Detalji

Objavljeno: 02. studenoga 2010.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić sve se uspješnije dokazuje kao sposoban političar, dostojan svojih slavnih prethodnika, kao što su Ilija Garašanin, Nikola Pašić, Aleksandar Karađorđević, Milan Stojadinović i Dobrica Čosić. Podsjećamo da je riječ o ljudina koji su svojevremeno bili vrlo uvažavani političari i državnici, kako na europskoj, tako i na svjetskoj razini. I neprijatelj zavređuje potvrdu svoje povijesne uloge. Hvala Bogu, živimo u vrijeme koje nam (da li još dugo?) dozvoljava slobodu o tim povijesnim ličnostima govoriti s aspekta onoga što su činili hrvatskome narodu, jer, na žalost, svojim su djelovanjem duboko uronjeni u hrvatsku povijest i sudbinu hrvatskoga puka. Isto tako, slobodni smo priznati im sve što su učinili za afirmaciju i imperijalnu veličinu Srbije i svoga srbijanskoga naroda.(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 29. listopada 2010.

Opazili ste, vjerojatno, priopćenje HKV-a u svezi prijave odgovornih osoba u Ministarstvu kulture Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu poradi sufinanciranja knjige "Jezik i nacionalizam". Vjerojatno ste isto tako pratili naša izvješća o prepisci s Hrvatskim saborom i Vladom RH, kao i Ministarstvom kulture, na istu temu. Vlada RH ipak je djelatno reagirala, te proslijedila pismo (prosvjed) HKV-a na očitovanje Ministarstvu kulture. Zanimljivo je da se nisu očitovale odgovorne osobe, to jest ravnatelj Uprave za knjigu i knjižnice u Ministarstvu kulture, Čedomir Višnjić, ili ministar Božo Biškupić, nego su nezahvalan posao oko očitovanja prepustile akademiku Tonku Maroeviću, predsjedniku Kulturnog vijeća za knjigu i nakladništvo. Njegovo nam je očitovanje promptno dostavljeno, s potpisom državne tajnice Nine Obuljen.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 27. listopada 2010.

Po svemu sudeći, srpski predsjednik Boris Tadić će u sklopu posjeta Hrvatskoj u prvoj polovici studenog posjetiti i Vukovar. Tako naime «očekuje predsjednik Hrvatske Ivo Josipović», budući da je vukovarski gradonačelnik Željko Sabo nedavno u razgovoru za radio Slobodna Europa pozvao Tadića u posjet Vukovaru ističući kako bi to bilo bitno za taj grad. Josipović je naglasio kako je važno da je taj poziv uputio i gradonačelnik Vukovara jer su taj grad i njegovi građani najviše stradali u ratu. Osim toga je Josipović rekao kako je «dolazak Tadića važan za budućnost Hrvatske, regije i Europe te da se nada da će to Hrvatska razumjeti». Da se ne radi o predsjedniku Hrvatske, već o nekom nadobudnom desetogodišnjaku, rekli bismo da se radi o političkom sljepilu i naivnosti. Ovako, jasno je da se radi o još jednom koordiniranom i sračunatom Josipovićevom vanjskopolitičkom potezu s jasnim otiskom nekih stranih čimbenika.(djl)

Detalji

Objavljeno: 26. listopada 2010.

Rijetko kada je koji zakonski prijedlog izazvao tako jedinstvenu reakciju javnosti kao zakonski paket koji je prije neki dan iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa upućen na javnu raspravu. Radi se o čak tri zakona, Zakonu o visokim učilištima, Zakonu u sveučilištu i Zakonu o znanosti s kojima se želi učiniti radikalna reforma na području visoke naobrazbe i znanosti. Praktički svi se slažu da predloženi sustav potiče nekontroliranu komercijalizaciju i privatizaciju sustava visokog obrazovanja i znanosti. Sami zakoni su očajno napisani, a koliko sam predlagač u njihovu kvalitetu ima povjerenja najbolje pokazuje činjenica da je predviđena nevjerojatno kratka javna rasprava od dva tjedna za tako važne i, što se hrvatske budućnosti tiče, temeljne zakone.(mm)

Detalji

Objavljeno: 25. listopada 2010.

Da bi se oslabilo jednu državu, treba prvenstveno nagrizati njezine institucije. Kako je već dokazao bivši predsjednik RH, može se to činiti i iz Ureda predsjednika: primjerice naporom da se oslabi institucija kojoj je u to vrijeme (uz Crkvu) narod najviše vjerovao, a to je bila Hrvatska vojska. Proglašavanjem jednoga domoljubnog pisma vojnim pučem i umirovljenjem zapovjednika iz Hrvatskoga domovinskog rata, Mesić je obezglavio Oružane snage RH i potom ih nastavio smanjivati i slabiti.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 24. listopada 2010.

Ne pada snijeg da pokrije brijeg, već da svaka zvijer ostavi svoj trag - upravo se to može reći za referendum protiv promjena Zakona o radu o kojem se naveliko pričalo prošli tjedan. A pričalo se naveliko jer je Ustavni sud Republike Hrvatske zaključio da nema potrebe raspisati referendum nakon što je Vlada odustala od izmjena Zakona. Po toj odluci, Vlada ne smije vrijedeće zakonske odredbe mijenjati sljedećih godinu dana. Ovime je u vrlo kratkom roku Ustavni sud donio još jednu nepopularnu presudu za avangardne snage na hrvatskoj političkoj sceni. O prvoj presudi smo pisali neki dan. Naime, Ustavni sud zaključio je za Radomira Čačića da je bio u sukobu interesa kada je kao ministar tvrtkama s kojima je bio interesno povezan dodijelio 132 milijuna kuna državnih poslova. Slučaj s referendumom protiv promjena Zakona o radu drugačije je naravi, ali reklo bi se ništa puno složeniji.(mm)

Detalji

Objavljeno: 24. listopada 2010.

Važno je za spomenuti da je i sâm Tito dao nemali osobni doprinos u kreiranju crnih legendi o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. I inače sklon lažima i preuveličavanju činjenica, u jednom je članku objavljenomu krajem ožujka 1944. u SAD-u, Velikoj Britaniji i Sovjetskom Savezu, tvrdio da je neprijatelj uz pomoć «zlikovačkih ustaša» samo u tri mjeseca 1941. u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini «uništio više od pola milijuna Srba». Osamostaljenjem Hrvatske oboren je jasenovački mit koga je propagirala velikosrpska (kvazi)historiografija i danas u Hrvatskoj postoji kakvo-takvo suglasje glede broja žrtava Jasenovca. Općeprihvaćeno je mišljenje da se broj žrtava kreće između 40.000 i 90.000 stradalnika, iako i dalje postoje oni koji povećavaju ili smanjuju te brojke.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 21. listopada 2010.

U kratkom vremenskom razmaku HKV je dobio i na ovim stranicama objavio tri pisma koja su nastala potpuno nezavisno, a govore o istom i teže istom cilju. Gospoda Stockinger, Buretić i Kokić osjetili su i svaki na svoj način izrazili ne želju nego potrebu za pokretom koji će na sljedećim parlamentarnim izborima pomesti dekonstruktore hrvatske države i sve one koji su hrvatsku političku scenu pretvorili u sramotnu anacionalnu i asocijalnu močvaru. Rečenoj gospodi i svima koji osjećaju osobnu odgovornost za nacionalnu sudbinu, mogu za sada odgovoriti samo porukom da su na dobrom putu, ali isto tako da nisu sami i da ne idu u pothvat sami jer je u međuvremenu pokret ne samo zacrtan nego i u dobroj mjeri organiziran. Bili bismo, naime, ništarije da nismo ništa poduzeli u ovom teškom času kobnih zabluda koje Hrvatsku natrag u prostor političkoga sljepila, nesamostalnosti i nesamosvojnosti.(H.Hitrec)