Hrvatski braniteljiU posljednje vrijeme hrvatska je javnost šokirana učestalim medijskim vijestima o samoubojstvima hrvatskih branitelja. Proteklog tjedana ubio se predsjednik zadarske HVIDR-e Milorad Barem, a najnovija tragedija uslijedila je u Splitu, gdje je u svome stanu pronađen 33-godišnji hrvatski ratni vojni invalid, koji je u Domovinski rat otišao sa svega 16 godina. On je navodno umro od gladi i žeđi (?), što je gotovo nevjerojatno za današnje vrijeme, ali i izgleda i to je moguće u Hrvatskoj. Nadasve je zabrinjavajuća činjenica što je broj od 1990. godine pa do danas onih branitelja koji su na sebe digli ruku popeo gotovo na 2000 ljudi. Pritom, njih približno 60 % su oni koji su za vrijeme rata bili ranjeni, dakle onih koji su posebno teško prošli. Ove brojke zasigurno su i jedan od rezultata politike koja se vodi niz godina – o hrvatskim je braniteljima stvorena slika u medijim kao o ljudima koji su stalno nezadovoljni, stalno nešto zahtijevaju, a pitanje je što li su u tom ratu uopće radili i što je još gore, jesu li u njemu uopće i sudjelovali. A ako jesu - onda su zasigurno počinili kakav ratni zločin.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
domoljubljeZa razliku od hrvatskog «domoljuba» Vladimira Gojanovića koji je prije nekog vremena svjedočio u Haagu u skladu sa svojim nacionalnim «osjećajem i savješću» te time, iako je njegov iskaz kao nevjerodostojan u najvećem dijelu pobijen naštetio obrani hrvatskih generala, jučer je pred istim tim sudom, ali u ponešto drugačijem tonu svjedočio hrvatski Srbin Ivan Vujinović. Naime, iako svjedok optužbe, za razliku od Gojanovića, svojim je iskazom više pomogao obrani. Ispričao je da su dužnosnici tzv. SAO krajine poticali lokalno stanovništvo na odlazak uoči Oluje, rekavši da je sam ostao jer je imao povjerenja u hrvatske vlasti. Ovaj čovjek dokaz je kako u Hrvatskoj ima ljudi koji se ne uklapaju u nametnute kalupe. Oni bi trebali biti primjer svojim sunarodnjacima, ali i političkim vođama, kako i na koji način zaštititi i poštovati državu u kojoj žive. Jer, upravo na ovakvim se primjerima, koji u Hrvatskoj predstavljaju iznimku, a nikako ne pravilo, najbolje može primjetiti koliko je politika vođa srpske manjine u RH neprimjerena, nezadovoljavajuća i odlazi u smjeru koji se već više puta u povijesti za suživot hrvatskog i srpskog naroda na ovim prostorima pokazao izuzetno opasnim.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Gojanović Vladimir Gojanović, prvi Hrvat koji je dao iskaz kao svjedok optužbe na suđenju generalima u Haagu i predsjednik Udruge razvojačenih branitelja, gostovao je u emisiji "Nedjeljom u 2" kako bi ispričao zašto je išao u Haag, kakav je bio njegov ratni put te je li njegovo svjedočenje bilo uvjerljivo.Gojanović je izjavio kako se na svjedočenje o akciji "Oluja" odlučio iz patriotskih osjećaja. "Apsolutno sam savjesni domoljub, a ako se to nekome ne sviđa to znači da taj ima nečistu savjest", odgovorio je Gojanović o svojim motivima. Zaustavimo se na trenutak i razmislimo. Nakon ovakvih rečenica, postavlja se pitanje je li Gojanović, čiji su iskazi ionako od strane obrane generala u Haagu učinjeni nevjerodostojnima, zaista toliko naivan pa ne shvaća koliko je tužiteljstvu trebao jedan ovakav «svjedok» iz Hrvatske ili naprotiv, ovdje uopće o naivnosti ne može biti ni govora. Bilo kako bilo, oni koji njega i njemu slične za njihove velevažne zadaće obučavaju, ipak bi trebali voditi više računa o tome koga šalju, jer teško da će «veliki» borac, koji se usput budi rečeno nekako baš ne može sjetiti imena vlastitog zapovjednika, suboraca niti pravaca kretanja svoje jedinice, ikoga uspjeti uvjeriti kako je s druge strane upoznat s važnim planovima samog tadašnjeg državnog vrha. Priča je sama po sebi toliko nesuvisla i besmislena, da se njome možda ne bi trebalo ni zamarati, kad ne bi postojali oni kojima će i ovakvi svjedoci biti dovoljno vjerodostojni. A to već manje liči na pošteno pravosuđe, a više na borbu s vjetrenjačama.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
nogomet Kratkom 15-minutnom ceremonijom u subotu je u Baselu službeno započelo 13. Europsko nogometno prvenstvo. Pa i ako cijela ta nogometna groznica vremenski i ne će tako dugo potrajati, dovoljno je da nas sve zajedno podsjeti kako je lijepo kad svi Hrvati, barem u tih nekoliko dana 24 sata žive za svoju reprezentaciju, svoju državu. Pa čak i oni kojima nogomet kao većini običnih smrtnika i ne predstavlja najljepšu sporednu stvar na svijetu, ovih će dana baciti pogled na male ekrane i s nestrpljenjem isčekivati izlazak vatrenih na zeleni teren. Jer te će utakmice možda igrati njih nekoliko odabranih, ali i čitava Hrvatska koja je u mislima zajedno s njima. Šteta je samo što se barem djelić te pozitivne atmosfere ne može održati i tijekom čitave godine pa da smo svi zajedno, svakoga dana ponosni što smo Hrvati i itekako svjesni toga. Bez obzira na to, stisnimo palčeve našim vatrenima i ovoga puta i poželimo im da njihova i naša «bijelo-crvena» ponovno bude ponosna na njih. Idemo vatreni!(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Ležaja Koliko je bivši ravnatelj, a današnji «pedagog» OŠ Jagodnjak Milovan Ležaja, bio i još uvijek jest dovoljno adekvatna osoba za obavljanje svojih funkcija u spomenutoj školi, najbolje pokazuju njegova djela, bolje rečeno nedjela, a posebice njegov najnoviji incident. Naime, kako pišu mediji, Ležaja je ponovno glavna tema u tom malom baranjskom mjestu i to ovoga puta ne zbog svojih nacionalno diskriminirajućih stavova, već zbog činjenice da je navodno fizički napao 11-godišnje dijete. Događaj, koji se zbio 14. svibnja oko 17.30 sati izvan škole u Ulici B. Kidriča, zbio se nakon što se 11-godišnjak potukao s njegovim osmogodišnjim sinom zbog sladoleda. « Pedesetogodišnjak je prvo verbalno napao dijete, onda ga pljusnuo, a potom ga udario i nogom u stražnjicu. Tako je problematični bivši ravnatelj ponovno pokazao svoju agresivnu stranu. Podsjećamo, tijekom višemjesečne krize koja je u školi Jagodnjak, a zbog uskraćivanja prava hrvatskoj djeci na održavanje nastave na hrvatskom jeziku, Ležaja je također u više navrata svoje probleme pokušao riješiti fizičkim nasiljem, posljednji puta, spriječen je u namjeri da se fizički obračuna s načelnikom općine Jagodnjak. Koliko je takvoj osobi, koja je dakle širila nacionalnu i vjersku netrpeljivost, a danas i fizički nasrće na djecu mjesto u školi i zašto se u ovome slučaju na njega ne primjenjuju kriteriji koji vrijede za ostale prosvjetne radnike u ovoj državi?(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Vladimir ZagorecIako smo već danas objavili jedan komentar na temu afere Perković, prošlotjedno predsjednikovo zauzimanje za logiku potaknulo nas je objaviti i drugi. Naime, Stjepan Mesić objasnio je građanima kako se logičnim razmišljanjem može zaključiti jedino kako je general Zagorec organizirao sastanak s njegovim savjetnikom Sašom Perkovićem. Za što će nam logika u trenutku kada se mogu preslušati snimke iz kojih slijedi suprotno, predsjednik nije spomenuo. Logično. A naša logika navodi nas i na pitanje kako to da je general Zagorec odbio predsjednikovu ponudu, kada mu je ona sudeći po onome što govori predsjednik Republike bila jedini spas. Naime, iz snimaka je jasno kako bi za svjedočenje u korist predsjednikovih teza Zagorec dobio status neke vrste zaštićenog svjedoka i riješio se sudskog progona u Republici Hrvatskoj. A, imajući na umu kako zaštićeni svjedoci mogu postati i predsjednikom hrvatske države čak i kada se svjedoče protiv te iste države u korist Tužiteljstva Haaškog suda, da je general Zagorec prihvatio ponudu možda bi se jednog dana mogao i nadati predsjedničkom mandatu. No, sve to general Zagorec je odbio. Kako to?(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
četnici

 

Velikosrpski zločini protiv Hrvata katoličke i islamske vjeroispovijedi imadu korijene već 1917. u Odesi kada su Srbijanci pobili veliki broj zarobljenih. Hrvata. Zločini prema Hrvatima nastavili su se nesmanjenom žestinom tijekom opstojnosti protunaravne, nedemokratske i posvema protuhrvatske Kraljevine Jugoslavije. Hrvate su najviše progonili i ubijali, osim četnika, pripadnici inih velikosrpskih terorističkih skupina, uz potporu srbijanskih oružnika i tajnih službi. Srpski pripadnici jugoslavenske kraljevske vojske, u savezu s četnicima, tijekom travanjskog rata 1941. za jedanaest dana trajanja, pobili su u Makedoniji i Srbiji sedamdeset Hrvata: časnika, dočasnika i vojnika. U razdoblju od 7. do 14. travnja 1941. više desetaka nevinih Hrvata mučki je ubijeno od zločinačke četničke ruke: u okolici Bjelovara, Doboju, Srijemskoj Mitrovici te navlastito u selima oko Mostara i Čapljine.(www.dragovoljac.com )

Add a comment Add a comment        
 

 
Krško Nuklearna elektrana Krško trenutačno je zaustavljena, kvar bi trebao biti popravljen do subote ujutro, a cijelo postrojenje u punoj funkciji u utorak navečer ili srijedu, rekao je u četvrtak u Krškom direktor NEK-a Stane Rožman. Na pitanje hrvatskih novinara o tome zašto su građani Hrvatske za kvar doznali među posljednjima, predsjednik uprave NEK ustvrdio je tek da su oni HEP obavijestili na vrijeme, te da je u tom trenutku za njih, što se tiče hrvatske strane, posao bio obavljen. To što je Hrvatska zemlja suvlasnica čija je suglasnost potrebna za svaki izvanredni postupak, očito je manje važno. A zašto bi i bilo važno njima, kad očito nije ni nama. Jer, ako je suditi prema izjavi premijera Sanadera koju je u četvrtak navečer vezano uz tu problematiku dao, nitko se od političkoga državnog vrha RH nije time previše zamarao. Kao ni činjenicom da bi za ovakav incident Hrvati poslijednji saznali i da se radilo o mnogo ozbiljnijem problemu. Jer, koga briga što četvrtina Hrvata živi u glavnome gradu Zagrebu koji je od nuklearke udaljen samo šezdesetak kilometara.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
EUHrvatska može postati članicom EU-a najranije 2011. godine, a ulazak 2010. više nije moguć, izjavio je u srijedu navečer u Bruxellesu Hannes Swoboda, izvijestitelj Eurpskog parlamenta za Hrvatsku. Swoboda je sudjelovao u raspravi pod nazivom "Hrvatska na putu u EU-u: što je još preostalo učiniti?" u organizaciji Ureda Austrijske narodne Banke u Bruxellesu. Novonastala «staro-nova» situacija na žalost nije iznenadila nikoga. Poslijednjih godina, točnije od 2000. pa na dalje, građani su Hrvatske itekako navikli na europske igre bez granica, ali isto tako i na mnoge promijene mišljenja i pristajanje na ustupke na koje se ne bi smjelo pristajati, ponajprije vezano uz zaštitu teritorijalnih nacionalnih interesa. No, kako vrijeme odmiče, tako se i datum ulaska RH u EU prolongira, a Hrvatskoj se nameću stalno nova očekivanja, bolje rečeno zamotane poluucjene. Ako se prisjetimo samo primjerice dvije posebno gorke pilule, a to su uhićenje generala Gotovine (u kojeg se Sanader prije dolaska na vlast kleo), kao i ZERP-a (za kojeg je Sanader uporno kroz čitavu 2007. godinu tvrdio da će se od početka 2008. primjenjivati u potpunosti), pa kad se u obzir još uzme i činjenica da nam ti, kao i mnogi drugi učinjeni ustupci nimalo nisu pomogli, opravdano se postavlja pitanje, ima li sve to skupa smisla.(mmb)
Add a comment Add a comment        
Ned, 3-05-2026, 16:10:51

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.