Detalji

Objavljeno: 14. rujna 2010.

Ovih dana hrvatski mediji opširno su izvijestili o odlasku Ive Sanadera u SAD. Bivši bi premijer trebao naći nešto znanstvenog mira na prestižnom Institutu Harriman prestižnog Sveučilišta Columbia u New Yorku, daleko od Republike Hrvatske, gdje će predvoditi novoosnovanu znanstvenu skupinu s temom „Dovršetak integracija jugoistoka Europe u EU". Koliko je poznato, dosadašnji doprinos Ive Sanadera svjetskoj znanosti je minoran, osim ako se tu ne ubrajaju predavanja poput onoga na Oxfordu sa samohvalom zbog smanjenja hrvatskog nacionalizma na minimum, ili u Izraelu predstavljen izum „nove paradigme hrvatskog patriotizma, koja uključuje sve hrvatske građane, bez obzira na njihovo političko, vjersko ili etničko zaleđe". Za odgovor na pitanje u kojem smjeru bi na Institutu Harriman mogao ići daljnji znanstveni razvitak dr. I. Sanadera moglo bi biti znakovito i predavanje Vjerana Pavlakovića, docenta Riječkog sveučilišta, najavljeno na istom institutu za 16. rujna od 12 do 13.30 sati.(mm)

Detalji

Objavljeno: 14. rujna 2010.

Posljednjih su dana hrvatski mediji donijeli mnogobrojne članke o mesu kojeg uvozimo i jedemo. Mediji optužuju mesnu industriju, loše zakone i propise i njihovo neprovođenje, mesna industrija prijeti tužbama. Oglasilo se naravno i ministarstvo poljoprivrede. Dočekali smo i izjavu predsjednice Vlade Jadranke Kosor: «Pokrenut ćemo inspekcijski tsunami u mesnoj industriji!». Upravo ta izjava simbolizira njenu vladavinu, kao i vladavinu njenog prethodnika i prethodnika njenog prethodnika.(djl)

Detalji

Objavljeno: 14. rujna 2010.

U nakladi podgoričke izdavačke kuće «Pobjeda» objavljeno je djelo «Crnogorski rat. Ogled o četiristogodišnjem crnogorskom ratu», domaćega autora Miomira M. Marković. Marković je istaknuti borac za samostalnu Crnu Goru i jedan od utemeljitelja Liberalnoga saveza i crnogorskoga PEN-a. Po struci ekonomist, na dužnosti je urednika «Pobjede». Član je Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU). Piše poeziju, dokumentarnu i pripovjednu prozu...Napisao je veći broj ogleda na društvene, povijesne i kulturne teme, nekoliko radio drama i monodrama i jednu monografiju. Bio je pokretač i glavni i odgovorni urednik časopisa Doclea, koji je izlazio u Podgorici 1994/95. Pjesme su mu prevođene na slovenski, makedonski, rumunjski, ruski, armenski, francuski, talijanski, engleski, turski, albanski... Iz navedenih je podataka vidljivo kako je riječ o istaknutome predstavniku etničke elite crnogorskoga naroda. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 13. rujna 2010.

U Udbini je u subotu 11. rujna godine Gospodnje 2010. blagoslovljena Crkva hrvatskih mučenika, čija je gradnja godinama intrigirala hrvatsku javnost. U još praznom muzeju u sastavu crkve priređena je improvizirana izložba muka kroz koje je prolazio gospićko-senjski biskup Mile Bogović, koji je u subotu otvorio vrata svoga životnog djela uz nazočnost brojnih hrvatskih biskupa. Propovijed je održao vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić. Okupilo se više od dvanaest tisuća Hrvata, otprilike onoliko koliko ih je poginulo i masakrirano u Krbavskoj bitki i poslije nje 1493. nakon katastrofalne "strategije" bana Emerika Derenčina. Na to polje puca pogled s kruništa podno zdanja crkve, s toga polja i malene kapele kreće križni put do izvana već potpuno dovršene crkve hrvatskih mučenika, skladne bijele ljepotice na visu koja ima daleki uzor u starohrvatskoj crkvi sv. Križa u Ninu u kojoj se nalazila krstionica kneza Višeslava postavljena 800. godine poslije Kristova rođenja..(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment         Opširnije...

Detalji

Objavljeno: 13. rujna 2010.

Akademik HAZU, Dubravko Jelčić, poznati je hrvatski povjesničar književnosti, književni kritičar, teoretičar književnosti, pjesnik, prozaik, saborski zastupnik, čovjek koji je duboku brazdu zaorao u hrvatskoj kulturi, dok je akademik HAZU Josip Pečarić svjetsko ime u području matematike, koji se paralelno s matematikom uspješno bavi i publicistikom, propitkujući probleme s kojima se suočava današnja Hrvatska. On je bokeljski Hrvat koji se nastanio u državi matičnoga naroda, poklanjajući joj bez ostatka svoj rodoljubni potencijal. U javnosti je stekao ime vrsnog polemičara na crti državotvorstva, zbog čega mu u našoj neokomunističkoj tranzicijskoj intrašovinističko klimi lijepe etikete koje su se svakodnevno rabije u Titovoj Jugoslaviji, kao npr. «desničar» i «nacionalista», «konzervativac», «klerofašist», sada dodajući neke nove, kao što su «antieuropejac», kao zamjenu za ranije korištenu: «protivnik jugoslavenskog jedinstva, socijalističke revolucije, bratstva-jedintva...»... podrazumijevajući pod tim pojmovima, dakako, nešto kontrarevolucionarno, što bi trebalo onemogućiti i justificirati, a nositelja tih etiketa izbaciti iz HAZU. «Na đubrište povijesti» - kako bi rekao jedan od njihovih vodećih ljudi, Enver Hodža. No, Pečarić se superiornom logikom matematičkoga uma suprotstavlja svim tezama, izjavama, stavovima i političkim postupcima za koje smatra da ugrožavaju hrvatske državne interese, ne osvrćući se na objede i crne liste s kojima se suočava na osobnoj razini . (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 12. rujna 2010.

Pisati o povijesti ratne Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i nakon demokratskih promjena isuviše je nezahvalan posao. U vrijeme komunističke Jugoslavije postojala je samo jedna službena istina o NDH - ona koju je propovijedala komunistička partija i njezini crveni apostoli. Kako su se pisali radovi o Drugome svjetskom ratu, te kakve su se «znanstvene» metode pritom koristile, ponajbolje nam ilustrira poznati primjer profesora na Pravnome fakultetu u Zagrebu, Ferde Čulinovića. On je, naime, dobio zadatak napisati povijest partizanskog pokreta za visokoškolske nastave. Svoju je Historiju narodno-oslobodilačkog pokreta u Jugoslaviji 11. kolovoza 1946. poslao u Agitprop CK KPH s molbom: «Molim za dobrotu, da se pregleda rukopis, da se dometne ili ispravi ili izbaci sve ono, što smatrate, da nije ispravno». Nije, dakle, bilo moguće objektivno proučavanje povijesti Drugoga svjetskog rata, pa tako ni povijesti ratne Nezavisne Države Hrvatske. (D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 10. rujna 2010.

U europskoj emisiji HTV-a, odnosno emisiji posvećenoj Europskoj uniji i koliko smo blizu tomu rajskom vrtu gdje teku med i mlijeko (osobito kada nezadovoljni proizvođači mlijeka demonstrativno prolijevaju svoj i kravlji trud), uz priče o privlačnoj budućnosti i zašto ju tako dugo čekamo – isplivale su stare neistine i poneka istina o Hrvatskoj u devedesetim godinama. Mlađahni sugovornik spominje "režim" koji je tada vladao i odgovoran je za "izolaciju" i bojkot što su ga dogovorili među sobom eurounionisti te odbili pomagati nam u pripremama za početak pregovora. Taj se dečko doduše u polurečenici ponešto ogradio od vlastite izjave, ali ne i od termina "režim". Ne bih reagirao da se ne radi o mlađem čovjeku koji je očito indoktriniran krivotvorinama. Pribrani Neven Mimica neizravno mu je replicirao da je Phare program bio zamrznut zato što se Hrvatska upustila u osloboditeljski pothvat (oslobađanja vlastitog teritorija), te time i opet neizravno dao do znanja da "Europljani" ne bi prekidali predsuradnju da je Hrvatska poštovala njihove želje, a te su želje bile da trećina Hrvatske ostane pod okupacijom.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment         Opširnije...

Detalji

Objavljeno: 09. rujna 2010.

Upravni odbor Hrvatskoga kulturnog vijeća prihvatio je moj prijedlog da podignemo sudsku tužbu protiv Ministarstva kulture i odgovornih osoba poradi provokativnog sufinanciranja isto tako provokativne knjige stanovite Snježane Kordić pod naslovom "Jezik i nacionalizam". O knjizi sam više-manje opširno pisao na Portalu HKV-a. Sada samo dodajem da je žalosno i bijedno što su u spomenutoj odluci o sufinanciranju sudjelovali i neki hrvatski književnici i povjesničari književnosti, vjerojatno i predsjednik Društva hrvatskih književnika. No, svi će biti nabrojani i svima će se suditi, a ako ih ne osudi sud, osudit će ih povijest.(H.Hitrec)