 2015.

Kad započnete (bosonog) hod po krhotinama zvanim korisnička služba VIP-a, razgovarat ćete s pet govornih robota istovremeno. Sve je projektirano tako da izgleda kao usluga, kao promptna usluga, kao funkcionirajuća usluga. U stvari - vrte vas vola oko stola. Što duže zovete sve se češće ponavljaju. I tada počinjete gubiti živce: pa niste valjda na toj razini da vas voza nekakav govorni automat smišljen usput zato da vas otpili, iznervira i prisili da keširate za bon... Hm, veliki Ranko Marinković priskočio mi je u pomoć - davno je već shvatio Kreletovu potrebu da laje na žarulju, eto zato ođe (i) mene pod njom. Ću da probam... (J. Novak)

Detalji

Objavljeno: 13. kolovoza 2015.

U donjem dijelu Andijivskog uzviza nalazi se rodna kuća Mihajla Bulgakova, velikog ruskog pisca koji je rođen u Kijevu. Njegov roman „Majstor i Margarita" nalazi se stalno na mome noćnom ormariću. To je izuzetno književno djelo i do danas je predmet zanimanja književnih istraživača i povjesničara. Stoga ispred njegove rodne kuće koja je pretvorena u Muzej, nalazi se ulični štand s knjigama o životu i djelu ovog velikog umjetnika. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 12. kolovoza 2015.

Ukrajinski je narod 1932/33 doživio veliku tragediju. Staljin i sovjetsko komunističko vodstvo glađu su umorili oko šest, a možda i više, milijuna ukrajinskih seljaka koji su živjeli u žitorodnim pokrajinama. O tom strašnom zločinu još se uvijek vode rasprave. Ukrajina traži da se okvalificira kao genocid, a Moskva to odbija. Napisao sam studiju o tome u kojoj sam pokušao dokazati kako je riječ o genocidu, sukladno definiciji ovog zločina. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 12. kolovoza 2015.

Cijela nacija živi u neizvjesnosti i ne zna što se dogodilo našem voljenom vođi. Špekulira se da je riječ o nekoj vrsti viroze. Ono što me najviše zabrinjava jest nejasnoća oko dijagnoze....te misteriozne bolesti. Svi znamo što su simptomi jedne ljetne viroze, onamože biti vrlo neugodna, a to znači današ voljeni vođa vjerojatno pati od mučnine te je ugrožen njegov probavni trak ili je riječ o gastroentrološkim problemima. (O. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 11. kolovoza 2015.

Nezgodno je kad se najlošiji premijer u političkoj povijesti Hrvata razboli u osvit Alke! Još je nezgodnije ako je rodom iz sinjskoga kraja. Jako nezgodno po Partiju, jer gubi prigodu da ju čelnik uoči izbora svojim dolaskom na Alku ojača u narodu. No, stvar možda treba gledati s druge strane. Svaki put kad se suočio s narodom Milanović je sebi, Partiji i Vladi zabio autogolčinu. Stoga je njegov izostanak s Alke dobitak za Partiju. Čestitke slavodobitniku Frani Ivkoviću na impresivnoj pobjedi s osam punata. Vjerujem da je Milanoviću već u ponedjeljak bilo bolje. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 11. kolovoza 2015.

Rijeku, poštovane čitateljice i čitatelji, treba vratiti u ustavno-pravni poredak RH po mogućnosti mirnom reintegracijom, izbornom pobjedom ili na druge načine, ma na sve moguće načine jer je „proslava Oluje" u Rijeci pokazala da crveni jugoslavenski vlastodršci smatraju Rijeku srbijanskom pokrajinom u kojoj se mirno organiziraju provokacije. U Rijeci se neprijatelji Hrvatske osjećaju isto tako dobro kao i u Srbiji, gdje su bivši savjetnik bivšega predsjednika Dejan Jović, Teršelička i slični tipovi tih dana također mirno pljuvali po Hrvatskoj. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 10. kolovoza 2015.

Muzejski kompleks Svete Sofije središnje je mjesto ukrajinske crkvenosti, uz, dakako Kijevo-pečerskulauru i Vidubecki manastir. Budući prošle godine nije bilo vrijeme za obilazak muzeja, to sam ove godine nadoknadio propušteno. Sabor, odnosno Stolnica Svete Sofije čudesno je skladna crkva, s očuvanim velikim mozaikom BD Marije kao „Marije orante". (Đ. Vidmarović)