HitrecVratili se i Turci, ali ne više pod Sisak kao prije 427 godina nego u Sisak – sada nije došao tek neki paša kao nekad Hasanpaša Predojević, nego sultan glavom i obrijanom bradom, Erdogan, Erdoan ili Gordogan ili kako se već izgovara, nisu ga mačevima dočekali zagrebački kanonici Đurak i Fintić, nije iz svih hrvatskih krajeva, pa i štajerskih i kranjskih stigla kršćanska vojska, a ne, vremena su se promijenila i velika turska kolona nadrla ne iz Bosne nego iz Zagreba koji Turci nikada nisu uspjeli osvojiti ako ne računamo Zapruđe i kopuna. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

UkrajinaIako je rat 2014./2015. (koji je oduzeo više od 10.000 života) bio ograničen na područje istoka Ukrajine (s najvećim brojem ruskog stanovništva) već je tada bilo jasno se Vladimir Putin ne će ograničiti samo na te dijelove. Predmet njegovih aspiracija je cijela Ukrajina – kao dio tzv. „ruskog svijeta“ - što je bilo jasno već u srpnju 2021. nakon objave njegovog podužeg eseja u kojemu se osvrnuo na povijest Rusije i Ukrajine. (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

UkrajinaOd kraja 18. do početka 20. stoljeća ukrajinske su zemlje tako bile dio dva carstva — Austrijskog (kasnije Austro-Ugarskog) i Ruskog (još od 17. st.). Najveće posljedice za svoj nacionalni identitet Ukrajinci su pretrpjeli u sklopu Ruskog Imperija tijekom 18. i 19. stoljeća, kada je ruski car Petar I. odlučio prisvojiti njihovu povijesnu ulogu u stvaranju Kijevske Rus'i i to tako da je proširenu državu – Moskovsko Carstvo – preimenovao u Ruski Imperij. (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

HitrecInače, ako apstrahiramo sudstvo i pranje suđa, pravosuđe uopće, te sitne krađe u Ini i sličnim mađarskim kompanijama, društvo i država stoje nam dobro, još nema previše gladnih ljudi ako ne računamo višepostavljene građane koji su gladni za novcem, za položajem i utjecajem, za moći, i gladnu djecu u školama. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

DijanovićKorupcija, kriminal i općenito klijentelistički model upravljanja državom postali su prvorazredni problem nacionalne sigurnosti. Ujedno ove su pojave i najsnažniji generator iseljavanja iz naše zemlje. Bez reforme pravosuđa (a da je ona krenula vidjet ćemo se onda kad i družina iz pravosuđa upozna čari Remetinca) Hrvatska jednostavno ne može naprijed i ostaje talac kriminala, korupcije i teškog primitivizma. (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Horvat1 1 5Prilažem kiticu zanimljive ukrajinske pjesme «Oj, ne spav ja ničku» nastale, kako piše u tekstu, u «XVII. stoljeću“. Pjesma se nalazi u zbirci P.K. Saksahanskog». U navedenoj kitici spominje se «Hrvat koji pisma razašilja» i poziva na useljavanje u «novu Ukrajinu». (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

HitrecSuočeni, znači, s „povijesnim revizionizmom“ koji uzima maha, autori (novinar i znani jugopovjesnik) odlučili su ovim dekretom, premda i medijskim, stati na kraj sablazni. Odvažno, neustrašivo. Poruka je jasna da jasnija ne može biti: komunizam se ne može i ne smije uspoređivati s nacizmom i fašizmom, a onaj tko to radi obični je revizionist i budala. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

HitrecZašto je isti proizvod u susjednim nam zemljama toliko jeftiniji, čak i hrvatski proizvod, velika je tajna i nije samo do naših uglavnom muških maržoretkinja (nije tipfeler ni zatipak). Gule nas u Hrvatskoj, jest, deru gdje stignu. To se zove društvena nadgradnja, kada se na energetsku krizu nadograđuje sve i svašta a preko leđa naroda, što ne sluti na dobro. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

VidmarovišKoljnofski Hrvati imaju bogatu povijest, folklornu baštinu i etnografsko naslijeđe. U novim uvjetima vrlo agilno čuvaju vlastiti narodnosni identitet kroz vlastitu samoupravu, dvojezičnu školu i kulturno-umjetnički amaterizam. Važan čimbenik ove samobitnosti je i njegovanje vjerskih, odnosno kršćanskih tradicija. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
Sri, 10-06-2026, 16:58:46

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.