- Detalji
Noćas su vođene oštre borbe na položajima. Četnici su dobili novu pošiljku municije od JNA i sada tuku iz svih cijevi. Pred jutro zatišje. Svi smo umorni i neispavani. Ljudi u rovovima su napeti i nervozni. Pitanje smjene je aktualno. Nakon toliko dugih dana i još dužih noći željni su smjene, barem na dva tri dana. Ništa im ne mogu obećati. 0čekujem jaki napadaj na Topusko i ne mogu nikome dati dopust. U toku dana javljaju se problemi i s opskrbom. Gardisti krive mene i za to i za sve druge nedaće jer sam im tu pod nosom. Na meni iskaljuju gnjev zbog loše opskrbe i nedovoljne brige o nama i ništa ne pomaže što im tumačim da i u drugim jedinicama nije ništa bolje. Pred večer situacija se u našim redovima opasno usijava pa odlučujem krenuti u Zagreb s predsjednikom mjesnog Kriznog štaba kako bih objasnio situaciju u ministarstvima i u Štabu. Krećemo, i spašavamo živote time što smo na kratko zastali kod zadnjeg položaja mojih gardista. Nismo razgovarali niti pet minuta kad je s ceste kojom smo trebali proći započeo napad. Sat i pol odbijamo svi skupa taj napad i onda se vraćamo i krećemo drugim ali ne i sigurnijim putem. Kasno dolazim u Zagreb i nakon dugog vremena opet sam s obitelji. (www.domovinskirat.hr)
- Detalji
Pažljivi čitatelj ovotjednih bombastičnih medijskih napisa lako će uočiti kako se velika većina izjava hrvatskih političkih i moralnih «dušobrižnika» svodi na jedan zajednički nazivnik. Ako se povuče paralela između tlapnji koje su izgovorili Žarko Puhovski na suđenju protiv hrvatskih generala u Haagu i Josip Boljkovac na suđenju Branimiru Glavašu primjetna je nova «mantra» kojom će se po posljednjoj modi maltretirati hrvatska javnost. A mantra kaže: «Akcija 'Oluja' bila je legitimna, ali efekti te akcije sličili su na etničko čišćenje 120-150 tisuća etničkih Srba; glede rata postojao je dogovor Tuđman-Milošević». Iz usta Žarka Puhovskog navikli smo čuti svašta, ako ništa drugo riječ je o čovjeku koji je bar oduvijek predvidljiv u svojem antihrvatskom raspoloženju i stavovima. Uostalom prve njegove izjave Haagu u tom smislu dao je još 2007. kada je ocijenio da hrvatske vlasti nisu poduzimale istrage o zločinima u Oluji. Dakle, na njega i njegove zlonamjerne, tendenciozne i potencijalno vrlo opasne bedastoće do sad smo se, ako ništa drugo itekako imali prilike naviknuti. No kad izjave tipa – «1991. godine, prvi su napadnuti Srbi, napadnuta je Jugoslavija, a ne Hrvatska! Gojko Šušak, Branimir Glavaš i Vice Vukojević protutenkovskim oružjem, 'armburstima' su napali Borovo Selo da bi isprovocirali rat. Iz istog razloga srušen je i most u Osijeku» daje prvi hrvatski ministar policije, teško je suspregnuti emocije. (mmb)
- Detalji
U britanskom dnevnom listu The Telegraph od 8.
veljače ove godine izašao je članak pod naslovom „Britanski tinejdžeri
imaju manji kvocijent inteligencije nego što su imali tinejdžeri prije
30 godina“ (http://www.telegraph.co.uk)
U podnaslovu članka stoji da navedena tvrdnja potječe od vodećeg
stručnjaka, Jamesa Flynna sa Sveučilišta Otago s Novog Zelanda, koji je
raščlanio podatke prikupljene na testovima inteligencije u Velikoj
Britaniji 2008. s onima obavljenim 1980. godine, s ciljem ispitivanja
kako se spoznajne vještine britanske djece mijenjaju s vremenom. Autor
studije vjeruje da bi „abnormalni pad kvocijenta inteligencije
britanske djece mogao biti uzrokovan stagniranjem ili čak
zatupljivanjem kulture mladih“.Posebice je značajna činjenica da (porazni) rezultati predstavljaju
prekretnicu za većinu industrijski najrazvijenijih država koje su u
prošlom stoljeću bilježile stalan porast kvocijenta inteligencije
djece. Vrlo je indikativno i to što je kvocijent inteligencije djece
između 5 i 10 godina starosti čak i porastao u posljednjih godina, dok
je izrazito pao kod tinejdžerske populacije. Budući da je utjecaj
roditelja daleko značajniji kod mlađe djece, koja su i povećala svoje
spoznajne vještine, očito da je stvar pošla krivim putem kada djeca sve
više znanja i načina stjecanja znanja stječu izvan roditeljskog doma,
dakle, u društvu. Roditeljski dom, dakle, djeci pruža daleko
intelektualno zahtjevniju okolinu od društva. Autor studije dalje tvrdi
da tinejdžeri dolaze pod utjecaj «mladenačke kulture» koja u mnogome
određuje i njihove spoznajne sposobnosti.(djl)
- Detalji
Problem bespravne gradnje u podsljemenskoj zoni gradu Zagreba hrvatska
Vlada odlučila je riješiti na sebi svojstveni način - smanjenjem
površine Parka prirode Medvednica za čitavih 20%. Drugim riječima, oni
koji su motornim pilama posjekli sljemensku šumu kao javno dobro sada
će svoju otimačinu legalizirati odlukom Vlade i biti darovani
vrtoglavim vrijednostima građevinskog zemljišta na elitnim pozicijama u
Gradu Zagrebu. Ovo je vjerojatno odluka bez presedana u Republici
Hrvatskoj i samo je još jedan od pokazatelja kako smo kao društvo
potpuno zašli u glib anarhije, otimačine i korupcije. Onima koji su
imali dovoljno veza i bezobrazluka jeftino kupovati zemlju kao
negrađevinsko zemljište, znajući da su pokriveni, sjekira je doslovno
pala u med. Čestitke hrvatskoj Vladi premijera dr. Ive Sanadera -
uspjela je napokon stvoriti novu vrijednost. Potezom pera - na štetu
javnog interesa, no tko javnost više išta pita.(mm)
- Detalji
Javna je tajna da se u posljednje vrijeme u mnogim medijima, a pod
krinkom ekonomske krize, vrše pritisci na novinare. Tako je sve više i
više primjera da je mnogo poznatih novinarskih imena u relativno
kratkom vremenskom razdoblju ostalo bez posla. Neki od tih incidenata u
javnosti su odjeknuli jače, poput primjera nekadašnjih novinara
splitskog Ferala, Marinka Čulića i Viktora Ivančića koji u Novom listu
dobivaju plaću, ali im ne objavljuju članke. S obzirom da je ovdje
riječ o novinarima koji pišu onako kako određenim jakim političkim
strujama odgovara, u njihovu je zaštitu ustao i HND, ali i neke
nevladine udruge. Najglasniji među njima svakako je Zoran Pusić, koji
je naglasio kako ovaj dvojac ne smije biti višak ni u jednoj redakciji.
No, u nekim drugim slučajevima otpuštanja «novinarskog viška» nije se
podiglo ni približno toliko prašine, prvenstveno se tu misli na one
poput kolumnista Tihomira Dujmovića, jednog od dvojice redovitih
komentatora u tom dnevniku kojih se isplatilo čitati. A ono što se danas odvija pod alibijem ekonomske situacije, zapravo je u
suštini samo nastavak čistke novinara s kojom se krenulo nakon 2000.
godine, tada tek puno politički otvorenije zbog uspješno stvorene klime linča u društvu.
(mmb)- Detalji
Nakon četiri sezone kriminalistički magazin Istraga koji vodi Robert Valdec uskoro će se prestati emitirati. Vijest o ukidanju Istrage potvrdili su i s Nove TV. «S ovim projektom uveli smo na domaće tržište novi žanr koji je hrabro otvorio neistražene teme i riješio konkretne slučajeve. Istraga je dala svoj maksimum i odlazi na vrhuncu kao televizijski brend na koji ćemo biti ponosni», izjavio je direktor programa Nove TV Siniša Svilan. U ovoj izjavi nema apsolutno nikakve logike, ali logično rezoniranje odavno je u hrvatskom društvu marginalizirano spram poželjnog rezoniranja. A ako se razmišlja na taj način, posve je očito zašto se Istraga miče s malih ekrana. Zato što je to još jedna od rijetkih emisija u kojoj se naziru tragovi danas tako opasne i nepoželjne pojave – nacionalne osviještenosti.
Valdec možda i jest dobar novinar, Istraga možda i jest odlična, nagradama ovjenčana emisija, ali sve je to skupa nebitno jer ne zadovoljava osnovnu premisu koju danas bilo tko ili što jednostavno mora zadovoljiti ako želi biti prisutan u medijima, a to je politička podobnost. Koju Istraga nikada nije ni imala pa je zapravo živo čudo da je živjela i toliko koliko jest. A živjela je zbog gledanosti i kvalitete, zbog toga što se bavila pravim istraživačkim novinarstvom, pomogla brojnim ljudima, zbog toga što je za razliku od brojnih drugih programskih sadržaja prikazivala tragične situacije iz Domovinskog rata u autentičnim rekonstrukcijama, a ne fabriciranim poluistinama.(mmb)- Detalji
Podaci Svjetske banke pokazuju kako gotovo svaki treći građanin
Hrvatske s diplomom živi u inozemstvu, a sa stopom migracije od 29,4%
Hrvatska je zauzela prvo mjesto u Europi po odlasku visokoobrazovanih
ljudi. Prema procjeni ekonomskog stručnjaka Frederica Docquiera optimalna stopa
odlaska obrazovane populacije iznosi od 5% do 10%, a sve iznad tog
praga postaje štetno za zemlju. Međunarodno usporedivi podaci konačno
potvrđuju pretpostavke da je Hrvatska snažno pogođena odlaskom stručnog
i sposobnog kadra. Prema podacima Svjetske banke u inozemstvu je prošle
godine živio 726.031 hrvatski građanin, što je oko 16% populacije. O
problematici takozvanog «odljeva mozgova» na Portalu je više puta bilo
riječi, posebice od strane akademika Barišića i Pečarića, a ovaj puta povod nam je vijest u neprikrivenom lovu irskih menadžera na
talentirane studente Splitskog i Zadarskog sveučilišta.(mmb)- Detalji
Hrvatskoj javnosti u petak prošli tjedan izvještena je iz vrha policije
o razrješenju ubojstva Ivane Hodak. Na posebnoj konferenciji za medije
izneseni su motivi i način ubojstva dvadesetšestogodišnje kćeri
odvjetnika Zvonimira Hodaka i bivše potpredsjednice hrvatske Vlade
Ljerke Mintas Hodak. I koliko god bi zaista iskreno željeli da je
slučaj konačno razriješen, priča koju je iznijela hrvatska policija
zvuči odista nevjerojatno. Po njoj je ubojica Ivanu Hodak poznavao kada
je bila djevojčica od trinaest godina, a ubio ju je trinaest godina
kasnije iz osvete ocu zato što mu ovaj navodno nije pomogao sredinom
devedesetih u pronalaženju zaposlenja. Kada mu je policija priopćila
identitet uhićenog, Zvonimir Hodak se okrivljenika sjetio tek uz
poseban napor, dok Ljerka Mintas Hodak bez fotografija nije mogla ni to.(mm)
- Detalji
…. Polako sam otvorio oči još uvijek ne shvaćajući gdje se nalazim i što se dogodilo. Iznad sebe sam ugledao krošnju stabla i sunce koje je prodiralo kroz njega. Polako sam se počeo prisjećati svega. Polako sam okrenuo glavu u stranu i ugledao Dejanovo nepomično tijelo … O Bože, ipak nije bio ružan san . Shvatio sam da sam neko vrijeme bio u nesvijesti a koliko dugo, nisam znao. Pažljivo sam počeo osluškivati. Čak se ni ptice nisu čule…vladala je neka zlokobna tišina. Tada sam opet pomislio na pušku i krenuo rukom da je potražim. Tek tada sam shvatio da u ruci još uvijek držim bombu. Pokušao sam se polako pomaknuti ali nisam mogao. Bio sam sav ukočen, a u istom trenutku me je zaboljelo na nekoliko mjesta… Neko vrijeme sam još malo osluškivao a kada nisam čuo nikakve sumnjive zvukove u blizini, počeo sam tražiti pušku. Jedino sam mogao micati glavu i malo gornji dio tijela i ruke. Od stomaka prema dolje nisam osjećao gotovo ništa osim neke čudne tupe boli… Malo sam nakrivio glavu na stranu i počeo gledati oko sebe. (uhd91.com)
Potkategorije
H. Hitrec 1376
Ne zaboravimo 325
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 792
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 2. svibnja 1567. umro Marin Držić
- 2. svibnja 1843. Kukuljevićev govor u Hrvatskom saboru na hrvatskom jeziku
- 2. svibnja 1925. umro Antun Branko Šimić
- 2. svibnja 1991. – ratna zbivanja
- 2. svibnja 1995. velikosrbi raketirali Zagreb
- 3. svibnja 1961. rođen Miro Gavran
- 3. svibnja 1992. – ratna zbivanja
- 3. svibnja 1998. umro Gojko Šušak
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

