- Detalji
Niz afera koje su se zaredale u posljednje vrijeme, i o kojima su čak i
mediji opširno izvještavali, pokazuju koliko je po pitanju korupcije
stanje u Hrvatskoj katastrofalno. Ima se osjećaj kako ćemo ako bilo
gdje zagrebemo površinu otkriti malverzacije, nezakonitosti, sukob
interesa. I dok bi u normalnim okolnostima oni uključeni u nezakonite
aktivnost morali bojati mogućih istraga i sudski postupaka, u Hrvatskoj
je upravo obrnuto. Čini se kao da se takvi ne boje nikoga i nečega.
Jednom kada dospiju u medije sve postaje predstava s njima u glavnoj
ulozi, pri čemu se oni dobro zabavljaju radeći od cijele nacije budalu. A s
onim pojedincima koji nisu uključeni u njihov krug malverzacija spremni
su obračunati se svim sredstvima, ako i treba i mafijaškim metodama,
što nije toliko neočekivani razvoj događaja kada se uzme u obzir
koliki se novci spominju. Novci su toliki, da je situacija očigledno potpuno izmakla kontroli.(mm)
- Detalji
Prema tragičnom otkriću slovenskog tjednika Demokracija, 4000 leševa Hrvata spaljeno je u slovenskome Auschwitzu. Prema "Demokraciji", vojni su zarobljenici, po Ozninoj naredbi, u tvornici Impol u Slovenskoj Bistrici krajem Drugog svjetskog rata spalili oko 4000 leševa ubijenih ustaša, domobrana i hrvatskih civila. Već više desetljeća u Slovenskoj se Bistrici šuškalo kako je krajem Drugoga svjetskog rata u peći tvornice Impol spaljeno nekoliko tisuća hrvatskih domobrana i civila, no ti događaji nikad dosad nisu dobili javnu potvrdu, a o sudskoj odgovornosti nekoga ili nekih da i ne govorimo. A kako bi se i dobila javna potvrda ili pak traženje sudske odgovornosti kad je opće poznato da je i ovo spaljivanje zajedno s masovnim poslijeratnim ubijanjem (povjesničari procjenjuju da je u Sloveniji nakon Drugoga svjetskog rata ubijeno od 200 do 300 tisuća ljudi) tijekom dugih desetljeća bivšega režima bilo najstrože čuvana tajna. (nemacenzure.com)
- Detalji
Iako smo jučer i sami primijeti kako je dopis direktora programa Domagoja Burića vezan uz ljetnu HRT-ovu emisiju "30 u hladu" u kojem se traži više nacionalne simbolike bio nespretno sročen [Tračak razuma na HRT-u], cijeli slučaj znatno je prerastao okvire koji bi bili normalni i na žalost dobio ne toliko neočekivani nastavak. Iako bi se o samom načinu na koji je Burić svoje ideje prezentirao dalo, dakle, raspravljati, to ne umanjuje suštinu problema. A to je kronični nedostatak nacionalnoga na onome što bi trebala biti nacionalna televizija. A da na HRT-u radi mnogo onih koji se s takvom politikom slažu, najbolje pokazuje peticija kojom se traži da se osim HND-a i Programskog vijeća HRT-a na Burćev domoljubni dopis očituju i glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić te Blago Markota. Novinari, urednici, realizatori i producenti u prigovoru tvrde da je Burić povrijedio profesionalni dignitet svih koji su tijekom tri godine bili uključeni u realizaciju projekta “30 u hladu”. No, kada se pogleda lista potpisnika, na njoj se nalaze i osobe o čijem je profesionalnom dignitetu odista deplasirano govoriti. Zato listu potpisnika treba tumačiti prvenstveno kao politički motiviranu, a pozivanje na profesionalizam shvatiti tek kao smokvin list.(mmb)
- Detalji
Uputa direktora programa HTV-a Domagoja Burića da lagana ljetna emisija
‘30 u hladu’ dobije jači nacionalni predznak sama po sebi ukazuje na
dvije stvari. Prvo, da se na HRT-u i pored silnih čistki još uvijek
nađe neko razuman koji shvaća kako bi nacionalna televizija trebala
biti nacionalna, i to se onda osudi reći. Drugo, pokazuje koliko je u
stvari tragično stanje u toj hrvatskoj medijskoj kući, ali i u
hrvatskom medijskom prostoru općenito, kada su se ove upute izrodile u
poveći skandal. Ovaj puta skandal se i ne tiče toliko političara, već
otkriva zorno kakvu i koliko agresivnu anacionalnu politiku želi
provodi dio novinara i urednika danas na HRT-u, iako su svi odreda
plaćeni novcem koji se ubire upravo na nacionalnoj razini, odnosno od
televizijske pretplate. Kako inače objasniti činjenicu da je jedan
dopis za internu uporabu o potrebi jačanja nacionalne komponente
programa izazvao takvu buru negativnih komentara, i odmah završio u
onim medijima kojima stigmatiziranje hrvatstva glavna preokupacija.(mmb)- Detalji
Iako nedjeljni parlamentarni izbori u Srbiji na prvi pogled nisu
donijeli ništa dramatično novoga, barem što se ostvarenih rezultata
tiče, reperkusije relativne pobjede Borisa Tadića i njegove pro-zapadne
opcije mogle bi u konačnici biti vrlo značajne. Pisali smo kako je
odabir takozvane demokratske naspram radikalne strane u Srbiji, ujedno
i novi podstrek slovenskoj vanjskoj politici, koja je posljednjih
nekoliko mjeseci aktivno angažirana u protežiranju srpskih interesa i
njihovom približavanju Europskoj Uniji. Tako na slovenske reakcije i nije trebalo
dugo čekati. U priopćenju slovenskog predsjedništva EU početkom tjedna “toplo se
pozdravlja jasna pobjeda proeuropskih snaga”. “Ispune li se potrebni
uvjeti, kao što je rečeno u zaključcima Vijeća 29. travnja, ovo bi
omogućilo Srbiji napredak na njezinu europskom putu, uključujući status
kandidata”, kaže se još u priopćenju koje je u ime EU izdalo slovensko
predsjedništvo. Priča postaje zanimljivijom, a ujedno i ironičnom ako se u obzir uzme činjenica da će upravo Miloševićeva socijalistička partija, nakon samo osam godina od njegova svrgavanja s vlasti po svemu sudeći biti presudna za sastavljanje "proeuropske" Vlade Borisa Tadića. Da nije tragično bilo bi smiješno.(mmb)
- Detalji
Novoimenovani sudac Ustavnog suda Marko Babić godinama je bio uspješan vinkovački odvjetnik. Svoje usluge uredno je naplaćivao, ali državi nije plaćao porez na promet i usluge te na godišnji promet odvjetničkog ureda. Kako je izvijestio HTV, dug je narastao na 270.000 kuna. Međutim Babić ga nikada neće morati platiti jer je nastupila apsolutna zastara. Prema zakonu, zastara nastupa ako se tijekom šest godina ne poduzmu nikakve radnje prisilne naplate po kojima bi dužnik morao podmiriti dugove. Praksa je porezne uprave da dužnicima koji imaju više od 10.000 kuna duga najprije šalje tri opomene, a potom blokira račun te tako naplati dug. Sucu Babiću navodno ni jedan račun nije blokiran. Sporost i neefikasnost porezne uprave u slučaju ustavnog suca Marka Babića nitko nije želio komentirati.
Šute naravno i Porezna uprava i Ministarstvo financija. Inače, porezna uprava vrlo je ažurna kada je riječ o malim građanima i opomenama za dugovanja u iznosu od nekoliko desetaka ili stotina kuna, za koja uredno i sustavno "sjedaju" čak i na mizerno male mirovine, koje su ionako nedostatne čak i za samo preživljavanje, međutim jedan sloj ljudi u Hrvatskoj očito prolazi nekažnjeno. I ne samo to, gospodin Babić je za svoj neplaćen porez (osim naravno zastarom) nagrađen i imenovanjem na mjesto suca Ustavnoga suda, poziciju koja bi trebala podrazumjevati visoke moralne standarde i principe ljudi koji je obnašaju.(mmb)
- Detalji
Sveopćem organiziranom medijskom
i, dijelom, političkom uzdizanju, kako kažu, trijumfa odnosno uvjerljive
pobjede demokratskih snaga na parlamentarnim izborima u Srbiji pridružila se i
emisija «Otvoreno» 1. programa Hrvatske televizije emitirana u ponedjeljak, 12.
svibnja 2008. Toliko hvalospjeva gosp. Boris Tadić valjda nije nikada čuo. A sprega srpskih demokrata i hrvatskih medija i dalje proturječi činjenicama.(djl)
- Detalji
U čast Prvom hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju moderne hrvatske države, a povodom obilježavanja 86. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana, Udruga za hrvatski identitet i prosperitet (HIP), organizirala je Okrugli stol: Informacijski rat protiv oslobodilačke operacije "Oluja", održan u petak 9. svibnja 2008. godine u Hrvatskom institutu za povijest. Na toj tribini admiral Davor Domazet-Lošo, prozvao je pojedine novinare i čelnike određenih nevladinih udruga da prema načelima doktrine “vučjeg čopora” demoniziraju Oluju i Domovinski rat. Naravno, na odgovor uvrijeđenih princeza nije bilo potrebno dugo čekati, što im je i omogućio novinar Jutarnjega lista Ivica Radoš, pruživši svakom spomenutom priliku za repliku. Za svaku pohvalu. Jedino što su Latin i njemu «srodne duše» smješteni po
raznoraznim televizijama i tiskovinama, a Domazet-Lošo i oni koji obilježavaju godišnjice rođenja dr. Franje Tuđmana već duže se vrijeme nalaze na potpunoj medijskoj margini.(mmb)
- Detalji
U Srbiji se tako barem što se raspodjele glasova birača tiče ništa i
nije puno promijenilo u odnosu na parlamentarne izbore 2003. godine, pa se može prije govoriti o statusu quo, nego o velikim pobjedama. No, nije trebalo čekati ni 24 sata od zatvaranja birališta u Srbiji a da iz Hrvatske krenu razdragani telegrami s čestitkama. "Europska Srbija jamac je boljeg života i budućnosti Srbije kao moderne
demokratske države i dobrog susjeda u regiji koja više nikada neće biti
talac prošlosti" - piše u jednom od njih, ostavljajući otvorenim pitanje zašto bi Srbija uopće bila talac prošlosti kada iz te prošlosti baš ništa nije trebala naučiti. To što će Srbija s "pobjednikom" Tadićem lakše i brže uključiti u regionalne i europske
integracije ne znači da se išta promijenilo u
Srbiji, nego da će razmjerno lako
stići Hrvatsku koja je, za razliku od Srbije, još uvijek talac svoje
prošlosti sve dok joj se sudi zbog dva zajednička zločinačka pothvata - što neki lako i prelako zaboravljaju.(mmb,mm)
Potkategorije
H. Hitrec 1376
Ne zaboravimo 325
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 792
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 2. svibnja 1567. umro Marin Držić
- 2. svibnja 1843. Kukuljevićev govor u Hrvatskom saboru na hrvatskom jeziku
- 2. svibnja 1925. umro Antun Branko Šimić
- 2. svibnja 1991. – ratna zbivanja
- 2. svibnja 1995. velikosrbi raketirali Zagreb
- 3. svibnja 1961. rođen Miro Gavran
- 3. svibnja 1992. – ratna zbivanja
- 3. svibnja 1998. umro Gojko Šušak
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

